REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27,
21000, Split
Poslovni broj: P-2591/2024-43
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Splitu, po sucu Tihani Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dr. ČG, [adresa], zastupan po punomoćniku Matei Burazin Lončar, odvjetnici u Imotskom, protiv tuženika Splićanka- Obuća d.o.o., Šestanovac, OIB: 19850227405, zastupan po punomoćniku Ivanu Močiću, odvjetniku u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. srpnja 2026., u nazočnosti punomoćnika tužitelja Matee Burazin Lončar, odvjetnice u Imotskom i zamjenika punomoćnika tuženika, Vedrana Milića, odvjetnika u Splitu, na ročištu za objavu, 9. rujna 2026. p r e s u d i o j e
i
r i j e š i o j e
I. Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom od 7. rujna 2024.
II. Tužba se smatra povučenom za iznos od 1.631.004,73 eura sa zakonskom zateznom kamatom.
III. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana, isplatiti tužitelju iznos od 250.549,77 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na svaki pojedini iznos:
od 197,83 EUR od 1.srpnja 1992.godine, pa do isplate
od197,83 EUR od 1.kolovoz 1992.godine, pa do isplate
od 197,83 EUR od 1.rujan 1992.godine, pa do isplate
od 197,83 EUR od 1.listopad 1992.godine, pa do isplate
od 197,83 EUR od 1.studeni 1992.godine, pa do isplate
od 197,83 EUR od 1.prosinac 1992.godine, pa do isplate
od 217,61 EUR od 1.siječanj 1993.godine, pa do isplate
od 217,61 EUR od 1.veljača 1993.godine, pa do isplate
od 217,61 EUR od 1.travanj 1993.godine, pa do isplate
od 217,61 EUR od 1.svibanj 1993.godine, pa do isplate
od217,61 EUR od 1.lipnja 1993.godine, pa do isplate
od 217,61 EUR od 1.srpnja 1993.godine, pa do isplate
od 217,61 EUR od 1.kolovoza 1993.godine, pa do isplate
od 217,61 EUR od 1.rujna 1993.godine, pa do isplate
od 217,61 EUR od 1.listopada 1993.godine, pa do isplate
od 217,61 EUR od 1.studenog 1993.godine, pa do isplate
od 217,61 EUR od 1.prosinca 1993.godine, pa do isplate
od 237,40 EUR od 1.siječnja 1994.godine, pa do isplate
od 237,40 EUR od 1.veljače 1994.godine, pa do isplate
od 237,40 EUR od 1.ožujka 1994.godine, pa do isplate
od 237,40 EUR od 1.travnja 1994.godine, pa do isplate
od 237,40 EUR od 1.svibnja 1994.godine, pa do isplate
od 237,40 EUR od 1.lipnja 1994.godine, pa do isplate
od 237,40 EUR od 1.srpnja 1994.godine, pa do isplate
od 237,40 EUR od 1.kolovoza 1994.godine, pa do isplate
od 237,40 EUR od 1.rujna 1994.godine, pa do isplate
od 237,40 EUR od 1.listopada 1994.godine, pa do isplate
od 237,40 EUR od 1.stdenog 1994.godine, pa do isplate
od 237,40 EUR od 1.prosinca 1994.godine, pa do isplate
od 257,18 EUR od 1.siječnja 1995.godine, pa do isplate
od 257,18 EUR od 1.veljače 1995.godine, pa do isplate
od 257,18 EUR od 1.ožujka 1995.godine, pa do isplate
od 257,18 EUR od 1.travnja 1995.godine, pa do isplate
od 257,18 EUR od 1.svibnja 1995.godine, pa do isplate
od 257,18 EUR od 1.lipnja 1995.godine, pa do isplate
od 257,18 EUR od 1.srpnja 1995.godine, pa do isplate
od 257,18 EUR od 1.kolovoza 1995.godine , pa do isplate
od 257,18 EUR od 1.rujna 1995.godine , pa do isplate
od 257,18 EUR od 1.listopada 1995.godine , pa do isplate
od 257,18 EUR od 1.stdenog 1995.godine , pa do isplate
od 257,18 EUR od 1.prosinca 1995.godine , pa do isplate
od 276,96 EUR od 1.siječnja 1996.godine , pa do isplate
od 276,96 EUR od 1.veljače 1996.godine , pa do isplate
od 276,96 EUR od 1.ožujka 1996.godine , pa do isplate
od 276,96 EUR od 1.travnja 1996.godine , pa do isplate
od 276,96 EUR od 1.svibnja 1996.godine , pa do isplate
od 276,96 EUR od 1.lipnja 1996.godine , pa do isplate
od 276,96 EUR od 1.srpnja 1996.godine , pa do isplate
od 276,96 EUR od 1.kolovoza 1996.godine , pa do isplate
od 276,96 EUR od 1.rujna 1996.godine , pa do isplate
od 276,96 EUR od 1.listopada 1996.godine , pa do isplate
od 276,96 EUR od 1.studenog 1996.godine , pa do isplate
od 276,96 EUR od 1.prosinca 1996.godine , pa do isplate
od 296,75 EUR od 1.siječnja 1997.godine , pa do isplate
od 296,75 EUR od 1.veljače 1997.godine , pa do isplate
od 296,75 EUR od 1.ožujka 1997.godine , pa do isplate
od 296,75 EUR od 1.travnja 1997.godine , pa do isplate
od 296,75 EUR od 1.svibnja 1997.godine , pa do isplate
od 296,75 EUR od 1.lipnja 1997.godine , pa do isplate
od 296,75 EUR od 1.srpnja 1997.godine , pa do isplate
od 296,75 EUR od 1.kolovoza 1997.godine , pa do isplate
od 296,75 EUR od 1.rujna 1997.godine , pa do isplate
od 296,75 EUR od 1.listopada 1997.godine , pa do isplate
od 296,75 EUR od 1.stdenog 1997.godine , pa do isplate
od 296,75 EUR od 1.prosinca 1997.godine , pa do isplate
od 316,53 EUR od 1.siječnja 1998.godine , pa do isplate
od 316,53 EUR od 1.veljače 1998.godine , pa do isplate
od EUR od 1.ožujka 1998.godine , pa do isplate
od EUR od 1.travnja 1998.godine , pa do isplate
od 316,53 EUR od 1.svibnja 1998.godine , pa do isplate
od 316,53 EUR od 1.lipnja 1998.godine , pa do isplate
od 316,53 EUR od 1.srpnja 1998.godine , pa do isplate
od 316,53 EUR od 1.kolovoza 1998.godine , pa do isplate
od 316,53 EUR od 1.rujna 1998.godine , pa do isplate
od 316,53 EUR od 1.listopada 1998.godine , pa do isplate
od 316,53 EUR od 1.studenog 1998.godine , pa do isplate
od 316,53 EUR od 1.prosinca 1998.godine , pa do isplate
od 336,35 EUR od 1.siječnja 1999.godine , pa do isplate
od 336,35 EUR od 1.veljače 1999.godine , pa do isplate
od 336,35 EUR od 1.ožujka 1999.godine , pa do isplate
od 336,35 EUR od 1.travnja 1999.godine , pa do isplate
od 336,35 EUR od 1.svibnja 1999.godine , pa do isplate
od 336,35 EUR od 1.lipnja 1999.godine , pa do isplate
od 336,35 EUR od 1.srpnja 1999.godine , pa do isplate
od 336,35 EUR od 1.kolovoza 1999.godine , pa do isplate
od 336,35 EUR od 1.rujna 1999.godine , pa do isplate
od 336,35 EUR od 1.listopada 1999.godine , pa do isplate
od 336,35 EUR od 1.stdenog 1999.godine , pa do isplate
od 336,35 EUR od 1.prosinca 1999.godine , pa do isplate
od 356,10 EUR od 1.siječnja 2000.godine , pa do isplate
od 356,10 EUR od 1.veljače 2000.godine , pa do isplate
od 356,10 EUR od 1.ožujka 2000.godine , pa do isplate
od 356,10 EUR od 1.travnja 2000.godine , pa do isplate
od 356,10 EUR od 1.svibnja 2000.godine , pa do isplate
od 356,10 EUR od 1.lipnja 2000.godine , pa do isplate
od 356,10 EUR od 1.srpnja 2000.godine , pa do isplate
od 356,10 EUR od 1.kolovoza 2000.godine , pa do isplate
od 356,10 EUR od 1.rujna 2000.godine , pa do isplate
od 356,10 EUR od 1.listopada 2000.godine , pa do isplate
od 356,10 EUR od 1.studenog 2000.godine , pa do isplate
od 356,10 EUR od 1.prosinca 2000.godine , pa do isplate
od 375,92 EUR od 1.siječnja 2001.godine , pa do isplate
od 375,92 EUR od 1.veljače 2001.godine , pa do isplate
od 375,92 EUR od 1.ožujka 2001.godine , pa do isplate
od 375,92 EUR od 1.travnja 2001.godine , pa do isplate
od 375,92 EUR od 1.svibnja 2001.godine , pa do isplate
od 375,92 EUR od 1.lipnja 2001.godine , pa do isplate
od 375,92 EUR od 1.srpnja 2001.godine , pa do isplate
od 375,92 EUR od 1.kolovoza 2001.godine , pa do isplate
od 375,92 EUR od 1.rujna 2001.godine , pa do isplate
od 375,92 EUR od 1.listopada 2001.godine , pa do isplate
od 375,92 EUR od 1.studenog 2001.godine , pa do isplate
od 375,92 EUR od 1.prosinca 2001.godine , pa do isplate
od 395,66 EUR od 1.siječnja 2002.godine , pa do isplate
od 395,66 EUR od 1.veljače 2002.godine , pa do isplate
od 395,66 EUR od 1.ožujka 2002.godine , pa do isplate
od 395,66 EUR od 1.travnja 2002.godine , pa do isplate
od 395,66 EUR od 1.svibnja 2002.godine , pa do isplate
od 395,66 EUR od 1.lipnja 2002.godine , pa do isplate
od 395,66 EUR od 1.srpnja 2002.godine , pa do isplate
od 395,66 EUR od 1.kolovoza 2002.godine , pa do isplate
od 395,66 EUR od 1.rujna 2002.godine , pa do isplate
od 395,66 EUR od 1.listopada 2002.godine , pa do isplate
od 395,66 EUR od 1.studenog 2002.godine , pa do isplate
od 395,66 EUR od 1.prosinca 2002.godine , pa do isplate
od 483,09 EUR od 1.siječnja 2003.godine , pa do isplate
od 483,09 EUR od 1.veljače 2003.godine , pa do isplate
od 483,09 EUR od 1.ožujka 2003.godine , pa do isplate
od 483,09 EUR od 1.travnja 2003.godine , pa do isplate
od 483,09 EUR od 1.svibnja 2003.godine , pa do isplate
od 483,09 EUR od 1.lipnja 2003.godine , pa do isplate
od 483,09 EUR od 1.srpnja 2003.godine , pa do isplate
od483,09 EUR od 1.kolovoza 2003.godine , pa do isplate
od 483,09 EUR od 1.rujna 2003.godine , pa do isplate
od 483,09 EUR od 1.listopada 2003.godine , pa do isplate
od 483,09 EUR od 1.studenog 2003.godine , pa do isplate
od 483,09 EUR od 1.prosinca 2003.godine , pa do isplate
od 558,45 EUR od 1.siječnja 2004.godine , pa do isplate
od 558,45 EUR od 1.veljače 2004.godine , pa do isplate
od 558,45 EUR od 1.ožujka 2004.godine , pa do isplate
od 558,45 EUR od 1.travnja 2004.godine , pa do isplate
od 558,45 EUR od 1.svibnja 2004.godine , pa do isplate
od 558,45 EUR od 1.lipnja 2004.godine , pa do isplate
od 558,45 EUR od 1.srpnja 2004.godine , pa do isplate
od 558,45 EUR od 1.kolovoza 2004.godine , pa do isplate
od 558,45 EUR od 1.rujna 2004.godine , pa do isplate
od 558,45 EUR od 1.listopada 2004.godine , pa do isplate
od 558,45 EUR od 1.studenog 2004.godine , pa do isplate
od 558,45 EUR od 1.prosinca 2004.godine , pa do isplate
od 637,58 EUR od 1.siječnja 2005.godine , pa do isplate
od 637,58 EUR od 1.veljače 2005.godine , pa do isplate
od 637,58 EUR od 1.ožujka 2005.godine , pa do isplate
od 637,58 EUR od 1.travnja 2005.godine , pa do isplate
od 637,58 EUR od 1.svibnja 2005.godine , pa do isplate
od 637,58 EUR od 1.lipnja 2005.godine , pa do isplate
od 637,58 EUR od 1.srpnja 2005.godine , pa do isplate
od 637,58 EUR od 1.kolovoza 2005.godine , pa do isplate
od 637,58 EUR od 1.rujna 2005.godine , pa do isplate
od 637,58 EUR od 1.listopada 2005.godine , pa do isplate
od 637,58 EUR od 1.stdenog 2005.godine , pa do isplate
od 637,58 EUR od 1.prosinca 2005.godine , pa do isplate
od 742,34 EUR od 1.siječnja 2006.godine , pa do isplate
od 742,34 EUR od 1.veljače 2006.godine , pa do isplate
od 742,34 EUR od 1.ožujka 2006.godine , pa do isplate
od 742,34 EUR od 1.travnja 2006.godine , pa do isplate
od 742,34 EUR od 1.svibnja 2006.godine , pa do isplate
od 742,34 EUR od 1.lipnja 2006.godine , pa do isplate
od 742,34 EUR od 1.srpnja 2006.godine , pa do isplate
od 742,34 EUR od 1.kolovoza 2006.godine , pa do isplate
od 742,34 EUR od 1.rujna 2006.godine , pa do isplate
od 742,34 EUR od 1.listopada 2006.godine , pa do isplate
od 742,34 EUR od 1.stdenog 2006.godine , pa do isplate
od 742,34 EUR od 1.prosinca 2006.godine , pa do isplate
od 856,90 EUR od 1.siječnja 2007.godine , pa do isplate
od 856,90 EUR od 1.veljače 2007.godine , pa do isplate
od 856,90 EUR od 1.ožujka 2007.godine , pa do isplate
od 856,90 EUR od 1.travnja 2007.godine , pa do isplate
od 856,90 EUR od 1.svibnja 2007.godine , pa do isplate
od 856,90 EUR od 1.lipnja 2007.godine , pa do isplate
od 856,90 EUR od 1.srpnja 2007.godine , pa do isplate
od 856,90 EUR od 1.kolovoza 2007.godine , pa do isplate
od 856,90 EUR od 1.rujna 2007.godine , pa do isplate
od 856,90 EUR od 1.listopada 2007.godine , pa do isplate
od 856,90 EUR od 1.stdenog 2007.godine , pa do isplate
od 856,90 EUR od 1.prosinca 2007.godine , pa do isplate
od 892,32 EUR od 1.siječnja 2008.godine , pa do isplate
od 892,32 EUR od 1.veljače 2008.godine , pa do isplate
od 892,32 EUR od 1.ožujka 2008.godine , pa do isplate
od 892,32 EUR od 1.travnja 2008.godine , pa do isplate
od 892,32 EUR od 1.svibnja 2008.godine , pa do isplate
od 892,32 EUR od 1.lipnja 2008.godine , pa do isplate
od 892,32 EUR od 1.srpnja 2008.godine , pa do isplate
od 892,32 EUR od 1.kolovoza 2008.godine , pa do isplate
od 892,32 EUR od 1.rujna 2008.godine , pa do isplate
od 892,32 EUR od 1.listopada 2008.godine , pa do isplate
od 892,32 EUR od 1.studenog 2008.godine , pa do isplate
od 892,32 EUR od 1.prosinca 2008.godine , pa do isplate
od 862,17 EUR od 1.siječnja 2009.godine , pa do isplate
od 862,17 EUR od 1.veljače 2009.godine , pa do isplate
od 862,17 EUR od 1.ožujka 2009.godine , pa do isplate
od 862,17 EUR od 1.travnja 2009.godine , pa do isplate
od 862,17 EUR od 1.svibnja 2009.godine , pa do isplate
od 862,17 EUR od 1.lipnja 2009.godine , pa do isplate
od 862,17 EUR od 1.srpnja 2009.godine , pa do isplate
od 862,17 EUR od 1.kolovoza 2009.godine , pa do isplate
od 862,17 EUR od 1.rujna 2009.godine , pa do isplate
od 862,17 EUR od 1.listopada 2009.godine , pa do isplate
od 862,17 EUR od 1.studenog 2009.godine , pa do isplate
od 862,17 EUR od 1.prosinca 2009.godine , pa do isplate
od 824,49 EUR od 1.siječnja 2010.godine , pa do isplate
od 824,49 EUR od 1.veljače 2010.godine , pa do isplate
od 824,49 EUR od 1.ožujka 20010.godine , pa do isplate
od 824,49 EUR od 1.travnja 2010.godine , pa do isplate
od 824,49 EUR od 1.svibnja 2010.godine , pa do isplate
od 824,49 EUR od 1.lipnja 2010.godine , pa do isplate
od 824,49 EUR od 1.srpnja 2010.godine , pa do isplate
od 824,49 EUR od 1.kolovoza 2010.godine , pa do isplate
od 824,49 EUR od 1.rujna 2010.godine , pa do isplate
od 824,49 EUR od 1.listopada 2010.godine , pa do isplate
od 824,49 EUR od 1.studenog 2010.godine , pa do isplate
od 824,49 EUR od 1.prosinca 2010.godine , pa do isplate
od 834,29 EUR od 1.siječnja 2011.godine , pa do isplate
od 834,29 EUR od 1.veljače 2011.godine , pa do isplate
od 834,29 EUR od 1.ožujka 20011.godine , pa do isplate
od 834,29 EUR od 1.travnja 2011.godine , pa do isplate
od 834,29 EUR od 1.svibnja 2011.godine , pa do isplate
od 834,29 EUR od 1.lipnja 2011.godine , pa do isplate
od 834,29 EUR od 1.srpnja 2011.godine , pa do isplate
od 834,29 EUR od 1.kolovoza 2011.godine , pa do isplate
od 834,29 EUR od 1.rujna 2011.godine , pa do isplate
od 834,29 EUR od 1.listopada 2011.godine , pa do isplate
od 834,29 EUR od 1.studenog 2011.godine , pa do isplate
od 834,29 EUR od 1.prosinca 2011.godine , pa do isplate
od 819,21 EUR od 1.siječnja 2012.godine , pa do isplate
od 819,21 EUR od 1.veljače 2012.godine , pa do isplate
od 819,21 EUR od 1.ožujka 20012.godine , pa do isplate
od 819, 21 EUR od 1.travnja 2012.godine , pa do isplate
od 819, 21 EUR od 1.svibnja 2012.godine , pa do isplate
od 819, 21 EUR od 1.lipnja 2012.godine , pa do isplate
od 819, 21 EUR od 1.srpnja 2012.godine , pa do isplate
od 819, 21 EUR od 1.kolovoza 2012.godine , pa do isplate
od 819, 21 EUR od 1.rujna 2012.godine , pa do isplate
od 819, 21 EUR od 1.listopada 2012.godine , pa do isplate
od 819, 21 EUR od 1.studenog 2012.godine , pa do isplate
od 819, 21 EUR od 1.prosinca 2012.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.siječnja 2013.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.veljače 2013.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.ožujka 20013.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.travnja 2013.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.svibnja 2013.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.lipnja 2013.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.srpnja 2013.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.kolovoza 2012.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.rujna 2013.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.listopada 2013.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.sutdenog 2013.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.prosinca 2013.godine , pa do isplate
od 779,275 EUR od 1.siječnja 2014.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.veljače 2014.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.ožujka 20014.godine , pa do isplate
od E795,10 UR od 1.travnja 2014.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.svibnja 2014.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.lipnja 2014.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.srpnja 2014.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.kolovoza 2014.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.rujna 2014.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.listopada 2014.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.studenog 2014.godine , pa do isplate
od 795,10 EUR od 1.prosinca 2014.godine , pa do isplate
od 753,65 EUR od 1.siječnja 2015.godine , pa do isplate
od 753,65 EUR od 1.veljače 2015.godine , pa do isplate
od 753,65 EUR od 1.ožujka 20015.godine , pa do isplate
od 753,65 EUR od 1.travnja 2015.godine , pa do isplate
od 753,65 EUR od 1.svibnja 2015.godine , pa do isplate
od 753,65 EUR od 1.lipnja 2015.godine , pa do isplate
od 753,65 EUR od 1.srpnja 2015.godine , pa do isplate
od 753,65 EUR od 1.kolovoza 2015.godine , pa do isplate
od 753,65 EUR od 1.rujna 2015.godine , pa do isplate
od 753,65 EUR od 1.listopada 2015.godine , pa do isplate
od 753,65 EUR od 1.stdenog 2015.godine , pa do isplate
od 753,65 EUR od 1.prosinca 2015.godine , pa do isplate
od 763,44 EUR od 1.siječnja 2016.godine , pa do isplate
od 763,44 EUR od 1.veljače 2016.godine , pa do isplate
od 763,44 EUR od 1.ožujka 20016.godine , pa do isplate
od 763,44 EUR od 1.travnja 2016.godine , pa do isplate
od 763,44 EUR od 1.svibnja 2016.godine , pa do isplate
od 763,44 EUR od 1.lipnja 2016.godine , pa do isplate
od 763,44 EUR od 1.srpnja 2016.godine , pa do isplate
od 763,44 EUR od 1.kolovoza 2016.godine , pa do isplate
od 763,44 EUR od 1.rujna 2016.godine , pa do isplate
od 763,44 EUR od 1.listopada 2016.godine , pa do isplate
od 763,44 EUR od 1.sutdenog 2016.godine , pa do isplate
od 763,44 EUR od 1.prosinca 2016.godine , pa do isplate
od 796,60 EUR od 1.siječnja 2017.godine , pa do isplate
od 796,60 EUR od 1.veljače 2017.godine , pa do isplate
od 796,60 EUR od 1.ožujka 20017.godine , pa do isplate
od 796,60 EUR od 1.travnja 2017.godine , pa do isplate
od 796,60 EUR od 1.svibnja 2017.godine , pa do isplate
od 796,60 EUR od 1.lipnja 2017.godine , pa do isplate
od 796,60 EUR od 1.srpnja 2017.godine , pa do isplate
od 796,60 EUR od 1.kolovoza 2017.godine , pa do isplate
od 796,60 EUR od 1.rujna 2017.godine , pa do isplate
od 796,60 EUR od 1.listopada 2017.godine , pa do isplate
od 796,60 EUR od 1.studenog 2017.godine , pa do isplate
od 796,60 EUR od 1.prosinca 2017.godine , pa do isplate
od 839,56 EUR od 1.siječnja 2018.godine , pa do isplate
od 839,56 EUR od 1.veljače 2018.godine , pa do isplate
od 839,56 EUR od 1.ožujka 20018.godine , pa do isplate
od 839,56 EUR od 1.travnja 2018.godine , pa do isplate
od 839,56 EUR od 1.svibnja 2018.godine , pa do isplate
od 839,56 EUR od 1.lipnja 2018.godine , pa do isplate
od 839,56 EUR od 1.srpnja 2018.godine , pa do isplate
od 839,56 EUR od 1.kolovoza 2018.godine , pa do isplate
od 839,56 EUR od 1.rujna 2018godine , pa do isplate
od 839,56 EUR od 1.listopada 2018.godine , pa do isplate
od 839,56 EUR od 1.studenog 2018.godine , pa do isplate
od 839,56 EUR od 1.prosinca 2018.godine , pa do isplate
od 897,59 EUR od 1.siječnja 2019.godine , pa do isplate
od 897,59 EUR od 1.veljače 2019.godine , pa do isplate
od 897,59 EUR od 1.ožujka 20019.godine , pa do isplate
od 897,59 EUR od 1.travnja 2019.godine , pa do isplate
od 897,59 EUR od 1.svibnja 2019.godine , pa do isplate
od 897,59 EUR od 1.lipnja 2019.godine , pa do isplate
od 897,59 EUR od 1.srpnja 2019.godine , pa do isplate
od 897,59 EUR od 1.kolovoza 2019.godine , pa do isplate
od 897,59 EUR od 1.rujna 2019.godine , pa do isplate
od 897,59 EUR od 1.listopada 2019.godine , pa do isplate
od 897,59 EUR od 1.studenog 2019.godine , pa do isplate
od 897,59 EUR od 1.prosinca 2019.godine , pa do isplate
od 954,12 EUR od 1.siječnja 2020.godine , pa do isplate
od 954,12 EUR od 1.veljače 2020.godine , pa do isplate
od 954,12 EUR od 1.ožujka 20020.godine , pa do isplate
od 954,12 EUR od 1.travnja 2020.godine , pa do isplate
od 954,12 EUR od 1.svibnja 2020.godine , pa do isplate
od 954,12 EUR od 1.lipnja 2020.godine , pa do isplate
od 954,12 EUR od 1.srpnja 2020.godine , pa do isplate
od 954,12 EUR od 1.kolovoza 2020.godine , pa do isplate
od 954,12 EUR od 1.rujna 2020.godine , pa do isplate
od 954,12 EUR od 1.listopada 2020.godine , pa do isplate
od 954,12 EUR od 1.studenog 2020.godine , pa do isplate
od 954,12 EUR od 1.prosinca 2020.godine , pa do isplate
od 1.032,50 EUR od 1.siječnja 2021.godine , pa do isplate
od 1.032,50 EUR od 1.veljače 2021.godine , pa do isplate
od 1.032,50 EUR od 1.ožujka 20021.godine , pa do isplate
od 1.032,50 EUR od 1.travnja 2021.godine , pa do isplate
od 1.032,50 EUR od 1.svibnja 2021.godine , pa do isplate
od 1.032,50 EUR od 1.lipnja 2021.godine , pa do isplate
od 1.032,50 EUR od 1.srpnja 2021.godine , pa do isplate
od 1.032,50 EUR od 1.kolovoza 2021.godine , pa do isplate
od 1.032,50 EUR od 1.rujna 2021.godine , pa do isplate
od 1.032,50 EUR od 1.listopada 2021.godine , pa do isplate
od 1.032,50 EUR od 1.studenog 2021.godine , pa do isplate
od 1.032,50 EUR od 1.prosinca 2021.godine , pa do isplate
od 1159,86 EUR od 1.siječnja 2022.godine , pa do isplate
od 1159,86 EUR od 1.veljače 2022.godine , pa do isplate
od 1159,86 EUR od 1.ožujka 20022.godine , pa do isplate
od 1159,86 EUR od 1.travnja 2022.godine , pa do isplate
od 1159,86 EUR od 1.svibnja 2022.godine , pa do isplate
od 1159,86 EUR od 1.lipnja 2022.godine , pa do isplate
od 1159,86 EUR od 1.srpnja 2022.godine , pa do isplate
od 1159,86 EUR od 1.kolovoza 2022.godine , pa do isplate
od 1159,86 EUR od 1.rujna 2022.godine , pa do isplate
od 1159,86 EUR od 1.listopada 2022.godine , pa do isplate
od 1159,86 EUR od 1.studenog 2022.godine , pa do isplate
od 1159,86 EUR od 1.prosinca 2022.godine , pa do isplate
od 1291,00 EUR od 1.siječnja 2023.godine , pa do isplate
od 1291,00 EUR od 1.veljače 2023.godine, pa do isplate
od 1291,00 EUR od 1.ožujka 20023.godine, pa do isplate
od 1291,00 EUR od 1.travnja 2023.godine, pa do isplate
od 1291,00 EUR od 1.svibnja 2023.godine, pa do isplate
od 1291,00 EUR od 1.lipnja 2023.godine, pa do isplate
od 1291,00 EUR od 1.srpnja 2023.godine, pa do isplate
od 1291,00 EUR od 1.kolovoza 2023.godine, pa do isplate
od 1291,00 EUR od 1.rujna 2023.godine, pa do isplate
od 1291,00 EUR od 1.listopada 2023.godine, pa do isplate
od 1291,00 EUR od 1.studenog 2023.godine, pa do isplate
od 1291,00 EUR od 1.prosinca 2023.godine, pa do isplate
od 1434,19 EUR od 1.siječnja 2024.godine, pa do isplate
od 1434,19 EUR od 1.veljače 2024.godine, pa do isplate
a sve to sa zakonskim zateznim kamatama u smislu članka 277 ZOO koja teče do 17. srpnja 1992. godine, a po kamatnoj stopi od 30% godišnje od 01. travnja 1994. godine do 30. lipnja 1994. godine, a po kamatnoj stopi od 22% godišnje počevši od 01. srpnja 1994. godine do 07. svibnja 1996. godine, a po kamatnoj stopi od 24% godišnje počevši od 08. svibnja 1996. godine do 10. rujna 1996. godine, a po kamatnoj stopi od 18% godišnje počevši od 18. rujna 1996. godine do 30. lipnja 2002. godine, a po kamatnoj stopi od 15% godišnje od 01. srpnja 2002. godine do 31. prosinca 2007. godine, a od 01. siječnja 2008. godine, pa do 31. srpnja 2015. prema odredbi članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08 i 125/11) po stopi koja se određivala za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate prema odredbi članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, do 31.12.2022. god, prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, za razdoblje od 01.01.2023. god. do 29. 12. 2023., prema stopi zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava određuje se, za svaku polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te za razdoblje od 30. 12. 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
IV Odbija se tužiteljev prijedlog za određivanjem privremene mjere.
V Nalaže se tuženiku, da u roku 15 dana naknadi tužitelju parnične troškove u iznosu od 108.485,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženi iznos troška zahtjev tužitelja odbija.
Obrazloženje
1. U tužbi, podnesenoj ovom sudu 10. siječnja 1994., protiv poduzeća Les d.o.o. Omiš, tužitelj navodi kako je, kao pravni slijednik bivše Općine Omiš, vlasnik zgrade zv. „Zadružni dom u Šestanovcu“, označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] ko [katastarska općina] u [adresa]. Ugovorom sklopljenim 3. rujna 1986. između Skupštine Omiš i prednika tužene Postolarske zadruge Šestanovac (kasnije „Obuća“ Šestanovac) SO Omiš da je dao na korištenje predniku tužene gore navedene poslovne prostorije, radi obavljanja djelatnosti, dok ta proizvodna djelatnost traje. 1990. da je došlo do stečajnog postupka nad prednikom tuženika RO „Obuća“ Šestanovac i u tom postupku da je poduzeće „Splićanka“ iz Splita, čiji je pravni slijednik tuženik, Kupoprodajnim ugovorom od 4. svibnja 1992., kupio postrojenja i opremu bivše RO „Obuća“ iz [adresa]. Nakon kupnje postrojenja novi vlasnik da je vodio pregovore sa predstavnikom SO Omiš o uzimanju u zakup prostorija. Među pravnim prednicima stranaka da je postignut usmeni dogovor da će SO Omiš posredstvom „Zavoda za gospodarenje u Omišu dati u zakup Poduzeću „Splićanka „ zgradu zv. „Zadružni dom u Šestanovcu“ na vrijeme od 2 godine, s time da će Poduzeće „Splićanka „ plaćati na ime zakupnine i to za prvu godinu dana mjesečno protuvrijednost od 5.000 DEM, a za drugu godinu protuvrijednost od 10.000 DEM. Poštujući usmeni dogovor, pravni prednik tuženika da je uplatio iznose koji su predstavljali zakupnine za mjesec svibanj i lipanj 1992. Nakon toga da je prestao s plaćanjem zakupnine, te je sudu podnio tužbu kojom traži da se utvrdi vlasnikom dijela zgrade zv. „Zadružni dom u Šestanovcu“ i radi isplate. Stoga tužitelj od suda traži donošenje presude kojom će tuženiku naložiti plaćanje iznosa od protuvrijednosti od 90.000 DEM prema srednjem tečaju HNB na dan isplate, sa zakonskom zateznom kamatom, a koji iznos predstavlja koristi koju je tuženik stekao bez osnova koristeći nekretninu tuženika u razdoblju od 1. srpnja 1992. do 31. prosinca 1993.
2. Tuženik je na ročištu od 10. listopada 1995. iznio odgovor na tužbu, u kojem je kazao kako nema nikakvih obaveza prema tužitelju. Nadalje, u podnesku od 23. listopada 1995. istaknuo je prigovor nepostojanja aktivne legitimacije na strani tužitelja te prigovor nedostatka pasivne legitimacije na svojoj strani. Ističe kako tužitelj nije vlasnik predmetnog poslovnog objekta koji tuženik koristi pa ga tom osnovu nije ni mogao dati u zakup, osobito ne u vrijeme koje se u tužbi navodi jer tada Općina Šestanovac nije ni postojala. S druge strane da potraživanje zakupnine podrazumijeva postojanje ugovora o zakupu, koja mora biti sklopljen u pisanoj formi, a koji u konkretnom slučaju ne postoji. Točno je da su svojedobno vođeni pregovori oko zaključenja takvog ugovora, no isti nisu okončani sklapanjem ugovora. Osnovni razlog iz kojeg ugovor nije zaključen leži u činjenici da je tuženik, nakon preuzimanja poslovne dokumentacije od stečajnog upravitelja, saznao za postojanje ugovora o korištenju predmetnog poslovnog objekta bez naknade. Nadalje, tuženik smatra kako nema osnovne niti za bilo kakav oblik njegove vanugovorne odgovornosti, ovo jer je pitanje vlasništva objekta sporno, radi čega se među strankama vodi postupak pod poslovnim brojem P-159/94.
3. Na ročištu od 7. rujna 1998. tuženik je je izvijestio sud kako je, radi usklađenja tuženika sa ZTD izmijenio naziv i sjedište tako da isti sada glasi: "Splićanka – Obuća" d.o.o. [adresa].
4. Rješenjem od 11. travnja 2001. (list 63 spisa) ovaj postupak je prekinut do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodio pod poslovnim brojem P-159/94, koji u ovom postupku predstavlja prethodno pitanje.
4.1. Postupak je nastavljen rješenjem od 7. svibnja 2024., a nakon što je utvrđeno da bi postupak pod poslovnim brojem P-159/94 (novi broj Pst-131/2015) bio pravomoćno okončan.
5. Podneskom od 7. rujna 2024. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da je preinačio tužbu te zahtjev za isplatu naknade za korištenje nekretnine proširio na razdoblje do iseljenja tuženika (27. veljače 2014.), dok je podneskom od 11. rujna 2024. uredio tužbeni zahtjev u odnosu na naziv tuženika tako da isti sada glasi:
Č – Obuća proizvodnja i trgovina d.o.o. [adresa], 21250 [adresa], OIB: 19850227405.
5.1. Također, podneskom od 11. rujna 2024. tužitelj je, radi osiguranja svoje novčane tražbine, zahtijevao određivanje privremene mjere zabranom raspolaganja na novčanim sredstvima tuženika.
5.2. Nadalje, podneskom od 16. ožujka 2026. tužitelj je ponovno uredio tužbu na način da je iznos koji potražuje na ime naknade za korištenje nekretnine uskladio sa nalazom i mišljenjem vještaka te smanjio tužbeni zahtjev, odnosno djelomično povukao tužbu u tom dijelu.
6. Tuženik se protivio preinaci tužbe učinjenoj podnescima od 7. rujna 2024. i 11. rujna 2024., navodeći kako na iste ne daje svoj pristanak, a ukoliko sud preinaku dopusti istaknuo je prigovor zastare u odnosu na preinačeni tužbeni zahtjev.
6.1. Za ukazati je kako je ovaj postupak započeo je 10. siječnja 1994. te u istom, s obzirom na tadašnje odredbe ZPP-a nije bio zaključen prethodni postupka, slijedom čega je sud postupio sukladno odredbi čl. 108. Izmjena i dopuna Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 80/22) te dana 16. rujna 2024. održao pripremno ročište, a na ročištu od dana 2. prosinca 2024. zaključio prethodni postupak. Napominje se kako su stranke, u pozivu za pripremno ročište, na navedeno bilo upozorene.
6.2. Ispravno tuženik navodi da bi za preinaku tužbe, učinjenu nakon dostave tužbe na odgovor, bio potreban njegov pristanak, ali isto tako sud preinaku može dopustiti ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama (čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25.; dalje: ZPP). S obzirom da se preinačena tužba, u dijelu u kojem se isplata koristi traži za razdoblje do iseljenja tuženika iz predmetnih nekretnina, temelji se na istoj činjeničnoj osnovi koju je tužitelj već iznio u tijeku dotadašnjeg postupka, to se zbog preinačene tužbe ne bi morali izvoditi nikakvi novi dokazi, te istu sud smatra svrsishodnom za konačno rješenje spora među strankama. Isto tako, tuženik se ne može protiviti uređenju tužbe u dijelu kojim su dopunjeni/ispravljeni podatci o njegovu nazivu i OIB [osobni identifikacijski broj]u jer navedeno ne predstavlja preinaku tužbe (čl. 191. st. 3. ZPP-a).
6.3. Nadalje, a vezano za podnesak tužitelja od 16. ožujka 2023. kojim tužitelj tužbeni zahtjev uređuje u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka te smanjuje tužbeni zahtjev, treba kazati kako se, sukladno odredbi čl. 191. st. 3. ZPP-a, smanjenje tužbenog zahtjeva ne smatra preinakom tužbe, već djelomičnim povlačenjem tužbe. S obzirom da se tuženik, nakon primitka podneska od 16. ožujka 2024. o povlačenju nije izjasnio, smatra se da je na povlačenje pristao (čl. 193. st. 2. ZPP-a).
6.4. Slijedom navedenoga, odlučeno kao u toč. I. i II. izreke.
7. U dokaznom postupku pročitana presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pst-131/15, presuda Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-1237719, presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu, poslovni broj Pst-867/13, presuda Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gžp-302/14 (presude su umnožene i nalaze se u priklopu spisu), putem aplikacije Espis je izvršen uvid u spis Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-714/23, pročitana je presuda Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj P-371/20 (list 186-196 spisa), pročitani su zemljišnoknjižni izvadci za predmetne nekretnine, Ugovor sa lista 6-9 spisa i Opske uz navedeni Ugovor (list 10 spisa), Ugovor o ustupanju nekretnina na korištenje (list11-12 spisa), Kupoprodajni ugovor (list13-14 spisa) Ugovor o zakupu poslovnih prostorija i njegovi Anexi (list 32- 34 spisa), pročitano je rješenje Ministarstva zaštite okoliša od 7. travnja 1994., pročitana je Odluka Komisije Vlade Republike Hrvatske (list 266-283 spisa) te tabularne izjave (list 284-286 spisa), pročitana je Odluka o prijedlogu za zaključenje izvansudske nagodbe (list 456/457 spisa), izveden je dokaz saslušanjem ŠG, RG, ŽG, ĆG, te je izveden dokaza vještačenjem po vještaku graditeljske struke.
8. Tužbeni zahtjev je osnovan.
8.1. Prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.
9. Predmet postupka je zahtjev tužitelja kao vlasnika nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], dvor i čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada, z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], čest. zgr. [katastarska čestica], kuća, z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak, z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prema tuženiku kao nepoštenom posjedniku za naknadom koristi koju ima od upotrebljavanja i korištenja stvari, u razdoblju od srpnja 1992. do veljače 2024.
10. Među strankama nije bilo sporno da bi se tuženik nalazio u posjedu predmetnih nekretnina od svibnja 1992., kao ni to da bi predmetne nekretnine u veljači 2024. bile predane tužitelju.
11. U odgovoru na tužbu tuženik je osporavao aktivnu legitimaciju tuženika, navodeći kako Općina Šestanovac ne bi bila jedini pravni slijednik bivše Općine Omiš, već su to još i Grad Omiš te Općina Dugi Rat. Navedeno sporno pitanje razriješeno je djelomičnom presudom Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Omišu, poslovni broj Pst-867/13, koja je priklopljena ovom spisu. Naime, u istoj je zauzeto pravno shvaćanje kako su predmetne nekretnine, temeljem Odluke komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija donesenoj 30. rujna 1998. temeljem čl. 87. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Narodne novine" broj: 90/92, 94/93, 117/93 i Uredbe o komisiji Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija raspoređene ovdje tužitelju prema teritorijalnom načelu.
12. Tijekom postupka među strankama nije bilo sporno kako su čest. zem. [katastarska čestica], čes. zgr. 842 ZU 1560 k. o. [katastarska općina], i čest. zgr. [katastarska čestica]. ZU 1477 k. o. [katastarska općina] u trenutku podnošenja tužbe bile upisane kao društveno vlasništvo pod upravom NO Općine Omiš, a što je vidljivo i iz izvatka iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine (priklop spisa).
13. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], dvor i čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada, z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], čest. zgr. [katastarska čestica], kuća, z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] nekretnine, sud je utvrdio kako su iste u vlasništvu tužitelja, dok je čitanjem Odluke komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina i gradova i županija u predmetu preuzimanja imovine bivše Općine Omiš (list 265-283 spisa) utvrdio da bi Općina Omiš bila zemljišnoknjižni nositelj prava korištenja i posjednik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak, z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je ista, sukladno teritorijalnom načelu, preuzeta u vlasništvo od strane tužitelja, kao jednog od pravnih slijednika bivše Općine Omiš. Spisu prileže i tabularne izjave izdane tužitelju od Općine Zadvarje i Općine Dugi Rat i Grada Omiša (list 284-286 spisa) Stoga je prema shvaćanju suda, tužitelj predmnijevani vlasnik predmetne nekretnine oznake 1607/10 k. o. [katastarska općina]. Još je za navesti kako tijekom postupka nije bilo sporno da bi ista sa ostalim nekretninama koje su predmet ovog postupka predstavljala jednu cjelinu, a što je vidljivo i iz nalaza i mišljenja vještaka. Također, na ročištu od 3. listopada 2025. stranke su učinile nespornim da su i iz te nekretnine iselile u veljači 2024.
14. Čitanjem spisa Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-714/2023 koji se vodio povodom prijedloga ovdje tužitelja, kao ovrhovoditelja, protiv ovdje tuženika, kao ovršenika, a radi ovrhe ispražnjenjem i predajom nekretnine, sud je utvrdio da bi ovršna isprava u tom postupku bila pravomoćna presuda Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj P-371/20-13 od 14. listopada 2021., kojom je naloženo ovdje tuženiku roku od 15 dana predati ovdje tužitelju nekretninu označenu kao č. zgr. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] obje Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slobodnu od osoba i stvari te da bi dana 27. veljače 2024., tužitelj bio uveden u posjed nekretnina.
15. Prema odredbi članka 164. st. 1. ZV pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno.
15.1. Nadalje, odredbama čl. 165. st. 1. i 2. ZV nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario, a vlasnikovo traženje naknade iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva u roku od tri godine od dana kad mu je stvar predana, dok je st. 6. istog članka propisano kako od časa kad je pošteni posjednik postao nepošten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravilima postavljenim za nepoštenoga posjednika; isto se tako ravnaju i u pogledu onoga što je pošteni posjednik činio sa stvarju neprimjereno onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada.
16. S obzirom da je u postupku utvrđeno da je tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina i da je u odnosu na predmetne nekretnine jedini pravni slijednik bivše Općine Omiš kao i to da bi tuženik bio posjednik istih u utuženom razdoblju, radi utvrđenja pretpostavki iz odredbe čl. 165. ZV ostaje za raspraviti pravni položaj tuženika kao posjednika predmetne nekretnine te ukoliko je isti nepošten posjednik, visinu koristi koju je imao od upotrebe predmetne nekretnine kroz utuženo razdoblje.
16.1. Također, a s obzirom na navode tuženika sporno je i to je li potraživanje tužitelja za naknadom koristi od posjedovanja nekretnine u zastari.
17. Prema odredbi čl. 18. st. 3. ZV- posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Nadalje, pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed, ali se njegovo nepoštenje može dokazivati i u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari.
18. S obzirom da se tužbenim zahtjevom traži naknada za korištenje predmetne nekretnine u razdoblju od srpnja 1992. do veljače 2024. potrebno je utvrditi pravni položaj tuženika pod 1. u tom vremenskom periodu.
19. Čitanjem presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pst-131/15 (raniji broj P-159/94, P-165/03, P-1269/09, P-5279/10 i Pst-867/13) sud je utvrdio kako se predmetni postupak vodio povodom tužbe ovdje tuženika, kao tužitelja protiv ovdje tužitelja, kao tuženika, te da je u istom odbijen tužitelj, ovdje tuženik, sa zahtjevom na utvrđenje prava vlasništva nekretnina koje su predmet ovog postupka i to čest. zem. [katastarska čestica], u naravi dvorište i čest. zgr. [katastarska čestica], u naravi zgrada, z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. zgr. [katastarska čestica], u naravi zgrada i dvorište, z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
19.1. Treba kazati kako je ovaj postupak nastavljen nakon što je, djelomičnom presudom Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Omišu, poslovni broj Pst-867/13 pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, a ovdje tuženika, u odnosu na ostale pravne slijednike Općine Omiš - Grad Omiš i Općinu Dugi Rat.
20. Čitanjem spisa Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj P-371/20 (presuda na listu 186-196 spisa) sud je utvrdio kako se isti vodio povodom tužbe ovdje tužitelja protiv ovdje tuženika te da je predmet spora bio zahtjev ovdje tužitelja protiv ovdje tuženika za predajom nekretnina koje su predmet ovog spora slobodnih od osoba i stvari i to nekretnina oznake č. zgr. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] obje ZU 1560 k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je tužbu u tom predmetu sudu podnio 10. srpnja 2020., dok je poziv za davanje odgovora na tužbu zaprimljen dana 21. srpnja 2020. (sud je navedenu činjenicu utvrdio elektronskim uvidom u spis putem aplikacije eSpis)
21. S obzirom da pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od dana trenutka kada je primio tužbu, nije sporno da bi od trenutka primanja tužbe na odgovor u predmetu Trgovačkog suda u Split, poslovni broj P-371/20 tuženik bio nepošteni posjednik. Međutim, nepoštenje posjednika se može dokazivati i u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe, ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari.
22. Tijekom postupka nije bilo sporno da bi pravni prednik tužitelja i to Općina Omiš, Sekreterijat za graditeljstvo u Omišu, rješenjem klasa: Up/I-371-03/91-02/01, urbroj:
2155-04/5-93-2 od 8. prosinca 1993. naložio pravnom predniku tuženika da isprazni od osoba i stvari prostorije koje drži u zgradi "Zadružnog doma u [adresa]" (nekretnine koje su predmet ovog spora) i preda ih predlagatelju odnosno njegovom pravnom slijedniku.
22.1. Da je predmetno rješenje bilo primljeno od strane prednika tuženika potvrđuje i tuženik u podnesku od 23. listopada 1995. (list 30-31 spisa), a spisu prileži i rješenje Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša od 7. travnja 1994. kojim je rješenje od 8. prosinca 1993. poništeno te je predmet vraćen na ponovni postupak (rješenje nije uvezano u spis već se nalazi u kopijama spisa).
23. Među strankama nije bilo sporno da bi tuženik u stečajnom postupku kupio stečajnog dužnika Obuća Šestanovac koji je obavljao proizvodnju u predmetnim nekretninama i čijem pravnom predniku Postolarskoj zadruzi Šestanovac je prednik tužitelja Ugovorom o ustupanju nekretnina na korištenje (list 11-12 spisa) radi poboljšanja uvjeta rada radnika ustupio na korištenje poslovni prostor zgrade zvane "zadružni dom" u [adresa] čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 252 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 385 m2, u naravi dvorište.
24. Čitanjem kupoprodajnog ugovora od dana 4. svibnja 1992. ( list 13-14 spisa) sud je utvrdio kako je predmet tog ugovora stečajni dužnik RO "Obuća" Šestanovac, kao pravna osoba sa svim pripadajućim pravima po bilo kom osnovu te da je istog u stečajno postupku kupio ovdje tuženik. U ugovoru se dalje navodi kako su osnovna sredstva rada i inventar kao dijelovi imovinske mase pravne osobe kupljeni u viđenom stanju te da će se uvođenje u posjed osnovnih sredstava i inventara između prodavatelja i kupca istovremeno sa primopredajom arhive izvršiti u roku od 3 dana od plaćanja kupoprodajne cijene.
25. Čitanjem presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj pst-131/15 sud je utvrdio da bi tužbeni zahtjev u postupku bio odbijen na temelju sljedećih utvrđenja suda:
- da je pravni prednik tužitelja (Č, poduzeće za unutrašnju, vanjsku trgovinu i proizvodnju Split) u dopisu od 9. ožujka 1992. g. upućenom stečajnom sudu podnijela zahtjev za kupnju DP Obuća Šestanovac, a kako bi mogao s Izvršnim vijećem i Skupštinom Općine Omiš pristupiti razgovoru o kupnji njihovih nekretnina, a u slučaju odbijanja kupoprodaje je izjavio da na lokalitetu [adresa] ima duge objekte gdje može organizirati proizvodnju,
- da je u zapisniku od 31. ožujka 1992. g. u stečajnom postupku utvrđeno da Općina Omiš nije voljna dati svoju suglasnost da se u objektima nastavi proizvodnja na način kako je to omogućeno stečajnom dužniku prije otvaranja stečajnog postupka, da postoji interes za kupnju strojeva kao osnovnih sredstava (od strane poduzeća Adriaobuća) te da poduzeće Pady d.o.o. [adresa] nije izvršilo svoje obveze iz odredbe čl. 9. zaključenog Ugovora o zakupu nakon čega je na ročištu doneseno rješenje kojim se stečajni upravitelj ovlašćuje otkazati zakup poduzeću Pady d.o.o. [adresa] i izvršiti prodaja stečajnog dužnika kao pravne osobe s izuzetkom nekretnina, koja će se prodaja izvršiti javnim nadmetanjem, a oglas objaviti u dnevnom listu Slobodna Dalmacija, te da se kao početna licitacijska cijena odredi iznos od 80% procijenjene vrijednosti po vještaku Batistić, u koju svrhu je rješenjem naloženo stečajnom upravitelju izračunati koliko to na dan objave oglasa o licitaciji iznosi u HRD,
- da je u oglasu za usmeno javno nadmetanje objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji, koje je određeno za dan 4. svibnja 1992. g., navedeno je da se stečajni dužnik RO Obuća Šestanovac prodaje kao pravna osoba te da predmet nadmetanja nisu nekretnine u sadašnjem posjedu stečajnog dužnika, i to za početnu cijenu od 21.000.000 HRD.
25.1. Nadalje, čitanjem predmetne presude sud je utvrdio kako je ovdje tužitelj već u odgovoru na tužbu naveo kako ovdje tuženik nije mogao u stečajnom postupku koji se vodio nad stečajnim dužnikom RO Obuća Šestanovac kupiti nekretnine koje su predmet spora jer iste nisu ušle u stečajnu masu stečajnog dužnika već su bile u isključivom vlasništvu tuženika.
26. Saslušan na ročištu od **.**.1998. ŠG, jedan od suvlasnika tuženika naveo je kako je u stečajnom postupku preuzeo poduzeće Obuća Šestanovac. Nadalje, da je točno da bi sa prednikom tužitelja pregovarao o zakupu dijela starog "Zadružnog doma u Šestanovcu". Tada da je dogovoreno plaćanje dvije rate od po 5.000 DEM, a koji iznos je i plaćen. Kada mu je predočen ugovor sa lista 6- 9 spisa kazao je da bi to bio ugovor koji datira iz tog vremena, ali da isti nikad nije potpisao jer nije bio nije bio zadovoljan sa elementima ugovora niti su mu uglavci ugovora usmeno utanačeni. Kazao je kako je prvotno tuženik Les d.o.o., kao pravni slijednik Obuće Šestanovac smatrao da bi bio vlasnik prostora u kojem je djeloalo to poduzeće, a izvan prostora koji predstavlja tzv. "Stari zadružni dom u Šestanovcu". Nakon što su uplatili spomenute dvije rate, da su u pishorani poduzeća našli odluku bivše Općine Omiš prema kojoj se taj stari zadružni prostor daje dajue na korištenje poduzeću "Obuća" Šestanovac sve dok traje proizvodnja. Snagom te odluke da više da nije imao više nikakve obveze zajma prema bivšoj Općini Omiš, a našao je da se imovina vodi kao vlasništvo poduzeća Obuća Šestanovac, a dakle time i tvrtke Les d.o.o.. još da je pronađena i građevinska dozvola te računi prema kojima je je Obuća Šestanovac izvršila rekonstrukciju čitavog prostora. Zbog navedenoga da je smatrao kako ništa ne duguje slijednicima Općine Omiš. Povrat iznosa od 10.000 DEM da nije tražio.
27. Saslušan na ročištu od 8. prosinca 1998. svjedok JG je kazivao kako je točno da bi u periodu od 1992-1993 bio član Izvršnog odbora sekretarijata za gospodarstvo Općine Omiš, ali se ne može sjetiti detalja oko predmetnog ugovora sa lista 6-9 spisa.
28. Saslušan na ročištu od 4. veljače 1999. svjedok ŽG je kazivao kako je se dobro sjeća pregovora koji su vođeni sa gospodinom ŠG. U to vrijeme da je svjedok bio član Izvršnog vijeća Općine Omiš. Predstavnici Općine Omiš da su od ŠG, na ime najma tražili 10.000 DEM godišnje, ali on da je kazao kako je to previše, nakon toga da se pregovaralo o iznosu od 5.000 DEM, a koji iznos bi bio početni za uhodavanje posla, a kasnije bi se moglo pregovarati o povećanju. No dogovor nije postignut, Svjedok se sjeća kako je gospodin ŠG zastupao mišljenje da će on zaposliti 20-ak ljudi s tog područja i da je to više nego dovoljno za protuuslugu. Sjeća se da je bilo govora o pokretninama, a uvijek da su predmnijevali nekretnine u vlasništvu skupštine Općine Omiš. Koliko se svjedok sjeća, ŠG je kupio opremu, a nikad nekretninu i to mu je bilo dato do znanja.
29. Saslušan na ročištu od 18. ožujka 1999. svjedok ĆG je kazao kako se sjeća da je sa ŠG u svojstvu predsjednika Izvršnog vijeća Općine Omiš 1992. pregovarao o zakupu poslovnih prostorija tvrtke Obuće Šestanovac. Sjeća se da je Izvršni odbor na svojoj sjednici o tome raspravljao te da je bila donesena odluka, a po prethodnom dogovoru sa gospodinom ŠG,da se prostor iznajmi za 10.000 DEM. Nakon toga da je gospodin ŠG tražio da se cijena smanji na 5.000 DEM, mjesečno, a koji iznos da je u usmenom razgovoru i prihvatio. Taj zahtjev da gospodin ŠG nije prihvatio u razgovoru s njim, te svjedok smatra da bi to bilo pogrešno uneseno u zapisnik, već u razgovoru sa ŽG i RG te misli da je u tom smislu od gospodina ŠG podnesen pisani zahtjev Izvršnom vijeću za ovaj iznos zakupnine, a koji bi se trebao nalaziti u pismohrani Izvršnog vijeća. Još je kazao da bi nakon donošenja odluke o plaćanju zakupnine gospodin ŠG uplatio zakupninu za mjesec ili dva.
30. Kada se analiziraju provedeni dokazi i iskazi svjedoka, jasno je kako su među prednikom tužitelja i tuženika vođeni pregovori oko zakupa predmetnih nekretnina, a koji su u konačnici doveli do toga da prednik tuženika predniku tužitelja plati dvije rate od po 5.000 DEM. Pritom se ističe kako je svjedok ŽG kazivao da bi prilikom vođenja pregovora predniku tuženika bilo dano do znanja da nekretnine nisu njegove, a jednako proizlazi i iz iskaza svjedoka ĆG koji je kazao da se pregovaralo o zakupu poslovnih prostorija. Nije životno ni logično da bi prednik tuženika pristupio pregovorima za zakup nečega što smatra da bi bilo kupljeno u stečajnom postupku. Sud ne prihvaća iskaz suvlasnika tuženika ŠG u dijelu u kojem navodi da bi se pregovaralo samo o najmu dijelu objekta koji je postojao prije adaptacije i nadogradnje jer iz dopisa od 9. ožujka 1992. koji je podnesen stečajnom dužniku proizlazi da zahtjev za kupnju DP Obuća Šestanovac podnosi kako bi s Izvršnim vijećem skupštine Općine Omiš mogao pristupiti razgovoru o kupnji njihovih nekretnina, a u slučaju odbijanja kupoprodaje da na lokalitetu [adresa] ima druge objekte gdje može organizirati proizvodnju. Isto tako iz oglasa za usmeno javno nadmetanje proizlazi da se stečajni dužnik prodaje kao pravna osoba te da predmet nadmetanja nisu nekretnine u njegovom posjedu (točka 25. i 25.1. ove presude). Stoga je, prema shvaćanju suda, tuženik od srpnja 1992., kada je prestao sa plaćanjem, nepošteni posjednik nekretnina koje su predmet ovog spora.
31. S obzirom na izneseno, tuženiku nije moglo ostati nepoznato da mu ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina pa je, prema shvaćanju suda, nepošteni posjednik nekretnina koje su predmet ovog spora od dana srpnja 1992., kada je prestao sa plaćanjem. Uvjerenje tuženika da bi upravo on bio vlasnik nekretnine koja je predmet ovog spora, jer je ista kupljena u stečajnom postupku, odnosno stečena građenjem ili nadogradnjom prednika tuženika, ne može se suprotstaviti pravomoćnoj sudskoj presudi koja navodi suprotno.
32. Kada je sud utvrdio da bi tuženik u utuženom razdoblju od srpnja 1992. do veljače 2024. bio nepošteni posjednik predmetnih nekretnina, ostaje za raspraviti visinu naknade koju je dužna isplatiti tužitelju na ime koristi koju je ostvario korištenjem njihovog suvlasničkog dijela.
33. Na tu okolnost sud je odlučio izvesti dokaz vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo Miji Tadincu, čiji zadatak je bio izvršiti procjenu vrijednosti tržišne vrijednosti mjesečnog zakupa nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica], čest zgr. 842, čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] i to na način da procjenu izvrši sa i bez nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
33.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Mije Tadinca od dana 11. veljače 2026., a kojim nalazom i mišljenjem je vještak ispravio omaške u pisanju učinjene u ranije predanim nalazima i mišljenjima, proizlazi kako je, sukladno zadatku suda procijenio da vrijednost zakupa predmetne nekretnine iznosi 1.600,00 €/mjesec čistog prihoda za prosinac 2025. godine. Nadalje, da procjena ukupne vrijednosti zakupa predmetnih nekretnina za razdoblje od srpnja 1992. do 27.2.2024. godine iznosi 271.145,36 € čistog prihoda, dok ukupnu vrijednost zakupa predmetnih nekretnina bez čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za razdoblje od srpnja 1992. do 27. veljače 2024. procjenjuje na iznos od 250.549,77 € čistog prihoda.
33.2. Tuženik je u podnesku od 24. ožujka 2026. istaknuo prigovore na nalaz i mišljenje vještaka, te je naveo kako smatra potrebnim obrazložiti zašto je u konkretnom slučaju korištena poredbena metoda te iz kojeg razloga nije obračun izvršen i temeljem prihodovne ili troškovne metode.
33.3. Saslušan na ročištu od 4. svibnja 2026. vještak kazao kako ostaje pri vještvu koje je u spis predano 11. veljače 2026. Prilikom izrade vještva da je koristio pristup poredbenih podataka iz baze podatke e-nekretnine i temeljem tih podataka da je zaračunao kolika bi bila vrijednost takvog prostora. Za druge metode da nije imao poredbenih podataka, a naglasio je da bi, bez obzira na koju metodu primjeni rezultat trebao biti gotovo identičan. Naime, u konkretnom slučaju da se radi o procjeni tržišne vrijednosti najma prostora, a poredbene nekretnine su slične namjene i u blizini ove predmetne nekretnine. Poredbene podatke, vodi Visoko stručno povjerenstvo za područje županije, a i za područje grada Splita. Povjerenstvo za županiju da se izrazilo da nema podatke za konkretnu nekretninu radi čega da je u bazi podataka e-nekretnine koju vodi Ministarstvo graditeljstva pronašao podatke za ove poredbene nekretnine. Upitan o tome što je unakrsna prihodovna metoda, vještak je kazao kako prvi put za takvo što čuje te da je zakon i pravilnik ne poznaju. On da poznaje poredbenu, troškovnu i prihodovnu metodu. Troškovnu i prihodovnu metodu da nije mogao koristiti jer nije imao podatke o visini prihoda radi čega se odlučio na poredbenu metodu jer je jedino d tih podataka mogao doći. Preciznije je kazao kako ovakav način izračuna predstavlja jednu vrstu prihodovne metode jer su ulazni poredbeni podaci o zakupu, a ne o prihodu sličnih nekretnina. Podaci koje je koristio su iz 2024. a on je pomoću koeficijenata korekcije koje izdaje Hrvatski zavod za statistiku došao do podataka za ranija razdoblja. Vezano za prigovor da nije uzeo u obzir područje na kojem se predmetne nekretnine nalaze kazao je kako je upravo suprotno, iz navedenih brojeva čestica koje su korištene kao poredbene vidljivo da se one nalaze u općini [adresa] i [adresa]. Još je kazao kako sukladno pravilniku kao poredbene nekretnine može koristiti i nekretnine iz drugih područja Republike Hrvatske, ako se nalaze u istoj razredu, odnosno kategoriji. Ova nekretnina da je u odnosu na druge poredbene specifična zbog svoje veličine, mogućnosti korištenja te mogućnosti najma jer se nalazi u središtu mjesta i ima parkiralište. Kazao je i to kako će se na tržištu teško pronaći dvije identične nekretnine. Koeficijente promjene da vodi Hrvatski državni zavod za statistiku, međutim tek od 2002. godine. Za razdoblje prije 2002. do koeficijenta promjene je došao na način da je postojeće iz 2002. umanjio za 50 posto, a tako je učinio jer je u to vrijeme bio Domovinski rat i stanje gospodarstva nije bilo dobro. Za razdoblje nakon 2002. da je koristio podatke Zavoda za statistiku.
33.4. U podnesku od 19. lipnja 2026. tuženik je istaknuo kako ostaje kod svih prigovora iznijetih u odnosu na vještačenje koje je provedeno u ovoj pravnoj stvari te predložio sudu provođenje novog vještačenja po nekom drugom stalnom vještaku iste struke.
33.5. Sud je takav prijedlog tuženika odbio jer navodima iznesenim u podnesku od 19. lipnja 2026. nije doveo u pitanje pravilnost i potpunost nalaza i mišljenja vještaka. Naime, tijekom postupka tuženiku je omogućeno kontradiktorno raspravljanje i postavljanje pitanja vještaku na raspravi održanoj dana 4. svibnja 2026., a sud drži da je imenovani sudski vještak stručno, jasno i argumentirano odgovorio na tuženikove prigovore, radi čega se njegov nalaz i mišljenje u cijelosti prihvaća. Subjektivno nezadovoljstvo stranke rezultatima nalaza i mišljenja, ne predstavlja razlog za određivanjem vještačenja po drugom vještaku građevinske struke.
35. S obzirom da sud u parničnom postupku sudi u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva, tuženik je kao nepošteni posjednik nekretnina oznake zgr. 797, čest zgr. 842, čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], sukladno odredbi čl. 165. ZV-a, u obvezi naknadi tužitelju naknadu koristi koje je imao od korištenja predmetnih nekretnina u razdoblju od srpnja 1992. do 27. veljače 2024. u ukupnom iznosu od 250.549,77 eura.
35.1. S obzirom da se koristi od uporabe tuđe nekretnine ogledaju u visini mjesečne zakupnine za predmetnu nekretninu to je tužiteljima, sukladno odredbi čl. 29. ZOO-a, dosuđena i zatezna kamata.
36. U odnosu na Odluku o prijedlogu na prijedlogu za zaključenje izvansudske nagodbe između Općine Šestanovac i Holdinga "Splićanka" Split, a koju je tuženik dostavio uz podnesak od 19. lipnja 2026., za navesti je kako za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva nije odlučno je li tužitelj nekretnine koje su predmet spora mogao dati u zakup, ovo jer je činjenica da je upravo te nekretnine tuženik koristio za svoje potrebe. Mjesečna zakupnina je jedan od načina na koji sud utvrđuje i konkretizira visinu naknade, a ona bi vlasniku pripadala i kada bi se utvrdilo da predmetna nekretnina nije davana u zakup.
37. Također, nije osnovan tuženikov prigovor zastare tužiteljeva potraživanja po preinačenom tužbenom zahtjevu, ovo jer, sukladno čl. 165. st. 4. ZV-a, zastara potraživanja koristi koje je nepošteni posjednik imao od korištenja stvari nastupa protekom tri godine od dana kada je stvar predana vlasniku, a što je u konkretnom slučaju 27. veljače 2024. (rješenje ovog suda poslovni broj Ovr-714/2023 od 15. srpnja 2024.). Uzgred se napominje i da je Vrhovni sud Republike Hrvatske dana 27. svibnja 2024. zauzeo pravno shvaćanje prema kojem se u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.
38. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci pod točkom III.
39. Tužitelj u podnesku od 11. rujna 2024. podnosi prijedlog radi određivanja privremene mjere radi osiguranja svoje novčane tražbine koja se ogleda u iznosu naknade koristi koje je tuženik u utuženom razdoblju imao od korištenja predmetnih nekretnina. Kasnije, podneskom od 16. ožujka 2024. iznos novčane tražbine usklađuje sa nalazom i mišljenjem vještaka.
40. Prema odredbi iz članka 344. stavka 1. Ovršnog zakona privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.
41. Prema shvaćanju suda, u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, jer tužitelj/predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere tuženik/ protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje njegove novčane tražbine, koja se sastoji od zahtjeva za isplatom naknade za koristi koje je tuženik imao od korištenja nekretnina tužitelja, osobito time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao.
42. Naime, da bi predlagatelj osiguranja uspio u svom prijedlogu, isti je osim što je trebao učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine (objektivnog uvjeta) trebao učiniti vjerojatnim i opasnost da će mu ostvarenje njegove novčane tražbine postupanjem protivnika osiguranja biti onemogućeno ili znatno otežano time što će protivnik osiguranja svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati (subjektivni uvjet). Navedeno jer je potrebno postojanje uzročne veza između ugrožavajuće radnje protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju naplate njegove tražbine, te pritom privremena mjera čije se određivanje traži mora biti adekvatna za sprječavanje nastupa te posljedice.
43. U prijedlogu za određivanjem privremene mjere tužitelj, osim što ukazuje da bi vrijednost predmeta spora bila visoka te da je temeljni kapital tuženika 101.798,39 EUR, ne navodi na koji način proizlazi da će tuženik otežati naplatu tražbine za koju se osiguranje traži, te niti ne navodi da bi tuženik otuđivao, prikrivao ili na drugi način raspolagao svojom imovinom. Navodi tužitelja da tuženik odugovlači ovaj postupak i da ne postupa po pravomoćnim sudskim odlukama ne mogu se podvesti pod odredbu čl. 344. st. 1. OZ-a.
44. Stoga, a kako spisu ne prileže dokazi iz kojih bi bilo učinjeno vjerojatnim kako će ostvarenje novčane tražbine tužitelja biti onemogućeno ili znatno otežano zbog ponašanja tuženika, odlučeno je kao u izreci pod toč. IV.
45. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 2. ZPP-a, a prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrijednost predmeta spora, Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa) prema kojoj vrijednost 1 boda iznosi 2,00 eura te konačno postavljeni tužbeni zahtjev.
46. Donoseći odluku o trošku postupka sud je uzeo u obzir kako prema ustaljenoj sudskoj praksi smanjenje tužbenog zahtjeva predstavlja djelomično povlačenje iz članka 193. ZPP-a, činjenicu da do povlačenja nije došlo radi udovoljenja tužbenom zahtjevu te činjenicu da se tuženik povlačenju nije protivio niti je za povučeni dio tužbenog zahtjeva tražio trošak. U odluci Vrhovnog suda poslovni broj Rev-6/2024-2 od 14. svibnja 2025. izraženo je pravno shvaćanje prema kojem se omjer uspjeha stranaka u parnici i, sukladno tome, naknada troškova parničnog postupka, kod djelomičnog uspjeha u parnici, u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, utvrđuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, a ne prema tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi, odnosno, tužbenom zahtjevu koji je bio viši u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev. Nadaje, u istoj odluci zauzet je pravni stav prema kojem na temelju odredbe čl. 158. st. 1. Zakona o parničnom postupku drugostupanjski sud može odrediti da tuženiku pripada pravo na dio troškova postupka za povučeni dio tužbenog zahtjeva samo ako ih je tražio i ako navedeno povlačenje nije posljedica udovoljenju zahtjevu tužitelja za koji je tužba povučena, a to i u situaciji kada je tužitelj u cijelosti uspio s konačno postavljenim (smanjenim) tužbenim zahtjevom i kada je tuženik osporavao i osnovu tužbenog zahtjeva, a tužitelju u situaciji smanjenja tužbenog zahtjeva (djelomičnog povlačenja tužbe) pripada pravo na trošak prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, a ne prema tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi, odnosno, tužbenom zahtjevu koji je bio viši u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev, i kada nije u cijelosti udovoljeno njegovom konačno postavljenom (smanjenom) tužbenom zahtjevu.
47. S obzirom na izneseno, tužitelju su kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati su troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:
- sastav tužbe u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 7/1 Tarife)
- sastav prijedloga za osiguranje od 26. svibnja 1995 u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 11/1 Tarife)
- zastupanje na ročištu od 5. rujna 1995. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 13. rujna 1995. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9/5 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 10. listopada 1995. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 7. ožujka 1997. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 4. lipnja 1997. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 28. svibnja 1998. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 7. srpnja 1998. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 7. rujna 1998. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 8. prosinca 1998. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 4. veljače 1999. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 18. ožujka 1999. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 11. travnja 2001. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 16. rujna 2024. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9/5 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 2. prosinca 2024. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 3. listopada 2025. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 6. veljače 2026. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 4. svibnja 2026. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- zastupanje na ročištu od 2. srpnja 2026. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife),
- sastav podneska od 16. rujna 1998. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8/4 Tarife)
- sastav podneska od 30. rujna 1998. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8/4 Tarife)
- sastav podneska od 7. rujna 2024 u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife)
- sastav podneska od 11. rujna 2024 u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8/4 Tarife)
- sastav podneska od 14. siječnja 2026 u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife)
- sastav podneska od 16. ožujka 2026. u iznosu od 4.078,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife)
47.1. Tako dobiveni iznos od 85.988,00 eura, valjalo je uvećati za zatraženi PDV, čime se dolazi do iznosa od 107.485,00 eura.
47.2. Nadalje, tužitelju valja obistinit i iznos od 1.000,00 eura na ime uplate predujma troškova vještačenja, dakle ukupno 108.485,00 eura, zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom.
48. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak sastava podneska od 10. siječnja 1994., 11. prosinca 1996., 17. prosinca 2020. i 7. srpnja 2024. jer sud iste ne pronalazi u spisu. Također, nije mu priznat trošak sastava prijedloga za osiguranje od 11. rujna 2024. i 16. ožujka 2026. jer u istim nije uspio.
48.1. Za navesti je kako je tužitelj na ročištu od 16. rujna 2024. sudu predao kopiju podnesaka datiranog na 17. prosinca 2020., zajedno sa kopijom dostavnice, želeći time dokazati kako je isti u spis predan, međutim, prema shvaćanju ovog suda, u situaciji kada u spisu ne postoji dokaz da bi podnesak bio zaprimljen putem prijamne pisarnice suda, nema mjesta za dosuđivanjem nagrade za njegov sastav.
49. Zaključno, treba kazati kako je u ovom postupku, a sukladno tadašnjem pravnom uređenju, tužitelj do 3. srpnja 1997. bio zastupan po javnom pravobranitelju, koji je pandan današnjem općinskom državnom odvjetniku te da je i prema tada važećim odredbama čl. 163. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 91/92) bilo određeno da se odredbe o troškovima primjenjuju i na stranke što ih zastupa javno pravobraniteljstvo te da u tom slučaju troškovi postupka obuhvaćaju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade odvjetniku.
50. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki V.
U Splitu, 9. rujna 2026.
Sudac
Tihana Lovrić
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude i rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.
DNA:
- tužitelju po punomoćniku,
- tuženiku po punomoćniku
- u spis
