Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Stalna služba u Biogradu na Moru
Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 2 A
Poslovni broj: P-1298/2024-32
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužiteljice UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Ante Bogdanić, odvjetnik u Biogradu na Moru, protiv tuženice GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Paula Eškinja, odvjetnica u Biogradu na Moru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. kolovoza 2026. u prisutnosti osobno tužiteljice, punomoćnika tužiteljice Ante Bogdanića, odvjetnika u Biogradu na Moru, osobno tuženice i punomoćnice tuženice Paule Eškinje, odvjetnice u Biogradu na Moru, na ročištu za objavu presude 9. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao nesnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
„Utvrđuje se da je tužiteljica UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva, za cijelo, na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je tuženica dužna priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u toku od 15 dana.„
II. Odbija se kao neosnovan eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
„Utvrđuje se da je tužiteljica UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekla pravo vlasništva, za cijelo, na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je tuženica dužna priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u toku od 15 dana.“
III. Nalaže se tužiteljici UČ, OIB: OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženici GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 1.562,50 EUR (tisućupetstošestodva eura i pedeset centi) u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 13. lipnja 2024. navodi da je vlasnica i posjednica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza svojih roditelja, pok. majke SČ, ž. RČ, iz [adresa], a čije je djevojačko prezime bilo OČ te pok. oca LČ iz [adresa]. Tužiteljica da nije imala braće ni sestara. Predmetna nekretnina da u staroj odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica da je osobno i putem pravnih prednika u mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine zadnjih najmanje sto godina, a navedena nekretnina u naravi da predstavlja pašnjak. Zaključno predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev. Ujedno podnosi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje da je stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine za cijelo.
2. Tuženica se u odgovoru na tužbu od 4. studenog 2024. usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti ističući da iz dostavljene dokumentacije ne proizlazi da bi tužiteljica dokazala pravni slijed stjecanja sporne nekretnine u odnosu na točku II. postavljenog tužbenoga zahtjeva. Ističe da tužiteljica nema vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini zbog ranije podjele nasljednika, a niti ne objašnjava stjecanje temeljem valjane pravne osnove niti označava koja bi to bila pravna osnova. Navodi da iz dostavljenog rješenja o nasljeđivanju, posl.br. O-49/91 proizlazi da bi prednik tužiteljice bio upisani zemljišnoknjižni suvlasnik za ¼ dijela, a da je tužitelj tek nasljednik za ½ dijela od te ¼ dijela. Stoga da nije jasno kako tužiteljica postavlja tužbeni zahtjev da bi stekla vlasništvo predmeta spora za cijelo. Ističe da je tužiteljica vezana pravomoćnošću rješenjem donesenim u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Nadalje ističe da je predmetna nekretnina bila u vlasništvu zajedničkog prednika pok. OČ iza koje su ostali sinovi: RČ, PČ i KČ, ali da je između njih trojice izvršena podjela naslijeđenih nekretnina još dok je pok. RČ bio živ, a kojom podjelom da je predmetna nekretnina za cijelo pripala KČ, pok. ocu tužene, a kojeg je tužena naslijedila za cijelo. Zaključno predlaže odbiti tužbeni zahtjev, uz nadoknadu parničnog troška tuženici.
3. U dokazne svrhe sud je izvršio uvid i pročitao: zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 4), rodni list za UČ (list spisa 6), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu posl.br. O-49/91 od 30. prosinca 1991. (list spisa 7-8), identifikacija čestica DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa: 930-04/23-04/590, urbroj: 541-24-04/6-23-2 od 6. studenog 2023. (list spisa 9-11), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige posl. br. Z- 3445/2011/5112 od 8. svibnja 2018. (list spisa 27-29), rješenje ovog suda doneseno pod posl. br. Z-3074/2022 od 7. veljače 2022. (list spisa 30-33), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta (list spisa 52-54), nalaz i mišljenje Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. (list spisa 56), saslušao je svjedoke:
PČ (list spisa 67-68), ŠČ (list spisa 68-69), zamolbenim putem saslušana je svjedokinja AČ (list spisa 80-81) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužiteljice (list spisa 85-86) i tuženice (list spisa 86).
3.1. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.
4. Prvopostavljeni i drugopostavljeni tužbeni zahtjevi nisu osnovani.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz trpljenje upisa tog prava u zemljišnoj knjizi i istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika. Ujedno je postavila eventualno kumulirani tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje da je stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine za cijelo.
6. Između stranaka nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, da je prednik tuženice pok. KČ upisan vlasnikom predmetne nekretnine i to zapisnikom sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], poslovni broj: Z- 3445/2011/5112.
7. Između stranaka je sporno jesu li na strani tužiteljice ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine za cijelo.
8. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru posl. br. O-49/91 od 30. prosinca 1991. godine, iza smrti SČ, razvidno je da su njezinim nasljednicima na temelju zakona proglašeni: suprug RČ za ½ dijela i kći UČ za ½ dijela. Ujedno proizlazi kako je ostavinsku imovinu pok. ostaviteljice činila kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ¼ dijela.
9. Iz identifikacije čestica DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa: 930-04/23-04/590, urbroj: 541-24-04/6-23-2 od 6. studenog 2023. (list spisa 9-11) proizlazi da kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere.
10. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], poslovni broj: Z-3445/2011/5112 razvidno je da su u tom postupku sudjelovali PČ, KČ te BČ kao povjerenik. Razvidno je da je nazočni PČ naveo kako je ZČ navela da se prihvaća vlasništva na svim nekretninama koje su diobom između pokojnog supruga CČ i njegove braće PČ i KČ pripala CČ i da među njima nema spora. Nazočni KČ je naveo da polaže pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini za cijelo, a koju je zajedno s bratom PČ i ČČ, sinom pok. brata RČ stekao nasljeđivanjem svoje majke OČ te sudu daje na uvid rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru posl. br. O-25/86. Navodi da je između njih trojice braće još za života brata RČ izvršena podjela naslijeđenih nekretnina te sukladno toj podjeli da je predmetna nekretnina pripala njemu za cijelo. U tom postupku na toj nekretnini je izvršen upis prava vlasništva u korist KČ za cijelo.
11. Uviđajem na licu mjesta vještak mjernik je predmetnu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak obrastao makijom, sa tri strane ograđena suhozidom, dok sa jugoistočne strane nema međnih oznaka.
11.1. Vještak mjerničke struke je sačinio skicu sudskog očevida (list spisa 56) na kojoj je žutom bojom prikazao predmetnu nekretninu kat. čest. [katastarska čestica].
11.2. Ovaj sud u cijelosti prihvaća izrađenu skicu lica mjesta jer je izrađena stručno i objektivno na temelju podataka prikupljenih tijekom uviđaja, a pritom uvažavajući činjenicu da nijedna od stranaka nije imala primjedbe na skice izmjere.
12. Svjedok PČ je u iskazu (list spisa 67-68) naveo da mu je poznata predmetna nekretnina lokalnog naziva "Krčić". Naveo je da je njegova majka bila pok. OČ i da je s braćom CČ i KČ 1988. izvršio podjelu nekretnina naslijeđenih za pok. majke OČ koja je preminula 1986. godine. Njih trojica braće da su se usmeno podijelili u kući, bez sporova i svađe na način da su na običnom papiru napisali kome što pripada i da oko toga nije bilo spora. Tada da su se dogovorili da "Krčić" pripadne bratu KČ. Poslije je došla izmjera u katastru te su se sukladno njihovom dogovoru i upisali na čestice koje su naslijedili iza majčine smrti. Poslije 1988. jedino da je on dolazio na ovu parcelu, ali uz dozvolu brata KČ kada bih znao sjeći drva. Osim njega nitko drugi nije dolazio pa tako niti brat RČ koji je živio u [adresa]. Na poseban upit je naveo da teta SČ nije polagala nikakvo pravo na ovu česticu navodeći da im je otac govorio i pokazivao jedan bor na terenu u [adresa] govoreći da je to tetino, a koji se nalazi odmah uz njihov teren "Krčina", ali to da je druga čestica. Nadalje je naveo da je brata KČ naslijedila kćer GČ. Istaknuo je da brat RČ nikada nije bratu KČ osporavao vlasništvo ove parcele i da među njima braćom nikada nije bilo sporova.
13. Svjedokinja ŠČ je u iskazu (list spisa 68-69) navela da joj je poznat predmet spora jer da je cijelo djetinjstvo provela u [adresa]. Navela je da su u mjestu ovu parcelu nazivali "Njivine", "Brižine" ili "Poljica". Navela je da je kao dijete prolazila uz ovu parcelu koja da je ograđena kamenim suhozidom. Navela je da je poznavala pok. SČ udanu SČ, rođ. KČ, da je ona uvijek govorila da je to njezino "materinstvo" odnosno da ga je naslijedila od svojih roditelja KČ i da je tu zemlju dobila u dotu. Na poseban upit suda je navela da su djeca pok. U: KČ, ŽČ te još jedan pokojni brat koji živi u [adresa], da je imao i kćerku G udanu S. Ne zna kako su se U djeca dijelila nakon njegove smrti. Navela je da ne zna čija je predmetna parcela, samo zna da ju je SČ koristila sigurno do 70-ih godina prošlog stoljeća. Na daljnji upit je navela da je ovu nekretninu obrađivala majka VČ, SČ i njezin suprug LČ. Na tom terenu je bilo makije pa da su taj teren redovno održavali, da su znali sjeći i drva. Nadalje navela je da na [adresa] postoji barem deset terena naziva "Krčić", to su male ogradice, ne zna bi li ova predmetna parcela bila "Krčić", ne zna tko su vlasnici parcela s kojima međaši odnosno graniči ova parcela. U vrijeme do 70-ih godina nije viđala PČ, KČ i LČ. Na ovoj parceli se nalazi makija, a maslinici ranije nisu postojali, ali ne zna postoje li sada.
14. Svjedokinja AČ je saslušana zamolbenim putem pred Općinskim sudom u Dubrovniku dana 19. prosinca 2025. kada je izjavila da je predmetna nekretnina bila vlasništvo njezinoga svekra sve dok jednog dana kada je tužiteljica krenula polagati pravo na tu nekretninu, kao da ju je ona naslijedila od svoje majke. Navodi da ne zna čija je to nekretnina. Poznato je da se nekretnina nalazi u [adresa], ali ne zna mjesto, što se tiče vlasništva predmetne nekretnine nadalje je navela da misli da su to KČ, otac tuženice GČ i njezin suprug CČ na temelju nasljeđivanja. Ne zna je li predmetna nekretnina bila predmetom diobe jer da nije u kontaktu sa strankama. Međutim, svjedokinja je na daljnji upit navela da je poslije majčine smrti njezinog pokojnog supruga CČ i njegova dva brata izvršena podjela nekretnina i da među njima nije bilo nikakvog spora, dok VČ nije podnijela ovaj postupak.
15. Tužiteljica je u stranačkom iskazu (list spisa 85-86) navela da je ovaj teren stekla nasljeđivanjem svoje majke SČ rođ. CČ, da je jedinica u svojih roditelja i poslije njihove smrti da je naslijedila ovaj teren. Njezin otac RČ i majka SČ su sjekli šumu na ovom terenu, a poslije njezin suprug i ona. Majka SČ da je ovaj teren stekla od svojih roditelja. Ne zna zašto u rješenju o nasljeđivanju piše da je majka suvlasnica nekretnine u [adresa], zna samo da je majka vlasnica u cijelosti. Njoj i njezinim roditeljima da nitko nikada nije osporavao vlasništvo. Navela je da njezin otac pok. RČ ima svojih terena na udaljenosti od nekih 300-400 metara od ovog terena, koje je stekao od svojih roditelja i podjelom s bratom. Navela je da teren lokalno nazivaju "Njivine". Navela je da je stupila u posjed ove nekretnine odmah iza smrti majke 1991. godine, a otac da joj je preminuo 1996. godine. Također da su još za života roditelja zajedno s njima odlazili na ovaj teren. Navela je da teren ograđen suhozidom sa svih strana.
16. Tuženica je u stranačkom iskazu (list spisa 86) navela da joj je poznato da je riječ o terenu oznake 6487 koji se nalazi u katastarskoj općini [katastarska općina] na otoku Pašmanu. Riječ je o terenu koji je sa dvije strane ograđen suhozidom, s druge dvije strane je otvoren prolaz prema drugim nekretninama. Ovaj teren da je stekla od svog pokojnog oca KČ, a on od svoje majke pok. OČ koja je preminula 1986. godine. Nakon čega 1988. godine njezin otac se usmeno podijelio s braćom CČ i PČ na način da je ovaj teren koji lokalno nazivaju "Krčić" pripao njezinom ocu KČ. Stric PČ je uz njihovu dozvolu koristio ovaj teren za sječu drva za ogrjev. Nalazilo se jedno manje stablo masline koje je znao obrađivati, odnosno ubirati plodove. Nitko nikada im nije osporavao vlasništvo. Navela je da je otac preminuo 2021., a nakon čega se kao jedina njegova nasljednica upisala vlasnicom ove nekretnine. Dakle nakon puno godina od usmene podjele tužiteljica se javlja i pokreće sudski postupak za utvrđenje prava vlasništva. Tužiteljica ima teren poviše sjeverno od ovog terena gdje jedno stablo bora. To je teren koji je stekla od majke SČ koja se dijelila sa pokojnom sestrom OČ. Koliko joj je poznato oni su većinom prodali svoje terene. Pokojni stric RČ je umro nekoliko godina nakon podjele, međutim po priči svog oca i strica PČ zna da među braćom nikada nije bilo spora i da su mirno podijelili nekretnine naslijeđene iza roditelja. Nadalje je navela da je pokojnog CČ naslijedila supruga ZČ, da su njih dvije suvlasnice jednog terena iznad ovoga i da među njima nikada nije bilo spora.
17. Odredbom članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15., dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
18. Odredbom članka 115. ZVDSP propisano je da na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom, s tim da je stavkom 3. istog članka propisano da bi bio valjan pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasništva nekretnine, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku.
19. Odredbom članka 159. stavka 1. ZVDSP, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.
19.1. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, dok je člankom 1468. Općeg građanskog zakonika- OGZ-a (koji je za tadašnju Banovinu Hrvatsku stupio na snagu 1. svibnja 1853.), bilo propisano da ako nepokretna imovina nije uknjižena u zemljišnoj knjizi na ime osobe u čijem je ona posjedu, ta će osoba steći vlasništvo nad takvom nekretninom dosjelošću nakon trideset godina.
20. U skladu s odredbama članka 7. stavka 1. i članka 219. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP), svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a prema odredbi članka 221.a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.
21. Nadalje, cijeneći sve izvedene dokaze tijekom postupka, po stavu ovog suda tužiteljica nije dokazala osnovanost prvopostavljenog tužbenog zahtjeva. Naime, iz činjenične osnove tužbe proizlazi da se tužiteljica s jedne strane poziva na nasljeđivanje iza smrti roditelja pok. SČ i pok. LČ, s druge strane na dosjelost navodeći da je u dugogodišnjem posjedovanju predmetne nekretnine osobno i putem svojih pravnih prednika preko stotinu godina. S obzirom da se stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem i dosjelošću stječe ex lege - po samom zakonu, ispunjenjem zakonom propisanih pretpostavki, a ne na temelju pravnog posla, tužiteljica nije navela niti dokazala postojanje pravnog posla na temelju kojeg zahtijeva stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine za cijelo. Stoga, postavljeni tužbeni zahtjev za utvrđenje da je tužiteljica stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva nema uporište u činjeničnoj osnovi na kojoj temelji svoj zahtjev. Slijedom čega je valjalo prvotnopostavljeni tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.
22. Nadalje, iako je tužiteljica drugopostavljeni tužbeni zahtjev označila kao „alternativni tužbeni zahtjev“, polazeći od sadržaja postavljenih tužbenih zahtjeva i njihova međusobnog odnosa, po ocjeni ovog suda riječ je eventualnoj kumulaciji tužbenih zahtjeva. Budući da je odbijen kao neosnovan prvopostavljeni tužbeni zahtjev kao neosnovan, valjalo je u skladu s odredbom članka 188. stavka 2. ZPP-a, odlučiti o osnovanosti drugopostavljenog tužbenog zahtjeva.
23. Cijeneći sve izvedene dokaze tijekom postupka, po stavu ovog suda tužiteljica nije dokazala osnovanost ni drugopostavljenog tužbenog zahtjeva.
24. Prije svega, za navesti je da su neosnovani navodi tuženice da je tužiteljica vezana pravomoćnim rješenjem u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] jer ista nije prigovarala na upis provedenim u tom postupku, pozivajući se na zaključak donesenim na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjelab Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 16. i 17. rujna 2015. u Šibeniku, broj:
Su-IV-246/2015. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u presudi poslovni broj: Rev- 919/2018-2 od 1. veljače 2023. "rješenje doneseno u postupku preoblikovanja zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak, u smislu odredbe članka 197. ZZK, pa kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju, tužbeni zahtjev valja odbiti." U konkretnoj situaciji, iz priloženog zapisnika sačinjenog u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z- 3445/2011/5112 proizlazi da tužiteljica nije sudjelovala u tom postupku, pa je po stavu ovog suda ovlaštena podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva.
25. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: PČ, ŠČ te je zamolbenim putem saslušana svjedokinja AČ. Pa je tako svjedok PČ u bitnom naveo da mu je poznata predmetna nekretnina lokalnog naziva "Krčić", koja da je nakon smrti majke pok. OČ usmenom podjelom s braćom LČ i KČ pripala upravo bratu pok. KČ, između njih da nije bilo spora te su se u postupku izmjere zemljišne knjige upisali na nekretnine sukladno njihovom dogovoru. Naveo je da je uz dozvolu brata dolazio na ovu nekretninu na kojoj je znao sjeći drva za ogrjev, nitko drugi da nije dolazio pa ni brat RČ koji je živio u [adresa]. Naveo je da je pok. SČ njegova teta, da su se njihov otac pok. R i teta SČ podijelili, da ona ne polaže pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, a njoj da je pripao teren uz njihov teren "Krčina". Svjedokinja ŠČ u bitnom nije iskazivala u suglasnosti sa svjedokom PČ, pa je tako navela da predmetna nekretnina nosi naziv "Brižine", "Njivine" ili "Poljica" navodeći da je predmetnu nekretnina koristila SČ, koju je poznavala, da je navedena govorila da predmetnu nekretninu naslijedila od svojih roditelja, istaknuvši da govori o periodu od 1958. pa 1970. do koje godine je bila u [adresa]. Međutim, svjedokinja se nije mogla izjasniti o načinu na koji su se članovi obitelji podijelili u pogledu naslijeđenih nekretnina, nije znala navesti vlasnike (posjednike) susjednih terena, niti se sa sigurnošću mogla izjasniti naziva li se predmetna parcela "Krčić", a zaključno nalaze li se na njoj danas masline, iako je navela da da ima svoj maslinik u neposrednoj blizini predmetnog terena, da je često u [adresa].
25.1. Prije svega, sud je ocijenio iskaz svjedoka PČ uvjerljivim budući da je iskazivao detaljno i uvjerljivo u pogledu načina na koji je predmetna nekretnina korištena i podijeljena unutar obitelji. Posebno dovodeći ga u svezu za zapisnikom sačinjenim u postupku obnove za k. o. [katastarska općina], Z-3445/2011/5112 od 8. svibnja 2018. (list spisa 27-29). Naime, iz tog zapisnika proizlazi da su upravo PČ i KČ bili evidentirani posjednicima predmetne nekretnine, da su već tada iznosili navode o izvršenoj podjeli predmetne nekretnine prema kojoj je predmetna nekretnina pripala KČ (ocu tuženice). Nadalje, razvidno je da je i tada prisutni povjerenik naveo da su mu nazočni posjednici poznati, da je poznavao njihove roditelje majku OČ i oca U, da je predmetna nekretnina oduvijek u posjedu njihove obitelji, dok za sporove nije čuo. Posljedično sud je cijenio uvjerljivim iskaz tuženice koja je iskazivala u suglasnosti sa svjedokom PČ i materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu, dok s druge strane sud ne cijeni uvjerljivim iskaz saslušane tužiteljice jer nije potkrijepljen ostalim izvedenim dokazima.
25.2. S druge strane, po ocjeni ovog suda iskaz svjedokinje ŠČ je cijenio neuvjerljivim. Naime, po stavu ovog suda nije životno i logično da svjedokinja koja sama navodi da danas često boravi u [adresa] jer da u neposrednoj blizini ima masline, ne zna navesti međaše niti opisati njezino današnje stanje. Neuvjerljivo svjedokinja iskazuje da prilikom dolaska na svoj teren, ne bi nikog zatekla na predmetu spora, dok potom iskazuje da predmetnu nekretninu koristi tužiteljica i njezin suprug navodeći da su znali sjeći drva za ogrjev.
25.3. Što se tiče iskaza svjedokinje AČ, prvenstveno je za navesti da je ista u većem dijelu odlučnih činjenica iskazivala neodređeno, da o istima nema neposrednih saznanja, što je po ocjeni ovog suda logično budući da živi u [adresa]. Međutim, navedena svjedokinja je izričito navela da je nakon smrti pok. majke između braće (RČ, KČ i PČ) izvršena podjela nekretnina i da između njih nije bilo spora. S obzirom da je supruga pok. CČ, po ocjeni ovog suda, logično je za pretpostaviti da bi navedena imala saznanja da je među braćom doista postojao spor u pogledu imovine.
26. Nadalje, za navesti je da iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. SČ (list spisa 7-8) proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere bila obuhvaćena ostavinskom masom pok. ostaviteljice u suvlasničkom udjelu od ¼ dijela, dok iz identifikacije čestica proizlazi da se predmetna nekretnina odnosi na navedenu katastarsku česticu stare izmjere. Međutim, iz zapisnika sačinjenim u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica] imala površinu od 701 m[2] , dok predmetna nekretnina ima površinu od 604 m , iz čega sud ne može zaključiti sa sigurnošću da upravo cijela predmetna nekretnina odgovara nekretnini na koju se odnosi prednje citirano rješenje o nasljeđivanju.
27. Dovodeći u vezu navedene iskaze svjedoka s ispravama koje prilože spisu, po stavu ovog suda, tužiteljica nije dokazala da je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem niti je dokazala da su ona i njezini pravni prednici istu neprekidno i samostalno posjedovali kroz vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.
28. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a, sud je ocijenio neosnovanim i drugopostavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.
28.1. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. ZPP-a te članaka 155. i 164. ZPP-a, uz primjenu važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23., dalje: Tarifa), a sve to obzirom na vrijednost predmeta spora od 1.400,00 EUR. Budući da je tužiteljica u cijelosti izgubila ovu parnicu, ista je dužna naknaditi tuženici troškove koji su joj bili potrebni za vođenje ovog postupka.
28.2. Tuženici je priznat trošak sastava odgovora tužbe - 100 bodova (Tbr. 8.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima: 6. veljače 2025., 13. lipnja 2025. (uviđaj), 14. listopada 2025., 19. prosinca 2025. i 20. kolovoza 2026. - od po 100 bodova (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife) te za sastav podneska od 30. lipnja 2025- 25 bodova (Tbr. 8.t.4. u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), dakle ukupno 625 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 1.250,00 EUR, uvećano za PDV od 25%, ukupno iznosi 1.562,50 EUR. Slijedom čega je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.
29. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Biograd na Moru, 9. rujna 2026.
Sutkinja
Senia Bušljeta
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (čl. 348. ZPP- a).
Dostavna naredba:
- tužiteljici po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru
- tuženici po punomoćnici Pauli Eškinja, odvjetnici u Biogradu na Moru
