Poslovni broj: Usž-2144/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i dr. sc. Sanje Otočan, članica vijeća te više sudske savjetnice Andree Pejković Rabi, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice EČS, državljanke Nepala, zastupane po opunomoćeniku Rikardu Pavloviću, odvjetniku u Splitu, Gundulićeva 26A, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Pag, Ulica Gugliamina Pozinetia 6, OIB 36162371878, radi protjerivanja iz Europskog gospodarskog prostora - Republike Hrvatske, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1355/2025-12 od 16. veljače 2026., na sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništavaju se presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1355/2025-12 od 16. veljače 2026.

II. Poništava se rješenje tuženika, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Pag, KLASA:UP/I-I-216-04/25-01/1716, URBROJ:511-18-13-26-12 od 17. svibnja 2025.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici troškove prvostupanjskog upravnog spora u iznosu 2.500,00 (dvijetisućeipetsto) eura i troškove žalbenog postupka u iznosu 1.562,50 (tisuću petstošezdeset i dva eura i pedeset centi) eura, u roku 15 (petnaest) dana od dostave ove presude.

IV. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za troškovima upravnog spora preko dosuđenog iznosa.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA:UP/I-I-216-04/25-01/1716, URBROJ:511-18-13-26-12 od 17. svibnja 2025. te zahtjev tužiteljice za naknadu troška upravnog spora. Ujedno je rješenjem odbijen prijedlog tužiteljice za odgodom izvršenja pobijanog rješenja.

2. Rješenjem tuženika tužiteljica je kao stranac, državljanka Nepala, protjerana iz Europskog gospodarskog prostora (dalje: EGP) te joj je određena zabrana ulaska i boravka u EGP-u trajanju od jedne godine računajući od dana prisilnog udaljenja.

3. Tužiteljica pobija presudu zbog svih zakonom predviđenih razloga. Navodi, u bitnom, da joj tijekom upravnog postupka nije bilo osigurano prevođenje na jezik koji razumije te da nije bila obaviještena o svom pravu na besplatnu pravnu pomoć. Nadalje, da pobijanim rješenjem nisu uzete u obzir člankom 191. stavkom 1. Zakona o strancima propisane okolnosti poput duljine boravka tužiteljice u Republici Hrvatskoj te njezina socijalna i kulturna integracija koje je tuženo tijelo moralo uzeti u obzir prije donošenja odluke o protjerivanju. S obzirom da se tuženo tijelo na iste okolnosti nije očitovalo, pobijano rješenje ukazuje se nezakonitim. Također, spori da bi joj pobijano rješenje bilo uručeno. Navodi da rješenje o odgodnom učinku tužbe nije obrazloženo. Poziva se na zakonske i konvencijske povrede te predlaže Sudu poništiti presudu suda i rješenje tuženika i priznati joj trošak upravnog spora te trošak žalbenog postupka.

4. Tuženik nije odgovorio na žalbu.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika od 17. svibnja 2025. godine.

7. Sporno je prvenstveno je li postupak donošenja predmetnog rješenja tuženika proveden zakonito i jesu li u postupku donošenja rješenja počinjene povrede na štetu tužiteljice.

8. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, u granicama razloga iznesenih u žalbi, u skladu s člankom 134. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine", 36/24. i 39/26. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; dalje: ZUS), Sud je utvrdio osnovanim žalbene razloge zbog kojih tužiteljica pobija presudu.

9. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka utvrđeno je da je tuženik prije donošenja pobijanog rješenja, 16. svibnja 2025., saslušao tužiteljicu o čemu je sačinio zapisnik. Za istaknuti je da tom prilikom tuženik nije tužiteljici osigurao prijevod na jezik koji ona razumije, no u zapisniku je navedeno kako je tužiteljica upoznata s pravom da se postupak vodi na njoj razumljivom jeziku te da je ista izjavila da u govoru i pismu poznaje engleski jezik, da daje izjavu bez prevoditelja na engleskom jeziku te je zapisnik bez primjedbe potpisala. Prvostupanjski sud je tužbu protiv rješenja tuženika odbio s obrazloženjem da iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica, prevođenjem na jezik koji razumije, bila obaviještena o svim činjenicama te o svojim pravima. Nadalje, da je člankom 53. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja („Narodne novine“, 136/21. i 145/23.; dalje: Pravilnik) propisano da se s državljaninom treće zemlje u postupku povratka (protjerivanja) koji ne razumije hrvatski jezik može sporazumijevati i pomoću tehničkih pomagala, ako se ne može osigurati prevoditelja za strani jezik koji državljanin treće zemlje razumije i ako se može zaključiti da je državljanin treće zemlje dao pristanak na takav način sporazumijevanja.

10. Materijalno i postupovno pravo mjerodavno za ocjenu jesu li u postupku počinjene povrede na štetu tužiteljice je Zakon o strancima („Narodne novine“, 133/20., 114/22., 151/22. i 40/25.; dalje: Zakon), Pravilnik te Pravilnik o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku protjerivanja i povratka stranaca („Narodne novine“, 28/14., 20/15., 57/18., 133/20.; dalje: Pravilnik o besplatnoj pravoj pomoći).

11. Odredbom članka 196. stavka 1. te članka 198. Zakona o strancima propisano je, između ostalog, kako će se u postupku donošenja rješenja o protjerivanju, državljaninu treće zemlje koji ne razumije hrvatski jezik, osigurati prevođenje na jezik koji razumije te da državljanin treće zemlje koji nezakonito boravi u [adresa] ima pravo na besplatnu pravnu pomoć.

11.1. Odredbom članka 53. Pravilnika propisano je kako se s državljaninom treće zemlje u postupku povrata, koji ne razumije hrvatski jezik, može sporazumijevati i pomoću tehničkih pomagala, ako se ne može osigurati prevoditelja na strani jezik koji državljanin treće zemlje razumije i ako se može zaključiti da je dao pristanak na takav način prevođenja. Stavkom 3. istog članka izrijekom je propisana obaveza da se državljaninu treće zemlje usmeno prevedu osnovni dijelovi odluke u vezi povratka te da se o takvom postupanju sačini službena bilješka. Odredbama Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći propisan postupak ostvarivanja besplatne pravne pomoći za strance koji nezakonito borave, u postupku donošenja rješenja o protjerivanju , kao i izgled i sadržaj obrasca koji sadrži pouku o besplatnoj pravnoj pomoći.

12. Iz spisa predmeta odnosno izjave tužiteljice koja je dana na zapisnik 16. svibnja 2025., proizlazi kako je tužiteljica izjavila da u govoru i pismu poznaje engleski jezik te izjavu daje bez prevoditelja na engleskom jeziku. Nadalje, da je izjavu slušala u diktatu tijekom uzimanja te da na istu nema primjedbi radi čega je kao takvu vlastoručno potpisuje. No, iz navedene isprave ne proizlazi da bi tužiteljičina izjava bila dana na engleskom jeziku nakon čega bi bila prevedena na hrvatski, u kojem slučaju bi se tužiteljica mogla suglasiti s tekstom vlastite izjave i na engleskom i hrvatskom jeziku te se odreći primjedbi na njezin sadržaj. Tužiteljičina izjava koja je sastavni dio zapisnika od 16. svibnja 2026. dana je na hrvatskom jeziku ali iz samog zapisnika nije razvidno tko je komunicirao s tužiteljicom i vršio prijevod s engleskog na hrvatski te na koji je način osigurano prevođenje, tijekom postupka i u fazi uručenja pobijanog rješenja, na način propisan odredbom članka 196. stavak 1. Zakona te na način propisan odredbom članka 53. Pravilnika. Također nije razvidno da su odgovarajući dijelovi pobijanog rješenja usmeno prevedeni uz sastavljanje službene zabilješke , a kako je to propisano odredbom članka 53. stavka 2. Pravilnika. Nadalje, iz spisa predmeta upravnog postupka odnosno obrasca – Obavijesti o besplatnoj pravnoj pomoći od 16. svibnja 2025. kojeg je potpisala tužiteljica proizlazi kako je isti obrazac na nepalskom jeziku i pismu te da mu nije priložen izvornik na hrvatskom jeziku, čime je povrijeđena odredba članka 14. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09. i 110/21.; dalje ZUP) koja propisuje kako se upravni postupak vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te odgovarajuće odredbe Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći koji izrijekom propisuju izgled i sadržaj obrasca o besplatnoj pravnoj pomoći. Navedene činjenice ukazuju da tužiteljica, tijekom postupka donošenja pobijanog rješenja nije, na Zakonom i odgovarajućim Pravilnicima propisani način, upoznata o postupku povrata, sadržaju rješenja o protjerivanju te svom pravu na korištenje besplatne pravne pomoći. Iz dostavnice koja prileži spisu upravnog postupka proizlazi da je tužiteljica pobijano rješenje koje je doneseno 17. svibnja 2025., preuzela 16. svibnja 2025. Zbog navedenog ovaj Sud ne može otkloniti kao neosnovane žalbene navode tužiteljice koji se odnose na neurednost dostave pobijanog rješenja tuženika.

13. Slijedom navedenog, ovaj Sud smatra da rješenje tuženika nije zakonito jer su u upravnom postupku povrijeđena pravila postupka vezana uz osiguranje prevođenja na jezik koji tužiteljica razumije te uz službenu upotrebu hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Iz tog razloga Sud je poništio pobijanu presudu i osporeno rješenje. Zbog načina na koji je odlučeno u točkama I. i II. izreke ove presude, ovaj Sud nije posebno obrazlagao žalbene navode tužiteljice koji se odnose na rješenje prvostupanjskog suda o odgodnom učinku tužbe.

14. Budući da je tužiteljica uspjela u prvostupanjskom upravnom sporu i žalbenom postupku, temeljem članka 147. stavka 1. ZUS-a, priznat joj je trošak prvostupanjskog upravnog spora u dosuđenom iznosu te trošak sastava žalbe budući da su isti sukladni Tarifnom broju 27. točkama 1., 2. i 3. i Tarifnom broju 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, 138/23., 107/25).

14.1. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 6. listopada 2025. s obzirom da su istim podneskom ponovljeni navodi istaknuti u tužbi, radi čega isti nisu od utjecaja na ishod postupka. Nadalje, tužiteljici nije priznat niti trošak pristupa ročištu 7. listopada 2025. iz razloga što je ročište bilo odgođeno na prijedlog tužiteljice radi pribavljanja spisa vezanog uz njezin zahtjev za pružanjem međunarodne zaštite/azila, a od kojeg zahtjeva je tužiteljica odustala prije održavanja ročišta , radi čega je izvođenje tog dokaza bilo nepotrebno te bez utjecaja na donošenje odluke u upravnom sporu. Nadalje, tužiteljici nije priznat trošak pristupa na ročište za objavu presude 16. veljače 2026., s obzirom da iz priležećeg zapisnika proizlazi kako objavi presude tužiteljica nije nazočila.

15. Slijedom navedenog valjalo je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 2. ZUS- a, odlučiti kao u točkama I. i II. izreke. Odluka o troškovima spora, točke III. i IV. izreke, temelje se na članku 147. stavku 1. u vezi članka 144. stavka 1. istog ZUS-a.

U Zagrebu 9. rujna 2026.

Predsjednica vijeća

Mira Kovačić