Poslovni broj Gž Zk-63/2024-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj Gž Zk-63/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice V. G., OIB: …, K.,  zastupane po punomoćniku R. R., odvjetniku u K., radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici-Stalna služba u Krku poslovni broj Z-10883/2021 od 21. prosinca 2023., dana 16. travnja 2024.

 

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Odbija se žalba predlagateljice V. G. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici-Stalna služba u Krku poslovni broj Z-10883/2021 od 21. prosinca 2023.

 

              II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, brisanje zabilježbe žalbe upisane u zk. ul. 1785 k.o. K.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem je pod točkom I izreke odbijen prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede zk. ul. 1785 na k.č. 735/12 i 735/13 k.o. K..

 

U točki II izreke određena je zabilježba odbijenog prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. 1785 k.o. K..

 

U toč. III. izreke određeno je da će se po pravomoćnosti rješenje brisati zabilježba odbijenog prijedloga u zk. ul. 1785 k.o. K..

 

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica sadržajno zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23-dalje ZPP), uz prijedloga da se pobijano rješenje preinači i prihvatiti prijedlog predlagateljice te dopustiti zahtijevani upis, podredno ukinuti pobijano rješenje, naložiti upis svih plombi te brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga zemljišnim knjigama i vratiti predmet na ponovno postupanje sudu prvog stupnja.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Ispitujući pobijano rješenja ovaj sud nalazi da u tijeku prvostupanjskog postupka, kao ni pri donošenju rješenja, nisu počinjene bitne postupovne odredbe na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

 

5. Predmet ovog postupka je pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog odbijenog prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na k. č. 735/12 i 735/13 upisanim u zk. ul. 1785 k.o. K..

 

6. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagateljica podnijela prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na ranije navedene nekretnine, uz tvrdnju da su u zemljišnim knjigama kao vlasnici upisane osobe koje to nisu budući da je stvarni vlasnik istih predlagateljica, a koje je stekla nasljeđivanjem od oca pok. N. J. koji je iste kupio od F. K. još 17. ožujka 1964., a koja se od tada nalazi u nesmetanom posjedu tužiteljice i njezinog prednika. Predlagateljica je dostavila e-izvatke iz zemljišnih knjiga, prijepise posjedovnog lista, kupoprodajni ugovor od 17. marta 1964. i rješenje o nasljeđivanju iz pok. oca poslovni broj O-9/96 od 23. svibnja 1996., od predložio je i saslušanje svjedoka te provođenje očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke.

 

7. Prvostupanjski sud je utvrdio da predlagateljica nije u smislu odredbe čl. 208. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj: 63/19 i 128/22-dalje ZZK) dostavila isprave iz kojih proizlazi vjerojatnost njezinih prava vlasništva već uz prijedlog dostavlja Ugovora o kupoprodaji sklopljen između K. F. i J. N. predmet kojeg je bila kuća u K. kbr. 56 s pripadajućim dvorištem a u Ugovoru se ne navodi ni katastarska oznaka kuće ni zemljišta koje predstavlja dvorište koje je prodano zajedno s kućom. Osim toga sud prvog stupnja navodi da se pravo vlasništva u pojedinačnom ispravnom postupku ne može utvrditi isključivo saslušanjem svjedoka i očevidom na licu mjesta već vjerojatnost da predlagatelju pripada pravo vlasništva mora proizlaziti iz neke isprave, a što je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-346/2023 od 18. listopada 2023.

 

8. Predlagateljica u bitnome navodi kako je predmetnu nekretninu stekla dosjelošću te da je za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka dovoljno da priloži ispravu kojom čini vjerojatnim svoje pravo čiji upis potražuje provesti, a što je predlagateljica i učinila dostavom Ugovora o kupoprodaji, rješenja o nasljeđivanju, navodeći da i postoji i orto foto snimak i situacija iz koje je vidljivo da se predmetni kompleks zemljišta u naravi predstavlja maslinik, koji maslinik osim nekretnine koje su predmet postupka čine i k. č. 735/8 i 735/7 k.o. K.

 

9. Opisanim žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost pobijanog rješenja.

 

10. Odredba čl. 208. st. 1. ZZK propisuje da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. U stavku 3. istog članka je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

 

11. Odredbom čl. 209. st. 1. ZZK propisano je da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, te st. 4. kojom je propisano da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

 

12. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, odnosno da zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

 

13. U odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo slijedeće pravno shvaćanje: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."

 

14. U konkretnom slučaju predlagateljica je priložila Ugovor o kupoprodaji sklopljen između K. F. i J. N., predmet kojeg je bila kuća u K. kbr. 56 s pripadajućim dvorištem, kao i gomilom (K.) međutim Ugovor o kupoprodaji ne sadrži podatke koji bi omogućavali identifikaciju nekretnine koja je bila predmetom kupoprodaje, a potom nasljeđivanja (u Ugovoru nije navedena ni katastarska oznaka kuće ni zemljišta koje predstavlja dvorište koje je prodano zajedno s kućom, dok je u spis dostavljeno djelomično nečitko rješenje o nasljeđivanju), koje isprave ni po ocjeni ovog suda ne udovoljavaju pretpostavkama iz ranije citiranih odredbi ZZK, kao i čl. 108. st. 2. i čl. 109. st. 4. Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova / "narodne novine", broj: 81/89, 109/02, 123/02, 153/02, 145/05, 60/10, 55/13, 63/09, 128/22) iz kojih bio proizlazila opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka.

 

15. Imajući u ranije navedeno, kao i da iz činjeničnog supstrata prijedloga proizlazi da predlagateljica svoj prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u biti temelji na pravnom osnovu dosjelosti, tvrdeći da predmetne nekretnine posjeduje kao zakonit i savjestan posjednik zajedno s pravnim prednikom od kraja 1968., a što ne može biti predmet raspravljanja u zemljišnoknjižnom već isključivo parničnom postupku.

 

16. Pravo na pristup sudu ne podrazumijeva ostvarivanje prava na sudsku zaštitu mimo procesnih i materijalno pravnih odredbi koje uređuju zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak. Stoga ne stoje žalbene tvrdnje predlagateljice da joj je onemogućen pristup sudu jer svoje pravo ima mogućnost ostvariti u parničnom postupku (tužbom radi utvrđenja prava vlasništva).

 

17. Slijedom iznesenog valjalo je žalbu predlagateljice odbiti kao neosnovanu te je odlučiti kao u izreci ovog rješenja na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP i čl. 149. st. 3. ZZK.

 

 

 

U Zagrebu dana 16. travnja 2024.

 

 

 

              Sutkinja

Milena Frankić, v.r.