REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

Poslovni broj: Ovr-1186/2021-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu – Stalna služba u Trogiru, po sucu Ivanki Karadža, temeljem prijedloga sudske savjetnice Ane Burić u pravnoj stvari ovrhovoditelja: B2 Kapital d.o.o., OIB 57509775367, Radnička cesta 41, 10000 Zagreb, koje zastupa punomoćnica Marija Perić, odvjetnica u Splitu, protiv ovršenika: CB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marija Perić, odvjetnica u Splitu, radi ovrhe, 9. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika: CB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava u izvansudskom postupku pokrenutom kod Financijske agencije 12. ožujka 2021. na temelju ovršne isprave – pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Jasne Matačić, sa sjedištem u [adresa], posl. br. ROO OVRV- 156/2007 od 4. lipnja 2007., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika: CB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik CB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog Zaključka pokrenuti parnični postupak radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku koji se vodi u ovoj pravnoj stvari, a zbog žalbenog razloga iz čl. 50. st.1. toč. 7. i toč. 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Pred ovim je sudom 18. ožujka 2021. zaprimljen prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u izvansudskom postupku koji se vodi pred Financijskom agencijom povodom zahtjeva za naplatu ovrhovoditelja od 12. ožujka 2021., a temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Jasne Matačić, sa sjedištem u [adresa], posl. br. ROO OVRV- 156/2007 od 4. lipnja 2007.

2. Ovršenik u svom prijedlogu ističe žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22 i 06/24., dalje u tekstu: OZ) navodeći da nikada nije bio u bilo kakvom pravnom odnosu s B2 KPAITAL d.o.o. te stoga prema ovrhovoditelju nema nikakvih dugovanja te žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a, navodeći da je nastupila zastara potraživanja jer je ovršna isprava, na temelju koje je podnesen zahtjev za izravnu naplatu, donesena 4. lipnja 2007., a postala pravomoćna s danom 26. lipnja 2007. to je slijedom navedenog, u konkretnom slučaju, protekao zastarni rok te je prestalo pravo zahtijevati ispunjenje predmetne obveze. Podredno, radi sprječavanja nastanka štete, ovršenik predlaže odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, koja su zaplijenjena temeljem predmetnog zahtjeva za izravnu naplatu. Završno ovršenik potražuje i naknadu troškova ovog postupka.

2.1. Podneskom od 22. ožujka 2021.ovršenik je sudu dostavio dopunu prvobitnog prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenom navodeći u bitnom kako je Financijska agencija postupila protivno zaključku prihvaćenom na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 27. studenog 2019. jer, iako je prestala postupati temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Jasne Matačić u Splitu temeljem prijedloga Splitske banke od 13. svibnja 2011. i isto izbrisala iz Očevidnika, a sve temeljem članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Financijska je agencija (dalje: FINA) sada ponovno temeljem zahtjeva B2 Kapitala d.o.o. navedeno rješenje o ovrsi upisala u Očevidnik i nastavila postupati po istom.

2.2. Uz predmetni prijedlog ovršenik je dostavio Specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje - Ovrv-28315/08 od 21. listopada 2025., Potvrdu o redoslijedu osnove za plaćanje evidentirane u Očevidnik i iznosu nepodmirenih obveza s kamatom evidentiranih prije te osnove za plaćanje i Zahtjev za naplatu od 10. ožujka 2021., kod FINA-e zaprimljen 12. ožujka 2021., vidljivo iz štambilja otisnutom na predmetnom Zahtjevu.

3. Sud je zaključkom pozvao ovrhovoditelja očitovati se na prijedlog ovršenika.

4. Ovrhovoditelj se nije očitovao na dostavljeni prijedlog ovršenika.

5.Prijedlog ovršenika nije osnovan.

6. Odredbom čl. 209. st.1. Ovršnog zakona („Narodne novine" 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24, dalje: OZ) propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju čl.186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.

7. Odredbom čl.210. st.1. OZ –a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl.209. stavka 1. toga Zakona prema odredbi čl.209. st.5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena kakva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

8. Za odlučivanje u konkretnoj pravnoj stvari relevantne su odredbe čl.284. Ovršnog zakona kojim zakonskim odredbama je uređen postupak izvansudske ovrhe.

8.1. Odredbom čl.284. st.1. OZ-a propisano je da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od Agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena zaplijeni i prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi, odnosno na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe, dok je stavkom 5. istog članka propisano da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

9. U odnosu na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima valja na odgovarajući način primijeniti odredbe čl. 50. i 53. OZ-a. Odredbom članka 53. st. 1. OZ-a propisano je kako ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč.7. i toč. 9. do 11. podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Odredbom članka 55. OZ-a propisano je da u slučaju kada rješenje o žalbi iz članka 53. st.1. ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

10. Ovršenik u svom prijedlogu ističe žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a (ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika) navodeći kako nikada nije bio u bilo kakvom pravnom odnosu s ovrhovoditeljem te da prema istom nema nikakvih dugovanja i žalbeni razlog iz članka 50 st. 1. toč.11. OZ-a, navodeći da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno predmetnom ovršnom ispravom.

11. Obzirom na to da ovršenik ističe razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 11. OZ-a, a na koje navode se ovrhovoditelj nije očitovao, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a), to sud nema ovlasti proglasiti pljenidbu nedopuštenom već može jedino ovršenika uputiti u parnicu pa je temeljem čl. 52. st. 3. u vezi s čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a valjalo odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

12. Ovršenik je podnio i prijedlog za odgodu ovrhe

12.1. U odnosu na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, čl. 65. st. 1. OZ-a propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, za odgodu ovrhe potrebno je da se kumulativno ispune obje pretpostavke, dakle i subjektivna i objektivna.

13. U svezi s iznesenim, što se tiče objektivnog razloga za odgodu ovrhe, podnošenjem predmetnog prijedloga ovršenik je ispunio objektivnu pretpostavku za odgodom ovrhe iz odredbe čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

13.1. Prema mišljenju ovog suda nije ispunjen subjektivni uvjet za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije niti jednom riječju ukazao ovom sudu u čemu bi se imala sastojati šteta koju bi ovršenik trpio provedbom predmetne ovrhe, dakle, ne precizirajući o kakvoj se šteti radi, niti dostavljajući dokaze na okolnost nastanka štete za ovršenika, nije razlog temeljem kojeg bi ovršenik mogao s uspjehom tražiti odgodu ovrhe. Slijedom navedenog, za zaključiti je kako ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a koju štetu kasnije protuovrhom ili u okviru nove parnice zbog stjecanja bez osnove i ovrhom koja bi se nastavno provela, ne bi mogao vratiti iz razloga što ovršenik u tom pravcu u spis nije priložio niti jedan dokaz.

14. Kako u smislu čl. 65. OZ-a moraju kumulativno biti ispunjene obje zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, ovaj sud smatra da nije osnovan prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe, odnosno da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe pa je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

15. Članak 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. Obzirom da ovršenik nije uspio sa zahtjevom, ovaj sud smatra kako ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku, te je temeljem članka 14. stavka 5. OZ-a valjalo odlučiti kao u toč. II. izreke ovog rješenja.

U Trogiru 9. rujna 2026.

Sudac:

Ivanka Karadža

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

- ovrhovoditelju;

- pun. ovršenika;

- u spis.