REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4343/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari podnositeljice zahtjeva TE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Šalina, odvjetnik u Zadru, protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije podnositeljice protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Gžzp-406/2025-4 od 8. listopada 2025., kojom je potvrđeno rješenje Županijskog suda u Zadru br. Su-Gzp-17/2025-10 od 4. lipnja 2025., u sjednici održanoj 8. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e:

Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Podnositeljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Gžzp-406/2025-4 od 8. listopada 2025., kojom je potvrđeno rješenje Županijskog suda u Zadru br. Su-Gzp-17/2025-10 od 4. lipnja 2025.

2. Prijedlog je podnesen u smislu odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koje predlagateljica smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni.

3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

4. Prijedlog nije dopušten.

5. Prema odredbi čl. 400. st. 1. ZPP stranke može podnijeti reviziju, a time i prijedlog za dopuštenje revizije, protiv rješenja drugostupanjskog suda ako je tim rješenjem postupak pravomoćno završen.

6. Rješenje prvostupanjskog suda kojim je traženo očitovanje podnositeljice zahtjeva je li punomoć potpisana od njezine strane, te upozorenje na posljedice propuštanja, kao i rješenje drugostupanjskog suda kojim je odbijena žalba podnositeljice nije rješenje kojim se postupak pravomoćno završava.

7. Osim toga, prema odredbi čl. 63. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15, 62/16, 67/18, 21/22, 16/23, 155/23 i 136/24 – dalje: ZS) stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ima pravo na sudsku zaštitu sukladno odredbama toga Zakona. Prema odredbi čl. 64. ZS postupak odlučivanja o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku provodi se uz odgovarajuću primjenu pravila o izvanparničnom postupku, u pravilu bez održavanja ročišta. Prema odredbi čl. 17. Sudskog poslovnika ("Narodne novine", broj 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17, 34/17, 57/17, 101/18, 1119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20, 70/21, 90/21, 145/21, 23/22, 12/23, 122/23, 55/24 i 136/24 - dalje: SP) u uredu predsjednika suda obavljaju se poslovi postupanja po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Prema odredbi čl. 90. st. 1. SP postupak povodom zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku provodi se u spisu sudske uprave.

Dakle, iz navedenih odredbi proizlazi da je odlučivanje o zahtjevu za suđenje u razumnom roku posao sudske uprave na koji se primjenjuju pravila o izvanparničnom postupku. U toj vrsti predmeta sudska zaštita je osigurana, ali se radi o specifičnoj sudskoj zaštiti unutar poslova sudske uprave (koja se ostvaruje obraćanjem nadležnom predsjedniku suda (čl. 65. ZS)), uz odgovarajuću primjenu pravila o izvanparničnom postupku. To što o žalbi protiv prvostupanjskog rješenja odlučuje Vijeće sastavljeno od sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ne znači da odluka po žalbi nije donesena u okviru poslova sudske uprave. Za odluke unutar poslova sudske uprave nema mjesta izvanrednom pravnom lijeku – reviziji, a time niti prijedlogu za dopuštenje revizije. U tom smislu upućuje se i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1553/2013 i dr. od 16. listopada 2018.

8. Slijedom navedenog prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten, pa ga je valjalo primjenom odredbe čl. 389.a st. 1. i 2. ZPP odbaciti kao nedopušten.

Zagreb, 8. rujna 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug