REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3486/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GĆE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Rikard Pavlović, odvjetnik u Splitu, Bihaćka 4, protiv prvotuženika CĆE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i drugotužene GĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž-1129/2025-2 od 11. ožujka 2026. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-617/2021- 17 od 22. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2026.,
r i j e š i o j e:
Tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž-1129/2025-2 od 11. ožujka 2026. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-617/2021-17 od 22. srpnja 2025., podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP).
2. Tužitelj je postavio jedno pravno pitanje za koje smatra da je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
"Može li se osnovanost isključenja iz nasljedstva utvrditi bez postojanja izričite izjave ostavitelja o istom, odnosno, može li se utvrditi temeljem utvrđenog činjeničnog stanja?
Napose, u svezi s istim, što je sam tuženik – u izjavi danom pred sudom – priznao i potvrdio tužiteljevu tvrdnju da je tuženika - otac prijavio za napad nožem, kao i da je, pred sudom, održana rasprava po navedenom.
Podredno prednjem, te, u svezi s istim, kada drugostupanjski Sud, s jedne strane, nalazi da je suvišno raspravljati o tuženikovom napadu nožem kod izostanka izričite izjave o isključenju tuženika, kao nasljednika, da li je tužitelj doveden u neravnopravan položaj u odnosu na tuženika, kada, isti taj drugostupanjski Sud, istovremeno, zanemaruje tuženikovo priznanje koje je dano pred sudom, te, na glavnoj raspravi?".
3. Tužitelj smatra da su mu povrijeđena i temeljna ljudska prava i to pravo na pravično suđenje i u njemu sadržajno pravo na obrazloženu sudsku odluku. Tužitelj smatra da je pobijana odluka arbitrarna.
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Predmet spora je utvrđenje da je ostavitelj opravdano isključio iz nasljedstva prvotuženika te da prvo i drugo tuženicima ne pripada pravo na nužni dio iz nasljedstva.
6. Tužitelj u odnosu na postavljeno pravno pitanje nije jasno naznačio razloge važnosti postavljenog pravnog pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP u odnosu na postavljeno pravno pitanje valjalo tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti.
7. Tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP i to pravo na pravično suđenje i u njemu sadržajno pravo na obrazloženu odluku. Naime, pobijana odluka je dostatno obrazložena, jer među strankama nije prijeporno da prvotuženik uopće nije naznačen u oporuci, a zbog čega se ne može izvlačiti zaključak da ga ostavitelj na taj način isključuje iz nasljedstva. Takvo stajalište u skladu je sa nizom odluka revizijskog suda npr. Rev-156/01.
8. Budući da tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije je u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava, valjalo odbaciti sukladno odredbi čl. 389.a st. 4. ZPP.
Zagreb, 8. rujna 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
