Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1093/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Nedjeljka Asanović-Sarić, odvjetnica u Dubrovniku, protiv I-tuženice AN, nepoznata boravišta, II-tuženice CN, nepoznata boravišta, i III-tuženika IN nepoznata boravišta, koje tuženike zastupa privremena zastupnica ENB, zatim IV-tuženika ZN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], V-tuženice ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i VI-tuženice ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje tuženike zastupa punomoćnik Maroje Kolendić, odvjetnik u Dubrovniku, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi IV-, V- i VI-tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-908/2024 od 26. studenoga 2025., u sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika ZN, ŽN i ĐN kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-908/2024 od 26. studenoga 2025.

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu zatraženih troškova nastalih u povodu pravnog lijeka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica EN ud. MN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica kat. čest. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u cijelosti, te se ovlašćuje da temeljem ove presude zatraži kod Općinskog suda u Dubrovniku upis prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoje ime, uz istodobno brisanje toga prava s imena tuženika.

II. Dužni su tuženici naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.586,79€ u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena od dana donošenja presude 26.studenoga 2025.g. do isplate.“

2. Protiv ove presude žalbu su podnijeli IV-, V- i VI-tuženici zbog pogrešne primjene materijalnog prava, netočno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog bitnih povreda odredaba postupka. Predlažu preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troška tuženicima, podredno istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu. Potražuju naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od ukupno 365,59 eura.

3. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisane u zkulbr. 73 k. o. [katastarska općina], a koji zahtjev tužiteljica temelji na tvrdnjama da je vlasništvo tih nekretnina stekla na temelju nasljeđivanja i dosjelosti.

4. Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:

- da je prema rješenju o nasljeđivanju iza pok. MN broj O-1080/19 u njegovu ostavinsku masu raspoređena cjelina izvanknjižnog vlasništva zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je tužiteljica proglašena njegovom nasljednicom,

- da je kao posjednik kčbr. [katastarska čestica] pod nazivom Podolinje oranica i vinograd upisan KN, pok. E,

- da je od 1952. kao posjednik kčbr. [katastarska čestica] upisan FN, pok. ENB, a kao posjednik kčbr. [katastarska čestica] ČN, pok. A,

- da je od 1963. kao posjednik kčbr. [katastarska čestica] upisan ŠN, a od 1991. su kao posjednici upisani ŠN i KN,

- da je 1934. sklopljena između ĆN i ČN Pogodba doživotne prehrane kojom PN daje i ustupa u naslov doživotne prehrane VN cjelokupno imanje, između ostalih i 20/48 dijela 1080/1 i 1080/2 k. o. [katastarska općina];

- da predmetne nekretnine predstavljaju jednu cjelinu te se redovito održavaju i na njima su vidljive cijevi koje služe za navodnjavanje; na kčbr. [katastarska čestica] nalaze se nasadi maslina i smokava, a na kčbr. [katastarska čestica] stabla jabuka i šipka, a na granici žičana ograda s vinovom lozom;

- da je NN odobren boravak u [adresa] od 1978. do 1980.

- da obitelj NN nikada nije koristila predmetno zemljište.

5. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je pozivom na odredbe čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZV) te čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj 6/1980, 36/1990, „Narodne novine“ broj 53/1991 – dalje: ZOVO) ocijenio da se tužiteljica putem pravnih prednika od 1952. odnosno 1963. nalazi u poštenom posjedu predmetnih nekretnina te zaključio da je do podnošenja tužbe 20. siječnja 2021. istekao rok od 20 godina za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, pa je iz navedenih razloga prihvatio tužbeni zahtjev.

5.1. U točki II. izreke sud je na temelju odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje: ZPP) odlučio o troškovima postupka.

6. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

7. Žalba tuženika je neosnovana.

8. Ovaj sud je ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog suda kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

9. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi samoj sebi niti razlozima presude, navedeni su razlozi o odlučnim činjenicama za presuđenje, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, pa se nije ostvarila bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju tuženici ističu u žalbi.

10. U prvostupanjskom postupku, suprotno žalbenim navodima, nije počinjena niti povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi odredbe čl. 220. ZPP koju tuženici sadržajno ističu u žalbi, navodeći u bitnome da sud nije proveo dokaz saslušanjem tuženika .

10.1. Prema odredbi iz čl. 220. st. 1. i 2. ZPP dokazivanje obuhvaća činjenice koje su važne za donošenje odluke i sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica, a prvostupanjski sud je postupajući u skladu s citiranim odredbama proveo dokaze koje je ocijenio važnim za donošenje odluke u ovom konkretnom predmetu pri čemu je analizirao provedene priložene isprave i drugu dokumentaciju koja prileži spisu te iskaze saslušanih svjedoka i utvrdio sve činjenice odlučne za ovaj spor, zbog čega su žalbeni navodi u ovom dijelu neosnovani.

11. Predmet spora je utvrđivanje prava vlasništva stečenog na temelju dosjelosti, što znači da je odlučno utvrditi:

- da se radi o samostalnom posjedovanju stvari,

- da je posjed stvari barem pošten (čl. 18. st. 3. ZV), odnosno savjestan (čl. 72. ZOVO)

- da posjed traje zakonom određeno vrijeme,

- da je posjednik sposoban biti vlasnikom stvari.

12. Neosnovano tuženici ustraju na tvrdnji da su njihovi prednici do odlaska u [adresa]. obrađivali predmetne nekretnine, dakle da su oni, a ne prednici tužiteljice, bili posjednici tih nekretnina, jer je sud pravilno utvrdio da su prednici tužiteljice bili u posjedu od 1952. odnosno 1963. na način da su istu obrađivali.

13. Tuženici u žalbi ukazujući na sadržaj Pogodbe državne prehrane iz 1935. između VN i RN, ustraju na tvrdnji da su pravni prednici tužiteljice bili nepošteni posjednici predmetnih nekretnina.

13.1. Pravni standard "poštenog posjednika" određuje onog koji nije znao niti je iz okolnosti slučaja mogao znati da netko drugi ima pravo na posjed (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 857/13-3 od 4. travnja 2018.). Poštenje posjednika se predmnijeva, ali radi se o oborivoj zakonskoj predmnijevi kako to proizlazi iz odredaba ZV, ali i iz odluke Ustavnog suda RH broj U-III-6116/2020 od 24. veljače 2021.

13.2. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je VN kao posjednik kčbr. [katastarska čestica] bio upisan do 1963. od kada je kao posjednik iste bio upisan prednik tužiteljice ŠN (otac tužiteljičinog supruga KN), a takvo utvrđenje potvrđuje i tvrdnju tužiteljice navedene u tužbi da su prednik tužiteljice ŠN i ČN dogovorili diobu nekretnina pa je kčbr. [katastarska čestica] pripala GN, dok je na kčbr. [katastarska čestica] od 1952. upisan ŠN. Pri tome je sud primjenom odredbe čl. 8. ZPP utvrdio da nitko od obitelji NN nije ni na koji način koristio predmetne nekretnine.

14. Po ocjeni ovog suda iz same okolnosti da je Pogodba sklopljena 1935. između prednika tužiteljice RN i VN ne može se izvesti zaključak o nesavjesnosti posjednika kao zapreke za stjecanje vlasništva dosjelošću, jer onaj koji se na nesavjesnost poziva dužan je to i dokazati (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj: Rev 389/2014-5 od 29. svibnja 2019., Rev 32/97 od 16. rujna 1997., Rev 2468/10 od 21. veljače 2012. i Rev 2426/90 od 15 veljače 1991.).

14.1. Nepošten je posjednik koji zna ili mora znati da nema pravo (samostalno) posjedovati nekretninu. Stoga činjenica da je u zemljišnim knjigama kao teret predmetne nekretnine upisana Pogodba iz 1935. ne čini sama po sebi posjed nepoštenim, a do nepoštenja posjeda ne dovodi ni propust posjednika da povjerava stanje u zemljišnim knjigama (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev x 76/2014 od 21. listopada 2014.), zbog čega su žalbeni navodi u ovom dijelu neosnovani.

15. Polazeći od utvrđenja da su prednici tužiteljice u samostalnom neprekidnom posjedu predmetnih nekretnina od 1952. odnosno 1963., pravilno je sud zaključio da je od tada do podnošenja tužbe protekao rok za stjecanje vlasništva dosjelošću od od 20 godina (prema odredbama Općeg građanskog zakonika, ZOVO i ZV).

16. Slijedom navedenog nisu ostvareni žalbeni razlozi koje tuženici ističu u žalbi te je prvostupanjski sud na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijeni materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev.

17. Neosnovani su žalbeni navodi u vezi odluke o troškovima postupka sadržanoj u točki II. izreke, budući da je prvostupanjski sud o troškovima postupka odlučio pravilnom primjenom odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP, a tuženici u žalbi ne navode nikakve konkretne razloge zbog kojih bi odluka o troškovima postupka bila pogrešna i nezakonita.

18. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika i potvrditi prvostupanjsku presudu.

19. Na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP u svezi odredbe čl. 154. st. 1. ZPP odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troškova za sastav žalbe u zatraženom iznosu.

U Zagrebu 8. rujna 2026.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić