Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1293/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B2 kapital d.o.o., iz Zagreba, Radnička cesta 41, OIB 57509775367, kojeg zastupa Zvonimir Buterin, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Buterin i Posavec, iz Zagreba, protiv prvotuženika ŠD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i drugotuženice ID, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa],koje oboje zastupa punomoćnik Radovan Perić, odvjetnik u Bakarcu, radi pobijanja dužnikove pravne radnje, odlučujući o žalbi tuženika protiv dijela presude Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj P-244/2024-11 od 27. studenoga 2025., u sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika ŠD i ID i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj P-244/2024-11 od 27. studenoga 2025. u pobijanom dijelu, u točkama I., II. i IV. izreke.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„I Ugovor o darovanju nekretnina sklopljen između tuženika ŠD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika ID, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a kojim tuženik ŠD prenosi u vlasništvo tuženoj ID nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-20) suvlasnički dio sa neodređenim omjerom, k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvor površine 691 čhv, 2485 m2, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine označene kao etaža (E-20) stan na 2 katu, koji se sastoji od sobe, kuhinje, kupaone sa nužnikom i hodnika, ukupne površine 20, 31 m, stanu pripada i drvarnica u prizemlju, upisano kod Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Novi Vinodolski, u pogledu 1/2 suvlasničkog dijela gubi učinak prema tužitelju B2 KAPITAL d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 41 OIB: 57509775367, u dijelu u kojem je to potrebno za podmirenje tužiteljevog potraživanja prema tuženiku ŽD u iznosu od 12.361,28 EUR / 93.136,07 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 9.478,37 EUR / 71.414,76 kn od 12. ožujka 2021. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za 3 postotna poena.
II Tuženik ID dužna je dopustiti da tužitelj svoje potraživanje prema tuženiku ŽD u iznosu od 12.361,28 EUR / 93.136,07 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 9.478,37 EUR / 71.414,76 kn od 12. ožujka 2021. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za 3 postotna poena, namiri sudskom prodajom 1/2 suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( E -20) suvlasnički dio sa neodređenim omjerom, k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvor površine 691 čhv, 2485 m2, neodvojivo povezano s vlasništvom posebna dijela nekretnine označene kao etaža (E-20) stan na 2 katu, koji se sastoji od sobe, kuhinje, kupaone sa nužnikom i hodnika, ukupne površine 20, 31 m, stanu pripada i drvarnica u prizemlju upisana kod Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Novi Vinodolski, sve u roku od 15 dana.
III Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja opisan u točkama I i II izreke presude, u pogledu preostale 1/2 suvlasničkog dijela nekretnine opisane u točkama I i II izreke presude.
IV Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.“
2. Protiv ove presude žalbu su podnijeli tuženici zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. Predlažu preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev, podredno istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
2.1. Iako tuženici u žalbi navode da pobijaju prvostupanjsku presudu u cijelosti, iz sadržaja žalbe proizlazi da tuženici pobijaju presudu u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev, pa je ovaj sud sukladno odredbi čl. 365. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje: ZPP) uzeo da tuženici pobijaju prvostupanjsku presudu u dijelu i to u točkama I.,
II. i IV. izreke.
3. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava navode istaknute u žalbi te predlažu istu odbiti.
4. Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:
- da su I-tuženik kao darovatelj i II-tuženica kao daroprimac sklopili Ugovor o darovanju predmet kojeg je, u naravi, stan na drugom katu, površine 20,31 m2 i drvarnica u prizemlju, te je tim ugovorom II-tuženica dozvolila upis prava doživotnog plodouživanja, uporabe i stanovanja u korist I-tuženika; ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika 15. ožujka 2018., a na temelju tog ugovora je II-tuženica upisana kao vlasnica 19. ožujka 2018.,
- da je I-tuženik 8. svibnja 2007. sklopio s Privrednom bankom Zagreb d.d. ugovor o nenamjenskom kreditu na iznos od 95.000,00 kn, s rokom vraćanja 120 mjeseci,
- da je povodom prijedloga ovrhovoditelja Privredne banka Zagreb d.d. protiv ovršenika, ovdje I-tuženika doneseno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Velibora Panjkovića iz Rijeke broj Ovrv-4120/2014 od 2. lipnja 2014. radi naplate ukupnog iznosa od 90.332,14 kn na ime glavnice i kamata, a koje rješenje o ovrsi je postalo pravomoćno 26. lipnja 2014.
- da su I-tuženik kao kupac i [adresa] sklopili 25. srpnja 1994. ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, a radi se o stanu koji je predmet Ugovora o darovanju koji je predmet ovog postupka, na rok otplate od 32 godine, time da I-tuženik ne podmiruje redovito svoje obveze,
- da II-tuženik nema vrjedniju imovinu (vrijednosne papire, plovila, vozila, nekretnine),
- da su Privredna banka Zagreb d.d. i tužitelj 10. lipnja 2016. sklopili Ugovor o kupoprodaji plasmana kojim je banka prenijela na tužitelja tražbinu koju ima prema I- tuženiku,
- da su I-tuženik i II-tuženica u braku od 29. prosinca 1973.,
- da je I-tuženiku invalidskoj mirovini od 2010.,
- da tužitelj prema I-tuženiku ima dospjelu tražbinu.
5. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da predmetni stan predstavlja bračnu stečevinu I- i II-tuženika jer je stečen na temelju stanarskog prava koje su tuženici imali na tom stanu za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice i da je doprinos svakog tuženika u stjecanju u ½ dijela, i da raspolaganje I-tuženika u ½ dijela suvlasničkog dijela nekretnine u korist II-tuženice predstavlja pravnu radnju I- tuženika kao dužnika na štetu tužitelja kao vjerovnika, pa je primjenom odredbi čl. 66. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022 – dalje: ZOO), te čl. 67. st. 2. i 3. ZOO, djelomično prihvatio tužbeni zahtjev kao u točkama I. i II. izreke , dok je preko tog dijela tužbeni zahtjev odbio (točka III.izreke).
5.1. U točki IV. sud je primjenom čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje: ZPP) odlučio o troškovima postupka.
6. Žalba tuženika je neosnovana.
7. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.
8. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu u okviru razloga navedenih u žalbi, kao i po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti.
9. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi samoj sebi niti razlozima presude, navedeni su jasni razlozi o odlučnim činjenicama za presuđenje, te ne postoji proturječnost između onog a što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, pa se nije ostvarila bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju tuženici ističe u žalbi.
10. U vezi žalbenih navoda da sud nije prihvatio tvrdnju tuženika da je predmetni ugovor sklopljen jer je II-tuženica pristala da I-tuženik zadrži pravo osobne služnosti doživotnog plodouživanja, upotrebe i stanovanja, valja reći da je svrha pobijanja dužnikove pravne radnje otklanjanje nesavjesnog ponašanja dužnika koji je otuđio svoju imovinu kako bi izbjegao plaćanje duga koji ima prema vjerovniku, zbog čega u ovoj parnici radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, konkretno Ugovora o darovanju koji su tuženici sklopili 15. ožujka 2018., nije odlučan sadržaj tog ugovora o pravu osobne služnosti I-tuženika.
11. U odnosu na prigovor prekluzije koji tuženici ponavljaju u žalbi, valja navesti da je o tom prigovoru ovaj sud dao obrazloženje u ranijoj odluci donesenoj u ovom postupku i naveo da je prvostupanjski sud pravilno odbio taj prigovor polazeći od odredbe čl. 71. st. 1. ZOO te shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci broj Rev- 1828/12-2 od 3. svibnja 2017. prema kojem se prekluzivni rok u kojem se može podnijeti tužba za pobijanje dužnikovih pravnih radnji računa od dana kad je dužnik poduzeo pravnu radnju koja se pobija, ali ukoliko se takva pravna radnja dužnika sastoji od više odvojenih akata, kao konkretno u ovom slučaju - od zaključenja ugovora o darovanju, njegove ovjere kod javnog bilježnika i potom predaje zemljišnoknjižnom sudu na provedbu, tada je dužnikova radnja poduzeta u trenutku kada je poduzet posljednji akt kojim se ta radnja okončava.
11.1. Predmetni ugovor o darovanju nekretnine za cilj ima prijenos prava vlasništva do kojeg dolazi tek njegovom provedbom i uknjižbom u zemljišne knjige, stoga je posljednji akt kojim se ta radnja okončava upravo onaj trenutak kada je dužnik zahtijevao upis u zemljišne knjige (19. ožujka 2018.), pa je tužba u ovom postupku podnesena 12. ožujka 2018. u postupku pravodobna i prigovor prekluzije neosnovan.
12. Neosnovano tuženici ističu žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, jer je sud na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja – da predmetni stan predstavlja bračnu stečevinu tuženika (bračnih drugova) u jednakim dijelovima (svakog u 1/2 dijela), da tužitelj ima dospjelu tražbinu za isplatu prema I- tuženiku, da I-tuženik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine, pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužitelja (vjerovnika) radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji prihvatio u odnosu na 1/2 suvlasničkog dijela nekretnine koji je predstavljao vlasništvo I-tuženika (dužnika), primjenom odredbi čl. 66. ZOO te čl. 67. st. 3. ZOO.
13. U odnosu na tvrdnje tuženika u žalbi da im predmetni stan predstavlja jedini dom, pri čemu tuženici ističu okolnosti o njihovom stambenom i socijalnom statusu, valja reći da se radi o novim činjenicama koje tuženici nisu iznosili niti dokazivali tijekom prvostupanjskog postupka, zbog čega sukladno čl. 352. st. 1. ZPP iste ovaj sud nije ovlašten razmatrati.
14. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.
U Zagrebu 8. rujna 2026.
Predsjednik vijeća:
Marijan Vugić
