REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-3637/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Davora Pustijanca, predsjednika vijeća, Željka Šimića, suca izvjestitelja i Radovana Raduke, člana vijeća, u parničnom predmetu tužitelja KARIĆ AUTOMOBILI d.o.o., Zagreb, Šarengradska ulica 15, OIB: 76458124064, kojeg zastupa punomoćnik Dejan Stajčić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Marić Stajčić & Perkov j.t.d., Zagreb, Radnička cesta 54, protiv tuženika GRAD ZAGREB, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, kojeg zastupa punomoćnica Kornelija Đuratović, odvjetnica u Zagrebu, Savska cesta 41, radi isplate iznosa od 8.671,69 EUR, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2064/2022-41 od 28. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 9. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Preinačuje se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2064/2022-41 od 28. svibnja 2025. u točkama I. i III. izreke, i sudi:

1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim tužitelj zaht ijeva da sud obveže tuženika na plaćanje iznosa od 8.671,69 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje se obračunavaju od 25. siječnja 2022. do isplate, po stopi koja se obračunava u ostalim odnosima u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima.

2. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 650,00 EUR s pripadajućim zateznim kamatama od 9. rujna 2026. u roku od 15 dana koje se obračunavaju u visini stope koja se primjenjuje u ostalim odnosima u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak žalbenog postupka u iznosu od 383,16 EUR u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 133,16 EUR.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2064/2022-41 od 28. svibnja 2025. naloženo je tuženiku platiti tužitelju u roku od 15 dana iznos od 8.671,69 EUR/ 65.336,84 KN s pripadajućim zateznim kamatama koje se obračunavaju od 25. siječnja 2022. do isplate, po stopi koja se obračunava u ostalim odnosima u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (točka I. izreke). Tužbeni zahtjev djelomično je odbijen kao neosnovan u odnosu na zatezne kamate koje se obračunavaju na glavno potraživanje za razdoblje od 11. listopada 2021. do 24. siječnja 2022. (točka II. izreke). Tuženiku je naloženo u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.409,60 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje se obračunavaju od 28. svibnja 2025. do isplate, po stopi koja se obračunava u ostalim podnosima (točka III. izreke). Zahtjev za naknadu dijela tužiteljevih troškova u iznosu od 187,50 EUR odbijen je kao neosnovan (točka IV. izreke).

2. U obrazloženju presude sud je u bitnome naveo da je nakon provedenog postupka ocjenom izvedenih dokaza utvrdio da je predmet spora zahtjev za naknadom imovinske štete u iznosu od 8.671,69 EUR nastale 10. listopada 2021. na tužiteljevom vozilu JEEP GRAND CHEROKEE, reg. oznake [registarska oznaka]. Tuženik je osporio aktivnu i pasivnu legitimacija stranaka, svoju odgovornost za štetni događaj, osnovu i visina zahtjeva te je istaknuo da postoji i tužiteljev doprinos šteti. Sud je obrazložio da nije osnovan prigovor nedostatka pasivne legitimacije tuženika. Uvidom u popis nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba mjesto štetnog događaja je Jadranska avenija, koja je kategorizirana kao nerazvrstana cesta na području Grada Zagreba . Odredbom članka 101. stavka 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19; dalje: ZC) propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, a sukladno odredbi članka 107. stavka 1. ZC-a upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako Zakonom nije propisano drukčije. Komunalne djelatnosti su djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti i komunalne djelatnosti kojima se pojedinačnim korisnicima pružaju usluge nužne za svakodnevni život i rad na području jedinice lokalne samouprave, pri čemu održavanje nerazvrstane ceste podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta (članak 21. i 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu – „Narodne novine“ broj: 68/18, 110/18 i 32/20; dalje: ZKG). Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba, iz čega neupitno proizlazi da su za održavanje nerazvrstanih cesta odgovorne jedinice lokalne samouprave, dakle, gradovi i općine koje su i odgovorne oštećeniku za štetu pričinjenu neodržavanjem i/ili nepropisnim održavanjem istih po općim pravilima obveznog prava (članak 8. ZKG-a). Jedinice lokalne samouprave ne mogu se osloboditi od odgovornosti ako su obavljanje komunalne djelatnosti svojim odlukama u skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu prenijele na pravne subjekte kojima mogu povjeriti obavljanje tih djelatnosti. Grad Zagreb, kao jedinica lokalne samouprave, dužan je osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi nastanak štete građanima te je odgovoran za štetu koja bi eventualno nastala. Osnivanje društva ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., kao pravne osobe za obavljanje komunalne djelatnosti, te sklapanjem Ugovora o povjeravanju komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2021. godini, ne oslobađa Grad Zagreb odgovornosti za štetu koja je nastane zbog propusta održavanja nerazvrstanih cesta i javnih površina. U odnosu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije sud je na ročištu 3. rujna 2024. utvrdio da preslika prometne dozvole iz spisa odgovara originalu i glasi na KARIĆ AUTOMOBILI d.o.o. Tužitelj je vlasnik vozila i aktivno legitimiran potraživati štetu od štetnika. Uvidom u zapisnik o očevidu, sud je utvrdio da se predmetna prometna nezgoda dogodila 10. listopada 2021. u 20,45 sati u Zagrebu u ulici Jadranska avenija te da je tužiteljevo vozilo zatečeno na mjestu štetnog događaja. Na mjestu štetnog događaja zatečena je i prometna signalizacija-ploča za označavanje bočne zapreke s bakelitnim postoljem, te su zatečeni i tragovi nepoznatog vozila u dužini od 9,70 m, a koje vozilo nije zatečeno na mjestu štetnog događaja, da je na mekom terenu razdjelnika kolnika pronađen trag krhotina laka i plastike otpali s nepoznatog vozila, te oštećena ploča za označavanje bočne zapreke, kao i da je prometnim izvidima utvrđeno da je za ovu prometnu nesreću odgovoran nepoznati vozač, a da se provedenim izvidima nije utvrdio identitet vozača nepoznatog vozila, kao i da je na mjestu štetnog događaja ograničenje brzine kretanja vozila iznosi „70 km/h“. Saslušan je vozač oštećenog vozila ČL, kod kojega je predmetni automobil u dugoročnom najmu. Sud je utvrdio da nema doprinosa vozača vozila nastanku štete. Radi utvrđenja visine štete provedeno je prometno vještačenje. Uvidom u nalaz i mišljenja vještaka Nevena Ereša sud je utvrdio štetu na vozilu u iznosi od 8.671,69 EUR s PDV-om ili 6.937,35 EUR bez PDV-a. Sud je prihvatio zahtjev za naknadu štete u visini iznosa s PDV -om na temelju odredbe članaka 1045., 1046., članka 1085. stavka 1. i članka 1090. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO). Tužitelj je prilikom izračuna troškova popravka i materijala uračunao i PDV po stopi od 25%, pa je prema tome i za taj iznos također umanjena njegova imovina. Da je tužitelj iskoristio pravo na odbitak pretporeza tada bi mu šteta u vidu troška poreza na dodanu vrijednost bila naknađena, ali tuženik tu činjenicu nije dokazivao niti ju isticao u ovom postupku. Odluku o zateznim kamatama sud je donio u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. ZOO-a. Početak tijeka zateznih kamata tužitelju pripada od dana kada je šteta otklonjena. Tužitelj nije dokazao kada je izvršio popravak vozila, a budući da je procjena štete od Croatia osiguranja izvršena 23. prosinca 2021., da je radni nalog otvoren 11. listopada 2021., dakle prije procjene, sud je kao datum nastanka štete uzeo dan izdavanja računa. Odluku o troškovima postupka sud je donio primjenom odredbe članak 154. stavka 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15,126/22 i 138/23; dalje: Tarifa), te Zakonom o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18 i 51/23) i Tarifom sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 53/19, 92/21 i 37/23).

3. Protiv presude žalbu je pravovremeno podnio tuženik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. ZPP-a. U bitnome je naveo da i dalje osporava tuženikovu pasivnu legitimaciju. Odredbom članka 107. ZC-a propisano je da se upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako Zakonom nije propisano drukčije, dok je u stavku 2. određeno da jedinica lokalne samouprave može osnovati trgovačko društvo u svom vlasništvu radi obavljanja poslova upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta te poslova građenja nerazvrstanih cesta uz odgovarajuću primjenu odredbi članaka 23., 26. i 33. ZC-a. Na temelju navedenih odredaba i odredbe članka 38. stavka 2. Statuta Grada Zagreba, tuženik je donio Odluku o nerazvrstanim cestama Grada Zagreba kojom je osnovao društvo Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste. Odredbom članka 16. Odluke propisano da poslove redovitog održavanja nerazvrstanih cesta obavlja Podružnica Zagrebačke ceste. Odredbom članka 1084. ZOO-a propisano je da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost. Tužitelj nije dokazao da na dan štetnog događaja tuženik nije obavljao djelatnost koju je prema zakonu dužan obavljati, odnosno nije dokazao da Zagrebački holding d.o.o. nije obavljao djelatnost koju je prema zakonu i odluci Grada Zagreba dužan obavljati. U konkretnoj situaciji tuženik odgovara po načelu krivnje, a ne po načelu odgovornosti zbog čega je tužitelj bio dužan dokazati tuženikovu krivnju. Iz Zapisnika MUP-a proizlazi da je do nezgode došlo jer je nepoznata osoba oštetila prometni znak pa je vozač predmetnog vozila naletio na oštećeni znak zbog čega je na vozilu nastala šteta. Ovo je potvrdio i vozač ČL što sud nije cijenio u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a. Sud je počinio i bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Žalitelj je predložio da drugostupanjski sud presudu preinači i odbije tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka ili da presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje uz naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 516,32 EUR.

4. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu.

5. Tuženikova žalba je osnovana.

6. Drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presuda na temelju odredbe članka 365. stavaka 1. i 2. ZPP-a u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava te je zaključio da je sud prvog stupnja na temelju utvrđenih činjenica izveo pogrešan zaključak o drugim činjenicama te je pogrešno primijenio materijalno pravo pa je pobijana presuda nezakonita i nepravilna.

7. U tijeku postupka među strankama nisu sporne sljedeće činjenice:

- 10. listopada 2021. u 20,45 sati u Zagrebu u ulici Jadranska avenija dogodila se prometna nezgoda u kojoj je tužiteljevo vozilo udarilo u oborenu prometnu signalizaciju (ploču za označavanje bočne zapreke s bakelitnim postoljem)

- Tužiteljevo vozilo zatečeno je na mjestu štetnoga događaja

- Na mjestu nesreće zatečeni su i tragovi nepoznatog vozila u dužini od 9,70 m koje se udaljilo s lica mjesta, a koje je oborilo p loču za označavanje bočne zapreke s bakelitnim postoljem

- Oštećeno vozilo marke JEEP GRAND CHEROKEE, reg. oznake [registarska oznaka] u tužiteljevom je vlasništvu

- Pored oštećenja tužiteljevog vozila oštećena su još i tri druga vozila

- Jadranska avenija kategorizirana je kao nerazvrstana cesta na području Grada Zagreba

- Tužitelj nije naplatio štetu s osnove police osiguranja.

8. Tužitelj je u tužbi naveo „dogodila se prometna nesreća i to na spojnom kolniku sjevernog kolnika Jadranske avenije s Ul. Grada Vukovara u Zagrebu

– Novi Zagreb, a u kojoj je sudjelovalo više osoba, i to kao oštećene osobe, a kao jedna od njih i tužitelj“.

9. Svjedok ČL, vozač oštećenog vozila, u iskazu danom na ročištu 6. svibnja 2025. izjavio je između ostalog: „…zaključuje da je prije njega već netko naletio na taj stalak“.

10. Tužiteljev zastupnik po zakonu RL, u iskazu danom na ročištu 21. svibnja 2024., izjavio je: „…u predmetnom štetnom događaju oštećeno je sveukupno pet vozila“; „…štetu je prouzročilo nepoznato vozilo…“.

11. Uvidom u potvrdu II. Postaje prometne policije Zagreb od 23. veljače 2022. (list 7. spisa) može se utvrditi da se na spoju sjevernog kolnika Jadranske avenije s ulicom Vice Vukova dogodila prometna nezgoda s materijalnom štetom na više vozila, za koju je odgovoran nepoznati vozač budući da je počinio prekršaj iz odredbe članka 176. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24; dalje: ZSPC). Nakon prometne nesreće NN vozač s NN vozilom napustio je mjesto događaja, a vlasnicima oštećene imovine nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovalo nesreću. Provedenim izvidima nije se utvrdio i pronašao vozač i vozilo koje bi bilo dovedeno u vezu s ovim događajem, a u slučaju naknadnih saznanja spis će biti nadopunjen.

12. Tužitelj smatra da je tuženik odgovoran za štetu na temelju objektivne odgovornosti ili na temelju krivnje kao odgovorna osoba. U konkretnom slučaju tuženik ne može biti odgovoran na temelju objektivne odgovornosti. Odredba članka 1084. ZOO-a propisuje da osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

13. Tuženik odgovara na temelju krivnje u skladu s odredbom članka 1045. u vezi s odredbom članka 1084. ZOO-a. Tužitelj nije tvrdio niti dokazivao da je tuženik komunalnu djelatnost od javnog interesa obustavio obavljati bez opravdanog razloga ili da je istu neredovito obavljao. Štoviše, iz podataka u spisu i na temelju izvedenih dokaza, može se zaključiti da je do prometne nesreće i oštećenja tužiteljevog vozila došlo krivnjom nepoznate osobe i nepoznatog vozila koje je oborilo ploču za označavanje bočne zapreke s bakelitnim postoljem na koju je nakon toga naišlo tužiteljevo vozilo i još tri druga vozila. Prema tome, tuženik nije imao mogućnost u tako kratkom vremenskom intervalu saznati za prometnu nesreću i ukloniti ploču s kolnika kako tužiteljevo vozilo ne bi udarilo u istu.

14. U slučaju štete koju je uzrokovalo nepoznato vozilo jer je vozač pobjegao s mjesta nesreće, odštetni zahtjev podnosi se Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO) ili bilo kojem društvu za osiguranje u Republici Hrvatskoj, koje je obvezno primiti zahtjev i proslijediti ga HUO, a sve u skladu sa Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/50, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 ; dalje: ZOOP). Hoće li zahtjev biti prihvaćen drugo je pitanje, a to ovisi je li riječ o ozljedama ili isključivo o materijalnoj šteti na automobilu.

15. Polazeći od činjenice da nema tuženikove krivnje sud je iz utvrđenih činjenica izveo pogrešan zaključak o tuženikovoj odgovornosti za nastalu štetu.

16. Neosnovan je žalbeni razlog da tuženik nije pasivno legitimiran jer je Odlukom o nerazvrstanim cestama Grada Zagreba osnovano društvo Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, kojemu je povjereno održavanje prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimično poboljšanje elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje). Osnivanje društva ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., kao pravne osobe za obavljanje komunalne djelatnosti, te sklapanjem Ugovora o povjeravanju komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2021. godini, ne oslobađa Grad Zagreb odgovornosti za štetu koja je nastane zbog propusta održavanja nerazvrstanih cesta i javnih površina.

17. U obrazloženju pobijane presude sud je izložio koje je činjenice utvrdio ali je izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica, odnosno tuženikove odgovornosti za štetni događaj i nastalu štetu što je dovelo i do pogrešne primjene odredaba materijalnog prava.

18. Zbog svih navedenih razloga valjalo je uvažiti tuženikovu žalbu, presudu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, a tužitelja obvezati da tuženiku naknadi trošak postupka u roku od 15 dana, a sve u skladu s odredbom članka 373. točaka 1. i 2. ZPP-a.

19. Tuženik je podnio troškovnik za naknadu troškova postupka (list 188. spisa) te potražuje trošak zastupanja na 3 ročište i to za ročište 21. svibnja 2024. iznos od 250,00 EUR, a za ročišta 13. rujna 2024. i 6. svibnja 2025. iznos od 400,00 EUR (2 x 200,00 EUR) sa zateznim kamatama od dana donošenja odluke. Tuženikov potreban trošak za vođenje parnice čine radnje zastupanja punomoćnika na ročištima 21. svibnja i 13. rujna 2024. te 6. svibnja 2025. sve 100% Tarife (Tbr. 9.1. Tarife) ili 300 bodova (3 x 100 bodova) imajući u vrijednost predmeta spora u iznosu od 8.671,69 EUR.

19.1. Vrijednost boda je 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife).

19.2. Za obavljene radnje odvjetnika obračunava se porez na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Tbr. 46. Tarife) ali je tuženik samo na trošak zastupanja 21. svibnja 2024. tražio i PDV budući da je tražio trošak zastupanja u iznosu od 250,00 EUR za to ročište.

19.3. Opravdan tuženikov trošak postupka iznosi ukupno 650,00 EUR pa je sud donio odluku kao u točki I.2. izreke ove presude.

20. Odluku o troškovima žalbenog postupka sud je donio primjenom odredbe članka 166. stavka 2. ZPP-a. Tuženik je zahtijevao trošak žalbenog postupka u iznosu od 516,32 EUR i to za sastav žalbe 250,00 EUR, sudsku pristojbu za žalbu 133,16 EUR i sudsku pristojbu za presudu 133,16 EUR.

20.1. Tuženiku je priznat trošak sastava žalbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 10.1. Tarife) uvećan za 25% što je ukupno 125 bodova. Budući da je vrijednost boda 2,00 EUR trošak sastava žalbe iznosi 250,00 EUR.

20.2. Tuženiku je priznat i trošak sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 133,16 EUR što daje ukupan iznos od 383,16 EUR koji je tuženiku i određen u točki II. izreke ove presude.

20.3. Tuženikov zahtjev za sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 133,16 EUR odbijen je kao neosnovan kao u točki III. izreke ove odluke jer se na drugostupanjsku presudu ne plaća sudska pristojba (Tbr. 2. Tarife sudskih pristojbi).

Zagreb, 9. rujna 2026.

Predsjednik vijeća

Davor Pustijanac