REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp –154/2026-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Laban, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalista RU, u prekršajnom postupku protiv I-okrivljene pravne osobe "HULEC" d.o.o. i II-okrivljenika TU, kao odgovorne osobe, koje brane Zajednički odvjetnički ured Sanela Kontin Miklin i Željko Rožić, odvjetnici iz Križevaca, radi prekršaja iz članka 228. stavak 1. i 2. točke 2., članka 229. stavak 1. i 2. točke 4. i 1. Zakona o radu i članka 172. stavka 2. i 3. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Ispostava Koprivnica, Klasa: 116-02/23-01/3048, Urbroj: 443-02-04-15- 23-8 od 30. lipnja 2023., nakon održane i zaključene, javne i glavne rasprave dana 09. rujna 2026., u prisutnosti I-okrivljene pravne osobe i II-okrivljenika, te branitelja I i II okrivljenika, a u odsutnosti ovlaštenog tužitelja, te proglašene dana 09. rujna 2026. u odsutnosti svih stranaka, temeljem čl. 183. u vezi čl. 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18)

p r e s u d i o  j e

I.

I-OKRIVLJENA PRAVNA OSOBA HULEC D.O.O., OIB: 00434935267, sa sjedištem u mjestu Pofuki 44, sa 20-tak zaposlenih, prekršajno kažnjavana,

II-OKRIVLJENIK CU, ODGOVORNA OSOBA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i T, rođen **.**.1985.g. u [adresa],  s prebivalištem u mjestu [adresa], tehničar cestovnog prometa, zaposlen, prima  plaću u iznosu od  1.500,00 €,  oženjen, otac 1 djeteta, državljanin RH, kažnjavan,

o d g o v o r n i  s u

I. što su kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca radnici BU obračunali plaću za svibanj 2023. u iznosu od 387,33 €, te joj izvršili obustavu plaće u iznosu od 40,15 € i radnici RUK obračunali plaću za svibanj 2023. u iznosu od 375,49 €, te izvršili obustavu plaće u iznosu od 53,63 € bez njihove suglasnosti, dakle, kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca vršili ustege plaće radnika bez njihove suglasnosti,

II. što kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu za ČU dostavili prijavu o nastaloj promjeni nadležnom Zavodu za mirovinsko osiguranje koja je nastala 01. veljače 2023., najkasnije do 02. veljače 2023., već su to učinili 29. lipnja 2023.,

dakle, kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu u zakonskom roku od 24 sata od nastale promjene tijekom osiguranja dostavili prijavu o promjeni na obvezno osiguranje Zavodu za mirovinsko osiguranje,

pa su time počinili prekršaje iz članka 228. stavak 1. i 2. točke 2. Zakona o radu i članka 172. stavka 2. i 3. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, te im se uz primjenu članka 37. stavak 3. točke 1. i članka 39. Prekršajnog zakona utvrđuju novčane kazne i to

I-okr. pravnoj osobi za prekršaj pod točkom I. novčana kazna u iznosu od 300,00 € (tristo eura),

I-okr. pravnoj osobi za prekršaj pod točkom II. novčana kazna u iznosu od 300,00 € (tristo eura),

II-okr. odgovornoj osobi za prekršaj pod točkom I. novčana kazna u iznosu od 100,00 € (sto eura),

II-okr. odgovornoj osobi za prekršaj pod točkom II. novčana kazna u iznosu od 100,00 € (sto eura),

te im se za sva djela prekršaja izriče ukupna novčana kazna i to:

I-OKRIVLJENOJ PRAVNOJ OSOBI U IZNOSU OD 600,00 € (šesto eura),

II-OKRIVLJENOJ ODGOVORNOJ OSOBI U IZNOSU OD 200,00 € (dvjesto eura).

III. Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ukoliko okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne i to: I-okrivljena pravna osoba iznos od 400,00 € (četiristo eura) i II-okrivljenik iznos od 133,33 € (sto trideset tri eura i trideset tri centa) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

II.

Temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona:

I-OKRIVLJENA PRAVNA OSOBA HULEC D.O.O., OIB: 00434935267, sa sjedištem u mjestu Pofuki 44,  sa 20-tak zaposlenih, prekršajno kažnjavana,

II-OKRIVLJENIK CU, ODGOVORNA OSOBA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i T, rođen **.**.1985.g. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], tehničar cestovnog prometa, zaposlen, prima plaću u iznosu od 1.500,00 €,  oženjen, otac 1 djeteta, državljanin RH, kažnjavan,

o s l o b a đ a j u  s e  o p t u ž b e

IV. da kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu evidencije o radnom vremenu radnica BU i TUK u periodu za siječanj, veljaču, ožujak i svibanj 2023. vodili sukladno članku 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima budući je iskazano radno vrijeme radnica od ponedjeljka do petka od 10,00 do 17,00 sati, subota slobodna, dok su radile od ponedjeljka do petka od 9,00 do 17,00 sati, a subotom prema potrebi od 10,00 do 18,00 sati,

pa da bi time počinili prekršaj iz članka 229. stavak 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu.

III.

Temeljem članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona protiv

I-OKRIVLJENA PRAVNA OSOBA HULEC D.O.O., OIB: 00434935267, sa sjedištem u mjestu Pofuki 44,  sa 20-tak

zaposlenih, prekršajno kažnjavana,

II-OKRIVLJENIK CU, ODGOVORNA OSOBA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i T, rođen **.**.1985.g. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], tehničar cestovnog prometa, zaposlen, prima plaću u iznosu od 1.500,00 €,  oženjen, otac 1 djeteta, državljanin RH, kažnjavan,

o p t u ž b a  s e  o d b i j a

V. da kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu radnici BU i RUK dostavili primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja, a radnice su kod poslodavca radile od 24. ožujka 2022., što su bili dužni učiniti u roku od 8 dana počevši od 02. travnja 2022., a navedeno nikada nisu dostavili radnicama,

VI. da kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu za radnice BU i RUK u roku od 24 sata od nastale promjene tijekom osiguranja dostavili prijavu o promjeni na obvezno mirovinsko osiguranje, već su isto učinili 21. prosinca 2022. s datumom promjene 25. lipnja 2022.

pa da bi time počinili prekršaje iz članka 229. stavak 1. točke 4. i stavka 2. Zakona o radu i članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

VII. Na temelju čl.138. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti trošak prekršajnog postupka s naslova paušala u iznosu od 25,00 € (dvadeset pet eura) - S V A K I, u korist Državnog proračuna RH, u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Ispostava Koprivnica, podnio je protiv okrivljenika optužni prijedlog broj Klasa: 116-02/23-01/3048, Urbroj: 443-02-04-15-23-8 od 30. lipnja 2023., a radi prekršaja opisanih u izreci presude. Prvostupanjskom presudom broj Pp- 1990/2023-20 od 06. rujna 2024. okrivljenici su oglašeni krivima za navedene prekršaje, te su im izrečene novčane kazne, na navedenu presudu je uložena žalba od strane okrivljenika i tužitelja. Presudom i rješenjem Visokog prekršajnog suda broj Ppž-9084/2024 od 22. listopada 2025. prvostupanjska presuda je djelomično ukinuta, te je u tom dijelu predmet vraćen na ponovni postupak.

2. U ponovljenom postupku okrivljenici su se očitovali da se ne smatraju odgovornima za prekršaje koji im se stavljaju na teret, te su iskazali da u potpunosti ostaju kod prethodno iznesene obrane.

3. II-okrivljenik koji je svoju obranu dao u svoje ime i u ime I-okrivljene pravne osobe iskazao je da se ne smatraju odgovornima za prekršaje koji im se stavljaju na teret, time da može reći kako se iste nekoliko dana nisu pojavile na poslu što je evidentirano kroz evidenciju koju vodi voditelj OU, nekoliko puta su radnice samo "nestale" sa posla, a te radnice su radile na radnom mjestu agentica u pozivnom centru. Što se tiče prekršaja opisanog pod točkom I smatra da oni nisu napravili uskratu plaće, nego su isplatili samo onaj dio koji su radnice odradile. U ugovoru nije bila evidentirana plaća temeljem satnice, već na bruto mjesečnoj razini. Što se tiče dostave prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje navodi kako je to dostavljeno svim djelatnicima, no isto nije evidentirano potpisima. Za prekršaj opisan pod točkom II može reći kako te prijave, odnosno promjene nisu napravljene u zakonskom roku, radilo se o promjenama ugovora sa određenog na neodređeno vrijeme, a ugovori su s radnicama potpisani u zakonskom roku. Došlo je do promjena u knjigovodstvu budući sa istima nisu bili zadovoljni, ističe kako je radnicima sve plaćeno, nije nastala nikakva materijalna šteta niti za radnike niti za Republiku Hrvatsku. Napominje kako su radnice u jednom periodu negdje od sredine listopada 2022. do ožujka ili travnja 2023. radile i od kuće, sada više ne rade kod njih. Do raskida radnog odnosa je došlo zbog kršenja radnog odnosa od strane radnica. Radno vrijeme radnika je bilo od 10,00 do 18,00 sati od ponedjeljka do petka.

4. U tijeku postupka nesporno je utvrđeno da su okrivljenici ostvarili biće djela prekršaja opisanog pod točkom II. odnosno da nisu u zakonskom roku za radnicu ČU dostavili prijavu o nastaloj promjeni Zavodu za mirovinsko osiguranje koja je nastala 01. veljače 2023., već su to učinili 29. lipnja 2023., što je sud utvrdio uvidom u prijavu promjene koja je od strane poslodavca dostavljena nadležnom tijelu.

5. Kao sporno valjalo je utvrditi da li su okrivljenici bez suglasnosti radnika uskratili istima dio plaće, te da li su evidencije o radnom vremenu vođene sukladno važećem pravilniku.

6. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u evidencije o radnom vremenu radnika, potvrdu o provedenom nalogu za plaćanje, obračunske liste, prijave mirovinskom osiguranju, uvid u spis Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima Pr - 54/2023, te su u svojstvu svjedoka ispitane RUK, BU, OU te SU.

7. Ispitana svjedokinja RUK u svojoj obrani navela je da je ona dana 22. ožujka 2022. započela s radom kod I okrivljenika kao agent za prodaju, prodavala je različite usluge teleoperatera, s radom je kod navedenog poslodavca prestala prije tri godine, ne sjeća se točnog datuma. II okrivljenik im je na kućnu adresu poslao nekakav papir, misli da se radilo o nekakvom otkazu, međutim one to nisu htjele potpisati niti su mu vratile navedeni dokument natrag. U početku su radile od 10 do 17 sati, međutim u svibnju 2022. su sestra i ona bile na bolovanju. Radilo se o bolovanju od nekoliko dana. Kada su se vratile sa bolovanja morale su ostajati na poslu duže od ostalih zaposlenika, prosječno do 18 sati, isto tako su subotu radile od 10 do 18 sati, radne subote su bile dvije u mjesecu. Poslodavac im je znao skratiti i pauzu. Plaću za svibanj nisu na vrijeme dobile. Nikad nisu dobile rješenje kada mogu koristiti godišnji odmor, u svibnju su od strane II okrivljenika kao poslodavca telefonskim putem obavještene da dva dana koriste godišnji odmor, treći dan su došle na posao. Na bankovnom izvatku je vidjela da na plaći za svibanj ima obustavu u iznosu od 40,00 eura, ne sjeća se kada joj je isplaćena ta plaća za svibanj. Korištenje godišnjeg odmora se nadovezalo na korištenje bolovanja, poslodavac im je odobrio korištenje dva dana godišnjeg odmora i rekao im je da nema više slobodnih termina, da godišnji odmor mogu iskoristiti u kolovozu. Na aplikaciji banke je u odnosu na plaću za svibanj vidjela obustavu od 40,00 eura pa je pretpostavila da je to uskrata zbog korištenja godišnjeg odmora. Obračune plaća im je II okrivljenik dostavio putem maila nakon što su se vratile na posao poslije bolovanja i bile u postupku otkaza i napominje kako im je nakon povratka sa bolovanja onemogućen ulaz u aplikaciju preko koje su mogle obavljati svoje radne zadatke. Na kraju su ljude zvale putem imenika na internetu. Ne sjeća se kada joj je od strane poslodavca isplaćena plaća za svibanj 2023. Može reći kako pretpostavlja da su otkaz ugovora o radu poštom primile u svibnju 2023. odnosno u vrijeme kad su bile na bolovanju, a nakon toga su ostajale duže na radnom mjestu samo nakon povratka s bolovanja u svibnju 2023. Prije toga nije bilo nikakvih odstupanja prema sestri i njoj i nikakve razlike u odnosu na druge radnike, sve je počelo od tog svibnja. Sukladno predanim evidencijama o prisutnosti na radu da li je u ožujku 2023. bila samo jedna radna subota može reći kako je to moguće, prije toga se subotom radilo samo po potrebi. Dopušta mogućnosti da u siječnju i veljači nije bilo radnih subota. Od siječnja do svibnja su radile i od kuće ne može se u postotcima izjasniti koliko su radile od kuće a koliko u sjedištu poslodavca. Ne sjeća se da li je u svibnju 2023. radila subotu. Misli da se radilo o sporazumnom otkazu ugovora o radu, one to nisu htjele potpisati jer nakon toga ne bi imale više nikakva prava. Koliko joj je poznato mora postojati evidencija o tome koliko su one radile budući se je svaki poziv snimao, sjeća se da se aplikacija zvala ERP. U svibnju je napustila radno mjesto u tijeku radnog vremena, kolegica ju je odvela na hitnu i javila je II okrivljeniku porukom, ona o tome posjeduje medicinsku dokumentaciju. Koliko joj je poznato njena sestra taj dan nije napustila radno mjesto. Koliko joj je poznato misli da je radila 23. i 24. svibnja 2023. Ne zna na koji način joj je prestao radni odnos kod poslodavca, sestra i ona su protiv poslodavca vodile sudski postupak zbog neisplate bonusa i postupak je završen na njihovu štetu. Koliko joj je poznato poslodavac ih je odmah obavijestio da ih je prijavio na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, papir o tome nisu dobile. Nakon inspekcijskog nadzora im je isplatio obustavljen iznos od 40,00 eura. Može reći da ne zna da li su joj plaćeni svi dani koje je radila u svibnju 2023. međutim zna da im nisu isplaćeni bonusi. Misli da joj je pozlilo 23. svibnja 2023., nakon toga je ostala kod kuće još dva dana. Ona se je poslodavcu javila porukom i svaki put kada je izostala s posla dobio je doznaku za bolovanje. Može reći kako joj nije poznato zašto je sestra taj isti dan izostala s posla, poznato joj je da je i ona slala doznake poslodavcu i da su u jednom periodu u isto vrijeme imale virozu. Ne zna da li je nakon izostanka s radnog mjesta ova tri dana dobila od poslodavca bilo kakvo upozorenje.

8. Ispitana svjedokinja BU u svojoj obrani navela je da je ona kao prodajni predstavnik započela s radom kod I i II okrivljenika u ožujku 2022. U lipnju je s poslodavcem potpisala ugovor o radu na određeno radno vrijeme, provjerila je da su odmah prijavljene tijelu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, no međutim nikada o tome nisu dobile obavijest o papirnatom obliku. Kod okrivljenika je radila do svibnja 2023. Od 14. travnja do 20. svibnja 2023. je bila na bolovanju, dostavila je posebno doznake za travanj, a posebno za svibanj. Nakon povratka na posao II okrivljenik im je u uredu uručio sporazumni otkaz ugovora o radu, međutim one ga nisu htjele potpisati, nakon toga im je rekao da su na godišnjem. Drugi dan mu se je javila preko poruke, pitala ga je do kada su one na godišnjem i poslodavac im je rekao da nema termina za godišnji nego da godišnji mogu koristiti u kolovozu. Na posao su se ona i sestra vratile 23. svibnja, tada im je blokirao sustav preko kojeg su radile pa su pakete prodavale putem imenika na internetu, radno vrijeme im je bilo do 10 do 18 sati, no međutim uvijek se je radilo od 10 do 16 ili 17 sati, jedino su one u svibnju morale ostajati do 18 sati. Dvije radne subote su bile po potrebi, no međutim u svibnju putem poruke u večernjim satima joj je II okrivljenik javio da je radna subota, nakon povratka s bolovanja, one su jedine radile od 10 do 18 sati, dok su drugi zaposlenici radili do 15 sati. Za vrijeme rada kod poslodavca plaće su im bile redovito isplaćene, međutim obračune plaća nisu dobile. Nakon što je prestao radni odnos dobile su sve obračune plaća odjednom. Koliko se sjeća plaća za svibanj 2023. im je isplaćena do 15 u mjesecu, misli da je plaća isplaćena u lipnju, međutim na toj plaći joj je uskraćen iznos od 40,00 eura za dan korištenja godišnjeg odmora za što nije dala svoj pristanak i taj iznos joj je vraćen, novci su bili isplaćeni u tijeku inspekcijskog nadzora. Poslodavac im je jedino ostao dužan isplatu bonusa. Koliko se sjeća o isplati bonusa nije postojala nikakva pisana odluka. Može reći da je njena sestra bila u istom periodu u travnju i svibnju na bolovanju, no koliko se sjeća ona je prije došla na posao. Bili su prijavljeni na puno radno vrijeme, ne sjeća se točno, prije se je radilo od 10 do 17 sati ili do 16 sati na način da ih je II okrivljenik pustio kući. Ne sjeća se da li je u siječnju i veljači bilo radnih subota niti da li je moguće da je u tom periodu bilo radnih subota. U periodu od siječnja do svibnja je bilo perioda da su radile od kuće koliko se sjeća da je to bilo početkom siječnja. Radni odnos im je prestao jer su dobile otkaz ugovora o radu u kojem je bilo navedeno da su same skrivile svoj otkaz. One su vodile postupak protiv poslodavca koji je završio na njihovu štetu.

9. Ispitani svjedok OU u svojoj obrani naveo je da je on u kritično vrijeme bio zaposlen kod okrivljenika kao voditelj prodaje i bio je neposredan šef BU i RUK, zna da su iste kod okrivljenika bile zaposlene na mjestu agenta prodaje, dakle na radnom zadatku prodaje paketa korisnicima, bila je propisana mjesečna norma prodaje paketa, i to 25 usluga, one su radile oko godinu dana kod okrivljenika i ni jedan mjesec nisu imale ispunjenu normu, a ispunjenje norme je kao uvjet propisano i Ugovorom o radu, oni su njima osigurali i cijelo vrijeme edukaciju kako poboljšati svoj rad, često se nisu pojavljivale na poslu sa izgovorom da nemaju prijevoza, a nisu prihvaćale prijedlog da im se omogući službeno vozilo, niti da se dođe po njih, nisu reagirale na dane savjete vezane za način prodaje, u periodu kada su radile kod kuće, sustav praćenja njihovog rada je pokazivao da nedovoljno vremena rade predmetni postao, i zbog toga im je otkazan Ugovor o radu. Oni su BU i RUK pokušavali pojačati tehničke vještine, i to na način prezentacije proizvoda, tehničkih pojedinosti, cijena, odnosa između njihovih proizvoda i proizvoda konkurencije i mekanih interpersonalnih vještina, razgovor sa korisnicima, slušanje korisnika, a primijećeno je putem službenih prigovora korisnika da su one krivo navodile cijene proizvoda i odnos između njihovih proizvoda i proizvoda konkurencije. Znalo je biti da po dan dva ne znaju zbog čega one nisu dolazile na posao, nisu odgovarale ni na poruke, na što bi poslije rekle da su bile bolesne i nakon nekog perioda dostave doznaku. Može reći da su svi zaposlenici prodaje u prostorijama društva okrivljenika radili zajedno, radi se o dva ureda i uvijek postoji kombinacija tko radi u kojem uredu, koji uredi se razlikuju samo u kvadraturi i u ničemu drugome. Postoji mogućnost da su one bile same sa II okrivljenikom u kancelariji, a tom u slučaju da netko ne dođe na posao pa bi to tako ispalo, ali to nije bio niti raspored ni pravilo. Ni BU ni RUK nisu ni u jednom mjesecu ispunile kvotu, a nije upoznat da su im isplaćivani bonusi, a postoji mogućnost bonusa i za druge stvari, npr. natjecanje između timova. Sustav praćenja radnika za vrijeme rada kod kuće prati dakle broj obavljenih poziva, trajanje razgovora, aktivnosti u aplikaciji, broj uspješnih prodaja i sl. Upoznat je da su okrivljenici i on osobno upozoravali BU i RUK na kršenje radnih obveza, a nakon takvih upozorenja je bilo minimalnih pomaka koje bi se odnosile samo na slijedeći radni dan. Svaki njihov korisnik ima unikatni broj koji obuhvaća sve podatke, OIB, mail i sl. kao i njihovi zaposlenici, vrše se pismene provjere putem maila i putem telefonskog poziva, sve se to unosi u sustav i poslije toga šalje u HT, tako da se uvijek zna koji agent je sa kojim korisnikom komunicirao, a to služi i za validaciju rada jer se preslušavanjem utvrdi što je točno govoreno sa korisnicima. U prosjeku njihov svaki prosječni agent ima oko 2 prigovora godišnje, a BU i RUK su u prvom kvartalu 2023. godine imale svaka blizu 20 prigovora koji su se odnosili na netočne navode kako su HT i A1 sestrinske firme, što paket uključuje u cijenu, često su korisnici dobili dojam da će za osnovnu cijenu dobiti jači paket, ili bi cijena bila kriva, ili bi korisnik stekao dojam da ne dolazi do promjene operatera već da ostaje sve isto. Nakon zaprimljenih prigovora dužni su provjeriti svu pisanu komunikaciju, preslušati svu telefonsku komunikaciju sve to analizirati i to poslati službeno Hrvatskom telekomu sa priloženim dokazima. Oko 70% zaprimljenih prigovora u odnosu na GU i BU su bili osnovani. Oni su na to ukazivali, i bilo je dobro jedan dan, a slijedeći dan bi se vratile na staro. Oni testiraju sve zaposlenike pa tako i BU i RUK, rezultati testa su po njemu za njih bili poražavajući, jer su testovi pokazivali njihovo znanje od oko 20-30% točnih odgovora, a njima je potrebna visoka razina od oko 90% povezivanja akcija sa paketima i sl., da ne bi došlo do krivog obavještavanja korisnika, a rezultati ostalih radnika na takvim testovima su bili između 80 i 100%. I GU i BU su ukazivali na obvezu da se korisnika upozori da se razgovor snima, što one nisu uvijek činile, a to je bio obvezni sastojak svakog razgovora sa korisnicima, a svaki poziv ili pokušaj poziva se snima i on to sluša svakodnevno. Postojale su radne subote kod njih, na koje su bili dužni doći svi zaposlenici pa i BU i RUK, koje nisu dolazile na te radne subote, a tjedno radno vrijeme bi u takvim prilikama bilo na način da bi se preko tjedna radilo 35 sati, a 5 sati subotom, nekada su ih obavijestile da neće doći, ali ne svaki put, ponekad bi tek u ponedjeljak dobili obavijest da neće doći, one nikada nisu radile prekovremeno, niti nikada nisu tražili od radnika da rade prekovremeno. Postoji mogućnost da neki zaposlenik ima izvanredan rezultat i bude nagrađen ranijim odlaskom kući, a nikada se nije dogodilo da bi se cijela grupa pustila, niti mogućnost da bi se svi pustili osim BU i TUK. Zna da su više puta BU i RUK otišle sa radnog mjesta bez dopuštenja, ponekad bi se javile da su otišle na WC, ali ih ne bi bilo više sati, zbog prijevoza, odnosno zbog toga što bi im pozlilo, pa bi otišle na hitnu, a to bi se dogodilo tek nakon što bi on shvatio da ih nema, nekada isti dan, a nekada nakon par dana. Znalo se događati da su 2023. godine BU i RUK bile na bolovanju, obično bi bile zajedno, doznake bi dostavile tek nakon par dana, a obavještavanje o razlozima nedolaska bi uslijedilo tek nakon što bi on zatražio zbog čega nisu došle na posao. Može reći da je bio prisutan prilikom uručivanja GU i BU upozorenja o kršenju obveza iz radnog odnosa, a kada mu se pokaže upozorenje iz spisa može reći da je to predmetno upozorenje i da je bio prisutan kada je navedeno ista potpisala, kao i upozorenje za RUK. Može reći da je bio prisutan zajedno sa svjedokinjom SU kada je BU i RUK pročitana odluka o otkazu na radu, omogućeno da iznesu obranu i pokušano uručenje istih, na što one nisu ništa rekle, osim da ne žele ništa potpisati. Njemu se nikada BU niti RUK nisu obratile, kao povjereniku poslodavca za zaštitu dostojanstva, zbog eventualne diskriminacije, mobinga i sl. od strane II okrivljenika, a nema saznanja i misli da se nije II okrivljenik ponašao diskriminirajuće prema njima u odnosu na ostale radnike. On je šef 20-tak zaposlenika, a u odnosu na ostale zaposlenike BU i RUK su bile nevoljke, i neotvorene za dogovor za rad. On misli da ne postoje uvjeti da BU i RUK nastave rad kod okrivljenika kao poslodavca, jer su iscrpili sve mogućnosti da njihov rad dovedu na razinu zadovoljavajući kako za sve i na način da bi spriječili prigovore koji mogu ugroziti njihovo poslovanje i napraviti štetu. Evidenciju o prisutnosti radnika na radu je vodila gospođa SU, koja je radila u administraciji, ne zna na kojem radnom mjestu. Sva eventualna odstupanja tipa godišnji odmor, korištenje slobodnog dana ili bolovanja se moralo javiti gospođi SU isti taj dan, koja je to odmah unosila u šihtericu. Može reći kako se radilo od 09,00 do 17,00 sati, no međutim ako je nekom zbog prirode posla ili osobnih razloga potrebno mogao je početi u 10,00 sati i nakon toga odraditi svojih osam sati. Većinom nisu radili subotom, no međutim ako je zbog nekih blagdana ili nekih odstupanja bilo potrebno, nastojali su to unaprijed isplanirati i radilo se na način da od ponedjeljka do petka rade 30 sati, a subotom 5 sati. Dopušta mogućnost da u siječnju i veljači 2023. nije bilo radnih subota. Može reći kako se nakon stupanja u radni odnos prijava na mirovinsko i zdravstveno odvijala standardno, odnosno nakon što radnik u računovodstvo preda osobne dokumente, vršila se prijava nakon čega se dokaz o tome uručivao zaposlenicima, osobno nije vidio konkretno da li su GU i BU zaprimile prijavu na mirovinsko i zdravstveno, no pretpostavlja da nikakvih odstupanja nije bilo kao ni za kog drugog.

10. Ispitana svjedokinja SU u svom iskazu navela je da je ona zaposlenik I okrivljenika na administrativnim poslovima, upoznata je da su BU i RUK bile zaposlenice I okrivljenika, da im je otkazan Ugovor o radu, upoznata je da nisu redovito dolazile na posao odnosno javljale razloge nedolaska, te da su postojali prigovori na njihov rad od strane korisnika, na način da bi od strane HT dobivali mailove prigovora korisnika koji sadrže ime i OIB korisnika temeljem čega je mogla provjeriti tko je od njihovih zaposlenika razgovarao sa tim korisnicima i sl. Bila je prisutna prilikom otkazivanja Ugovora o radu navedenima, pročitana im je odluka o otkazu Ugovora, GU je rekla je da u odnosu na omogućavanje korisnicima korištenje usluge odnosno brzine iste nije mogla na vrijeme reagirati budući nije od njih kao administrativnog osoblja dobila na vrijeme te prigovore, drugu obranu nisu iznosile samo su odbile potpisati raskid ugovora, te im je isti dostavljen pisanim putem. Ona je zaposlenica I okrivljenika od 10-tog mjeseca 2022. godine i zna da božica i RUK nisu uredno dolazile na posao, da su radile od kuće, a radile su zajedno sa ostalim zaposlenicima. Zna da su zadnjih mjesec dana radile odvojeno u prostoriji sa njima, administrativnim djelatnicima, znalo se dogoditi da bi zaposlenici koji bi ostvarili dobre rezultate bili nagrađeni ranijim odlaskom kući, a navedene nisu nikada ostajale na radnom mjestu duže od 8 sati. Može reći da se prije njihovog iskaza nije konzultirala sa svjedokom OU niti II okrivljenikom, već sve iskazuje prema sjećanju. Može reći da u periodu od 15. ožujka do 15. travnja 2023. je RUK imala 7 prolaznih usluga, a BU 12, dok su ostali djelatnici imali 20 do 25 prolaznih usluga. Slični su rezultati bili u svibnju 2023. nekih 5 ili 7 prolaznih usluga, a target, odnosno norma je bila 25 prolaznih usluga. Misli da bez obzira na njihove rezultate im je bila isplaćena osnovna plaća. Može reći da su BU i GU bile u zadnje vrijeme sa administrativnim osobljem da bi se lakše kontrolirali njihovi dolasci i odlasci s posla jer se znalo događati da dok su radile sa ostalim agentima ne bi se mogao pratiti dolazak i odlazak. Znam konkretno da je **.**.2023. RUK nakon što joj je pozlilo otišla sa kolegicom na hitnu i zna da nije nakon toga ni porukom ni na bilo koji drugi način obavijestila voditelja niti poslodavca. Ne zna da li je BU napustila radno mjesto, a da se nije javila. Zna da su tijekom 2023. GU i BU bile na bolovanju istovremeno, da nisu pravovremeno obavještavale o bolovanju, a za duža bolovanja su donosile doznake, a zna da se dogodilo po dan ili dva za izostanke da nisu donijele doznake. Postojale su radne subote, po potrebi, kod poslodavca, nisu bile često, svi radnici su bili dužni dolaziti na te radne subote, a koliko zna GU i BU nisu došle, a pri tom nisu obavijestile o razlogu nedolaska. Može reći da su se prigovori kod BU odnosili na to da ne bi iskomunicirala sve pakete korisnicima koje su oni željeli koristiti, pa bi se dogodilo da im hvale neki paketi, a kod TUK bi se prigovori odnosili na brzinu interneta i same iskomunicirane cijene paketa, pri čemu bi se dogodilo da bi ona iskomunicirala i do 7 eura nižu cijenu od stvarne cijene TV paketa. Njeni zadaci su bili provjeriti osnovanost tih prigovora, te je osnovanost utvrdila da je preslušala snimke razgovora sa korisnicima i kontaktirala korisnike, i npr. iz preslušanog razgovora da je korisnik naveo da je cijena njegovog paketa kod prijašnjeg operatera 22,00 eura, a cijena kod HT-a bi bila 29,00 eura, na što bi GU rekla da će korisniku ostati cijena kao kod prijašnjeg operatera. Može reći da u trećem mjesecu 2023. BU je imala 15 prigovora, a Ana Marija 20 prigovora, dok ostali agenti 1 ili 2 prigovora. Nakon samog prigovora one bi bile upozorene na svoje pogreške od strane voditelja, a koliko je primijetila nakon upozorenja se nije ništa popravilo. Nema saznanja da bi se voditelj u odnosu na BU ili GU ponašao diskriminirajuće. Kada je preslušavala te razgovore primijetila je da bi BU i RUK eventualno u svakom četvrtom pozivu upozoravale korisnike da se razgovor snima, što su bile dužne učiniti u svakom pozivu, a u slučaju da je dogovoren paket sa korisnikom, koji nije bio upozoren da se razgovor snima, bilo je potrebno ponovno proći cijeli taj razgovor s korisnikom uz prethodno upozorenje da se razgovor snima. Po njoj su GU i ĆU "ofrlje" odrađivale svoj posao u odnosu na ostale radnike, konkretno je preslušala razgovor koji je vodila CUK u kojem je navela da je HT sestrinska firma A1. Može reći kako su subote bile radne po potrebi, to je bilo unaprijed dogovoreno i iste su se upisivale u njihovu evidenciju prisutnosti na radu. Evidenciju o radu su vodili gospodin OU i ona, one su se na kraju mjeseca kontrolirale i potpisivale od radnika, a odražavale su stvarno stanje prisutnosti radnika na radu, prema evidencijama se vršio i obračun plaće. Gospodin CU je bio zadužen za prijave na mirovinsko i zdravstveno i isti je radnicima uručivao prijave na mirovinsko i zdravstveno. Znalo se događati da su sestre RUK odlazile s radnog mjesta, da se nisu nikome javile, niti da bi naknadno dostavile doznake o bolovanju. To se u evidencijama unosilo na način da nisu došle na posao bez osnove uz napomenu da nema doznake ni povratne informacije da ih taj dan neće biti na poslu.

11. Odredbom članka 96. Zakona o radu propisano je da poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezina djela odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.

12. Izvršenim uvidom u presudu Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima Pr-54/2023 i presudu i rješenje Županijskog suda u Puli broj Gž R- 216/2024-2 nesporno je utvrđeno kako je tijekom postupka dokazano da su GU i BU tijekom radnog odnosa kod okrivljenika kršile obveze iz radnog odnosa, na način da nisu ispunjavale ugovorenu normu, a prema sklopljenim ugovorima o radu nisu fizički dolazile na posao u vrijeme kad im nije bio dozvoljen rad od kuće. Pogrešno su upoznavale korisnike o uslugama te svojevoljno bez dopuštenja okrivljenika kao poslodavca odlazile s posla prije kraja radnog vremena, te im je stoga i uručen i otkaz ugovora o radu, koji je uzrokovan njihovih skrivljenim ponašanjem temeljem članka 115. stavak 1. točke 3. Zakona o radu.

13. Okrivljenici u svojoj obrani navode kako su imali pravo na uskratu dijela plaće navedenim radnicama zbog njihovog samoskrivljenog ponašanja. Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje naplatiti uskratom plaće. Ako na to ima ovlast kolektivnim ugovorom poslodavac ima pravo smanjivati plaću radnika na temelju vlastitih podataka o njegovu ostvarenju norme i isplaćivati plaću sukladno ostvarenom radnom učinku, a takvo smanjenje plaće ne smatra se ustegom od plaće niti prijeboja (Županijski sud u Varaždinu, Gž-1916/05-2 od 1. siječnja 2005.)

14. Tijekom postupka nesporno je utvrđeno kako okrivljenici kao poslodavci s radnicima nisu imali sklopljen kolektivni ugovor, odnosno nisu imali ovlast da uslijed skrivljenog ponašanja naprave uskratu na plaći, što bi se u tom slučaju smatralo sankcijom zbog povrede radne obveze, koja mora biti izričito propisana odredbom kolektivnog ugovora, pa su stoga okrivljenici ostvarili biće djela prekršaja koji im se stavlja na teret, a opisan je pod točkom I., za što su im utvrđene blaže novčane kazne od zakonom propisanih, sukladno opisanim okolnostima.

15. Izvršenim uvidom u prijavu o promjeni tijekom osiguranja, za radnicu ČU (list 47 spisa) nesporno je utvrđeno kako je datum promjene nastao 01. veljače 2023., a zakonom je propisano da se sve nastale promjene tijekom osiguranja moraju dostaviti nadležnom tijelu u roku od 24 sata od nastale promjene, okrivljenici su prijavu o promjeni dostavili 29. lipnja 2023., pa su i u tom dijelu ostvarili biće djela prekršaja opisanog pod točkom II.

16. Odredbom članka 5. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni. Evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka. Ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.

17. Temeljem Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca propisano je da je poslodavac dužan u evidenciji o radnicima za svakog radnika voditi sljedeće podatke: ime i prezime , osobni identifikacijski broj, spol, dan, mjesec i godina rođenja, državljanstvo, prebivalište, odnosno boravište, dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada, ako ih je radnik državljanin treće zemlje obvezan imati stručno obrazovanje te posebni ispiti i tečajevi koji su uvjet za obavljanje posla, uvjerenja, licence, certifikati i sl., datum početka rada, naziv radnog mjesta, odnosno narav ili vrsta rada na koje se radnik zapošljava , vrsta sklopljenog ugovora o radu, datum i razlog prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka rada za ustupljene radnike, datum podnošenja prijave (početka, promjene, prestanka) na obvezna osiguranja radnika kao osiguranika po osnovi radnog odnosa, uključujući i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, ako poslodavac sudjeluje u plaćanju istog, te obveznog zdravstvenog osiguranja tijekom rada u inozemstvu. Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan za svakog radnika voditi i druge podatke o kojima ovisi ostvarivanje pojedinih prava i obveza iz radnog odnosa odnosno u vezi s radnim odnosom propisanih Zakonom o radu te drugim zakonima i posebnim propisima, a osobito u području mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja, poreza i doprinosa, rodiljnih i roditeljskih prava, socijalne skrbi, vršenja dužnosti državljana u obrani i kandidaturi za vrijeme predizbornih promidžbi.

18. U odnosu na prekršaj opisan pod točkom IV. okrivljenicima se stavlja na teret da nisu na propisani način vodili evidencije o radnom vremenu radnica budući su iste iskazale kako su u siječnju, veljači i ožujku 2023. radile od 09,00 do 17,00 sati od ponedjeljka do petka, a subotom prema potrebi, većinom dvije subote mjesečno, te da su u subotu 27. svibnja 2023. radile od 10,00 do 18,00 sati.

19. Ispitana svjedokinja RUK je iskazala da dopušta mogućnost kako u siječnju i veljači nije bilo radnih subota, isto tako dopušta mogućnost da je u ožujku jedna subota bila radna, navela je da su od siječnje do svibnja radile i od kuće, no ne može se točno izjasniti koliko, isto tako je iskazala da se ne sjeća da li je radila subotom u svibnju 2023., navedeno je u svom iskazu potvrdila i BU. Izvršenim uvidom u evidencije o radnom vremenu za BU sud je utvrdio da u periodu od siječn ja do ožujka nema evidentiranih radnih subota, dok je iskazano radno vrijeme od 10,00 do 17,00 sati, te je u evidenciji o radnom vremenu za svibanj evidentirano 20 sati izostajanja s posla bez odobrenja poslodavca, a kod RUK je neopravdanih izostanaka evidentirano u trajanju od 28 sati za svibanj 2023.

20. Ispitani svjedoci OU i SU su suglasno iskazali kako u spornom periodu nije bilo radnih subota, te da je radno vrijeme trajalo od 09,00 do 17,00 sati time da se s radom zbog osobnim razloga moglo početi u 10,00 sati, a sud je ispitanim svjedocima poklonio vjeru, osobito svjedoku IU koji je iskazivao jasno i okolnosno, te više nije zaposlenik okrivljenika, pa sasvim sigurno nema nikakvog interesa iskazivati okrivljenicima u korist.

21. Sukladno navedeno, a budući postoje znatna odstupanja u iskazima BU i TUK prilikom inspekcijskog nadzora i prilikom ispitivanja kod suda, kao i u odnosu na iskaze ostalih ispitanih svjedoka, sud smatra da nema dokaza da bi okrivljenici ostvarili biće djela prekršaja opisanog pod točkom IV., pa su sukladno odredbi članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona u tom dijelu oslobođeni od optužbe.

22. U odnosu na prekršaje opisane pod točkom V. i VI. tijekom postupka je utvrđeno kako je prekršaj opisan pod točkom V. počinjen 10. travnja 2022., dok je u odnosu na prekršaj opisan pod točkom VI. prekršaj počinjen 26. lipnja 2022., a kako zastara prekršajnog progona nastupa protekom roka od četiri godine protiv okrivljenika je u tom dijelu, a uz primjenu odredbe članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona optužba odbijena.

23. Prilikom odmjeravanja kazne u odnosu na prekršaje opisane pod točkom I i II, sud je uzeo u obzir obiteljske i imovinske prilike II-okrivljenika, isto tako je cijenio činjenicu da I okrivljena pravna osoba aktivno posluje. No uzevši u obzir činjenicu kako je nesporno utvrđeno dugotrajno samoskrivljeno ponašanje TUK i BU uslijed čega je uslijedio i otkaz ugovora o radu, a okrivljenici su samo u jednom navratu oslobođeni od kazne zbog povrede propisa Zakona o zaštiti na radu, te su uskrate opisane pod točkom I. vratili, sud smatra da su se u prvom navratu stekli uvjeti za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne u odnosu na oba prekršaja, i da će se ovako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja.

24. Također, odredbom članka 152.st.3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenici u roku koji im je određen u presudi mogu platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak moraju platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

25. Na temelju čl.138. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti trošak prekršajnog postupka s naslova paušala koji je odmjeren obzirom na dužinu i trajanje postupka, jer sud smatra kako plaćanjem navedenog troška neće biti ugroženo poslovanje I-okrivljene pravne osobe i uzdržavanje II-okrivljenika, obzirom da ima stalna primanja.

U Bjelovaru, 09. rujna 2026.

SUDAC-MENTOR:

Ratko Laban

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenici i podnositelj optužnog prijedloga imaju pravo žalbe Visokom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka, bez naplate takse, a pravodobno podnesena žalba odgađa izvršenje rješenja.

Dostaviti:

- okrivljenicima

- tužitelju

- braniteljima

Nacrt odluke izradila

viša sudska savjetnica-specijalista:

RU