Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-823/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Željke Rožić Kaleb, predsjednika vijeća, Suzane Radaković suca izvjestitelja i člana vijeća, te Ane Gradišek člana vijeća, pravnoj stvari I. tužitelja ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužiteljice ZĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kao nasljednika pok. II. tužitelja RĆ, oboje zastupani po punomoćniku Franu Pelicariću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3616/2020-27 od 27. travnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 3616/2020-27 od 27. travnja 2022. i predmet se vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka I. i II. tužitelja i tuženika nastalih povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:

I. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu isplatiti I. tužitelju MĆ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] iznos od 132.091,72 kn s zakonskim zateznim kamatama tekućim na slijedeće iznose:

- na iznos od 3.656,58 kn s kta od 01.02.2017. g. do isplate,

- na iznos od 3.656,58 kn s kta od 01.03.2017. g. do isplate,

- na iznos od 3.656,58 kn s kta od 01.04.2017. g. do isplate,

- na iznos od 3.732,07 kn s kta od 01.05.2017. g. do isplate,

- na iznos od 3.732,07 kn s kta od 01.06.2017. g. do isplate,

- na iznos od 3.732,07 kn s kta od 01.07.2017. g. do isplate,

- na iznos od 3.876,15 kn s kta od 01.08.2017. g. do isplate,

- na iznos od 3.876,15 kn s kta od 01.09.2017. g. do isplate,

- na iznos od 3.876,15 kn s kta od 01.10.2017. g. do isplate,

- na iznos od 4.029,80 kn s kta od 01.11.2017. g. do isplate,

- na iznos od 4.029,80 kn s kta od 01.12.2017. g. do isplate,

- na iznos od 4.029,80 kn s kta od 01.01.2018. g. do isplate,

- na iznos od 4.096,09 kn s kta od 01.02.2018. g. do isplate,

- na iznos od 4.096,09 kn s kta od 01.03.2018. g. do isplate,

- na iznos od 4.096,09 kn s kta od 01.04.2018. g. do isplate,

- na iznos od 4.184,99 kn s kta od 01.05.2018. g. do isplate,

- na iznos od 4.184,99 kn s kta od 01.06.2018. g. do isplate,

- na iznos od 4.184,99 kn s kta od 01.07.2018. g. do isplate,

- na iznos od 4.355,51 kn s kta od 01.08.2018. g. do isplate,

- na iznos od 4.355,51 kn s kta od 01.09.2018. g. do isplate,

- na iznos od 4.112,14 kn s kta od 01.10.2018. g. do isplate,

- na iznos od 4.145,10 kn s kta od 01.11.2018. g. do isplate,

- na iznos od 4.145,10 kn s kta od 01.12.2018. g. do isplate,

- na iznos od 4.145,10 kn s kta od 01.01.2019. g. do isplate,

- na iznos od 4.344,35 kn s kta od 01.02.2019. g. do isplate,

- na iznos od 4.344,35 kn s kta od 01.03.2019. g. do isplate,

- na iznos od 4.344,35 kn s kta od 01.04.2019. g. do isplate,

- na iznos od 4.579,24 kn s kta od 01.05.2019. g. do isplate,

- na iznos od 4.579,24 kn s kta od 01.06.2019. g. do isplate,

- na iznos od 4.579,24 kn s kta od 01.07.2019. g. do isplate,

- na iznos od 4.667,75 kn s kta od 01.08.2019. g. do isplate,

- na iznos od 4.667,75 kn s kta od 01.09.2019. g. do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu isplatiti II. tužitelju HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] iznos od 94.351,23 kn s zakonskim zateznim kamatama tekućim na slijedeće iznose:

- na iznos od 2.611,85 kn s kta od 01.02.2017. g. do isplate,

- na iznos od 2.611,85 kn s kta od 01.03.2017. g. do isplate,

- na iznos od 2.611,85 kn s kta od 01.04.2017. g. do isplate,

- na iznos od 2.665,76 kn s kta od 01.05.2017. g. do isplate,

- na iznos od 2.665,76 kn s kta od 01.06.2017. g. do isplate,

- na iznos od 2.665,76 kn s kta od 01.07.2017. g. do isplate,

- na iznos od 2.768,68 kn s kta od 01.08.2017. g. do isplate,

- na iznos od 2.768,68 kn s kta od 01.09.2017. g. do isplate,

- na iznos od 2.768,68 kn s kta od 01.10.2017. g. do isplate,

- na iznos od 2.878,43 kn s kta od 01.11.2017. g. do isplate,

- na iznos od 2.878,43 kn s kta od 01.12.2017. g. do isplate,

- na iznos od 2.878,43 kn s kta od 01.01.2018. g. do isplate,

- na iznos od 2.925,78 kn s kta od 01.02.2018. g. do isplate,

- na iznos od 2.925,78 kn s kta od 01.03.2018. g. do isplate,

- na iznos od 2.925,78 kn s kta od 01.04.2018. g. do isplate,

- na iznos od 2.989,28 kn s kta od 01.05.2018. g. do isplate,

- na iznos od 2.989,28 kn s kta od 01.06.2018. g. do isplate,

- na iznos od 2.989,28 kn s kta od 01.07.2018. g. do isplate,

- na iznos od 3.111,08 kn s kta od 01.08.2018. g. do isplate,

- na iznos od 3.111,08 kn s kta od 01.09.2018. g. do isplate,

- na iznos od 2.937,25 kn s kta od 01.10.2018. g. do isplate,

- na iznos od 2.960,78 kn s kta od 01.11.2018. g. do isplate,

- na iznos od 2.960,78 kn s kta od 01.12.2018. g. do isplate,

- na iznos od 2.960,78 kn s kta od 01.01.2019. g. do isplate,

- na iznos od 3.103,10 kn s kta od 01.02.2019. g. do isplate,

- na iznos od 3.103,10 kn s kta od 01.03.2019. g. do isplate,

- na iznos od 3.103,10 kn s kta od 01.04.2019. g. do isplate,

- na iznos od 3.270,88 kn s kta od 01.05.2019. g. do isplate,

- na iznos od 3.270,88 kn s kta od 01.06.2019. g. do isplate,

- na iznos od 3.270,88 kn s kta od 01.07.2019. g. do isplate,

- na iznos od 3.334,11 kn s kta od 01.08.2019. g. do isplate,

- na iznos od 3.334,11 kn s kta od 01.09.2019. g. do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, sve to u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu isplatiti I. tužitelju MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelju HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] na ime naknade neimovinske štete iznos od 12.000,00 kn s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. travnja 2022.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, sve to u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu naknaditi I. tužitelju MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelju HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] parnični trošak u iznosu od 35.815,86 kn s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. travnja 2022.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, sve to u roku od 15 dana. „

2. Protiv presude žali se tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže da se pobijana presuda u smislu žalbenih navoda preinači ili ukine i predmet vrati na ponovno suđenje te stavlja zahtjev za naknadom troška.

3. U odgovoru na žalbu tužitelji osporavaju žalbene navode i predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu i stavljaju zahtjev za naknadom troška postupka.

4. Predmet spora je zahtjev I. i II. tužitelja kao suvlasnika nekretnine odnosno I. tužitelja u 7/12 dijela, a II. tužitelja u 5/12 dijela upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi stan na drugom katu lijevo koji se sastoji od 4 sobe sa pripadajućim nusprostorijama, suvlasnički dio u neodređenom omjeru neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, za naknadom imovinske i neimovinske štete , koji zahtjev temelje na činjenici da je u utuženom razdoblju u stanu živio zaštićeni najmoprimac koji je plaćao zaštićenu najamninu i da su tužitelji bili spriječeni u korištenju svog prava vlasništva i da im je time bilo ograničeno njihovo Ustavno pravo na vlasništvo odnosno pravo utvrđeno čl. 1. Protoka I. Konvencije za zaštitu ljudskih prava te potražuju imovinsku štetu u visini tržišne najamnine ( ekonomske) umanjene za izvršene isplate zaštićene najamnine sukladno suvlasničkim omjerima i neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti zbog povrede prava na mirno uživanje vlasništva.

5. U žalbenom postupku, sporna je aktivna legitimacija tužitelja te osnov i visina tužbenog zahtjeva.

6. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji joj je prethodio ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Međutim, zbog pogrešnog pravnog pristupa činjenično stanje je pogrešno i nepotpuno utvrđeno te materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

8. U provedenom postupku prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio:

- da se u procijenjenom elaboratu za stan u [adresa] nalaze fotografije predmetnog stana sa izgledom i rasporedom soba i stanju nekretnine u kojem se ona nalazila u trenutku kada je BĆ, zaštićeni najmoprimac predala nekretninu I. i II. tužiteljima (list 143 spisa);

- da je na temelju navedenog elaborata provedeno građevinsko vještačenje po Allegrian d.o.o. radi utvrđenja koliko iznosi tržišna najamnina predmetnog stana, a za razdoblje od 01.01.2017. pa do dana 27.11.2019. (list 171-205 spisa);

- da prema navedenom nalazu utvrdivši stanje na terenu i stvarno stanje predmetne nekretnine, obilježja okolnih nekretnina i druge odlučne činjenice, te utvrđivanjem svih drugih elemenata, opće vrijednosti o tržištu nekretnina, izračuna površine volumena procjena, kakvoće nekretnine koja se procjenjuje, te provođenjem međuvremenskog izjednačenja kupoprodajnih cijena prema indeksnim nizovima koje objavljuje Državni zavod za statistiku u utuženom razdoblju prema mišljenju vještaka tržišna vrijednost mjesečnog najma predmetnog stana površine 145,57 m2 iznosila je 9.553,00 kn mjesečno i koristeći indeksne nizove koje objavljuje Državni zavod za statistiku utvrđeni su iznosi mjesečnih najamnina razvrstane po mjesecima kroz utuženo razdoblje;

- da je tuženica stavila prigovor na navedeni nalaz navodeći da je vještak koristio podatke i fotografije o stanu iz nalaza i mišljenja izrađenog od strane Realist d.o.o. izvan sudskog postupka i da je stan opisan kao stan u lošem stanju jer je star i dotrajao, te nisu vršena ulaganja i preporučena je adaptacija zbog dotrajalosti i da obzirom na stanje nekretnine takav stan nije mogao postići tržišnu cijenu iznajmljivanja koju je utvrdio vještak i pozvao se na podatke Grada Zagreba od strane Službe za vrednovanje nekretnina, Gradskog ureda za imovinsko pravne poslove i imovinu grada ( list 213-215 spisa);

- da nije izveden dokaz očitovanjem vještaka na prigovore;

- da sukladno sudskoj praksi nalaz i mišljenje izvan sudskog postupka sud po svojoj slobodnoj ocjeni ispituje i cijeni dokaznu snagu takve isprave;

- da se u nalazu Realista d.o.o. nalaze fotografije unutrašnjosti stana koje su podloga za izradu nalaza u ovoj pravnoj i da se isti može koristi kao dokazno sredstvo;

- da je uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak utvrđeno da su I. i II. tužitelji uknjiženi temeljem prijedloga Z-16801/18, a prema tim podacima povijesnog zk. izvatka u tom predmetu je bila upisana promjena katastarskih podataka čestica (ranija k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je pretvorena u sadašnju k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), pri čemu je izvršeno brisanje ranijeg zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i upis predmetne nekretnine u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime svih tadašnjih vlasnika;

- da je u tom ulošku navedeno kako je red prvenstva (dakle trenutka upisa) definiran predmetom broj Z-28919/16;

- da su tužitelji suvlasnici dijela nekretnine od 28.06.2016., a preostalog dijela još od ranije ;

- da prema rješenju o nasljeđivanju od 28.04.1994 I. i II. tužitelji su stekli predmetni stan od svoga oca NĆ i to 1/3 tog stana, a radi se o četverosobnom stanu na 2. katu lijevo upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] i postoji identitet predmetne nekretnine (list 103-104 spisa)

- da iz Kupoprodajnog ugovor koji je sklopljen između IĆ i ŠĆ **.**.2013. proizlazi da JĆ ( ovdje I tužitelj) od IĆ kupio 1/6 predmetnog četverosobnog stana u [adresa] u [adresa] koji je upisan u zk.ul . 4310 k. o. [katastarska općina] [broj poduloška], koji stan se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k.o. Grad

Zagreb ( list 11-113 spisa);

- da iz navedenog Kupoprodajnog ugovora proizlazi da su tužitelji dio stana naslijedili od svog pok. oca, a dio stana je JĆ (I tužitelj) stekao temeljem kupoprodaje;

- da je 22.04.2016. sklopljen Ugovor o zamjeni nekretnina na način da je FĆ svoj suvlasnički omjer na predmetnom četverosobnom stanu zamijenio sa VĆ i ĆĆ ( ovdje tužiteljima), time da su JĆ i ĐĆ svoj suvlasnički dio na trosobnom stanu na drugom katu desno u [adresa]. zamijenili sa AĆ kako bi ostvarili da FĆ bude upisan kao samovlasnik trosobnog stana, a JĆ i ĐĆ svak i suvlasnik na jednake dijelove četverosobnog stana na drugom katu u [adresa]. ( list 113-117 spisa);

- da su navedeni pravni poslovi bili u razdoblju od 2013. do 2016. i da I. i II. tužitelji ni na koji način nisu kupovali nekretninu koja je već bila opterećena sa zaštićenim najmoprimcem BĆ, već su samo uredili sve svoje suvlasničke omjere, a nekretnina koja je prije bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je zbog promjene katastarskih podataka čestica sada upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- da iz pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-308/08 od 14.09.2009. proizlazi da su BĆ kao zaštićeni najmoprimac i tamo II. tužiteljica ŽĆ kao član obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca tužile IĆ, SĆ i DĆ radi nadomještanja Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom ( list 23-25 spisa);

- da je prigovor nedostatka aktivne legitimacije kao i istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije neosnovan jer su I. i II. tužitelji upravo aktivno legitimirani potraživati razliku između tržišne najamnine umanjenu za iznos primljene zaštićene najamnine od tuženika;

- da je odbijen dokazni prijedlog tuženika za saslušavanjem zaštićenog najmoprimca ŽĆ;

- da vlasnici stanova imaju pravo na naknadu imovinske štete u visini razlike između tržišne najamnine i zaštićene najamnine, te pravo na novčanu naknadu za neimovinsku štetu uzimajući u obzir kriterije u smislu odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18- dalje u tekstu: ZOO);

- da je neosnovan prigovor tuženika da se za obračun visine štete ne bi trebala uzimati razlika između tržišne vrijednosti najma nekretnine i ostvarene zaštićene najamnine već da bi se trebala uzimati neki drugi niži iznos, obzirom da prema sadržaju presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske proizlazi da je stupanjem na snagu Zakona o najmu stanova od 05.11.1996. stvoren kvazi – Ugovor o najmu – zaštićeni najam koji za posljedicu ima niz ograničenja koje onemogućavaju najmodavce o ostvarivanju prava na korištenje njihove imovine, prava u pogledu iznajmljivanja stana, prava na dobivanje tržišne najamnine i prava na otkaz najma;

- da je upravo u presudi Statileo protiv Hrvatske utvrđeno da se vlasnicima stanova mora omogućiti razlika između službenog određenog iznosa zaštićene najamnine i tržišne najamnine jer takav iznos predstavlja realnu mjesečnu naknadu za korištenje stana;

- da je prigovor zastare neosnovan;

- da su tužitelji u razdoblju od 22 godine kada bili uskraćeni u svom pravu na mirno uživanje trpjeli povredu prava osobnosti zbog povrede prava na mirno uživanje vlasništva,

9. Pošavši od navedenih utvrđenja, te imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka i suvlasničke omjere I. i II. tužitelja, prvostupanjski sud je tužiteljima dosudio imovinsku štetu koja se sastoji u razlici između tržišne ( ekonomske) najamnine i izvršenih isplata zaštićene najamnine odnosno I tužitelju u iznosu 132.091,72 kuna i II tužitelju 94.351,23 kuna te neimovinsku štetu I. i II. tužitelju u iznosu od 12.000,00 kuna radi povrede prava osobnosti na mirno uživanje vlasništva i odlučio na navedeni način.

10. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda za sada nije pravilan te tuženik osnovano osporava pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

11. Tijekom žalbenog postupka umro je II tužitelj OĆ te je pravomoćnim rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj P-3616/20 od 5. prosinca 2023. predmetni postupak prekinut i nastavljen po nasljednici, supruzi ZĆ (list 343- 342).

12. U odnosu na žalbene navode potrebno je reći da je pravilno prvostupanjski sud postupio kada je utvrdio da se ograničenje prava vlasništva tužitelja očituje u tome jer je Republika Hrvatska ograničila pravo vlasništva na način da je donijela Zakon o najmu stanova ("Narodne novine", broj: 91/06, 48/98, 66/98 i 22/06-dalje: ZNS) kojim zakonom su regulirani odnosi između najmodavca i zaštićenog najmoprimca i to tako da je točno utvrđeno pod kojim uvjetima osoba može steći status zaštićenog najmoprimca kao i mjerila po kojima se određuje zaštićena najamnina, a da se odgovornost tuženice temelji na činjenici da je donošenje navedenog pravnog propisa ograničila Ustavom zajamčeno tužiteljevo pravo na uživanje njegovog vlasništva.

13. Jednako tako, pravilno se pozvano na presudu Statileo protiv Hrvatske u kojoj je Europski sud za ljudska prava utvrdio da je došlo do povrede čl. 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te je istaknuo da rješenje kojim bi se vlasnicima stanova omogućilo uživanje vlasničkih prava ne smije istovremeno dovesti do narušavanja prava koja pripadaju stanarima.

14. Nadalje, na žalbene navode potrebno je reći da sustav zaštićenog najma, uveden ZNS-a kojim se vlasnicima stanova, u kojima žive zaštićeni najmoprimci, nameće teret stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca, predstavlja miješanje u pravo na mirno uživanje vlasništva i da isto vlasnicima nameće nerazmjeran i pretjeran teret, a što je protivno odredbi čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja je ratificirana 5. studenog 1997. kao i odredbama čl. 48. st. 1. uz ograničenja prema čl. 50. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, iz čega bi proizlazila osnovanost tužbenog zahtjeva, ali samo u slučaju da je tužitelj, trenutkom stupanja na snagu ZNS i donošenjem rješenja kojim je zaštićena najmoprimka utvrđena nositeljicom stanarskog prava na predmetnom stanu, već bio vlasnikom stana, u odnosu na koji mu je država nametnula prekomjerni teret i samom tom činjenicom nije imao mogućnost izbora.

15. Iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi zaključak prvostupanjskog suda da su tužitelji suvlasništvo predmetnog stana stekli na temelju rješenja o nasljeđivanju od 28. travnja 1994. te da je I. tužitelj PĆ stekao daljnji suvlasnički omjer temeljem Kupoprodajnog ugovora od 10. srpnja 2013. kao i da su tužitelji stekli suvlasništvo predmetnog stana na temelju Ugovora o zamjeni nekretnina od 22. travnja 2016.

16. Između ostalog, prvostupanjski sud je utvrdio da navedenim promjenama koje su se dogodile u razdoblju od 2013. do 2016. da I. i II. tužitelji nisu kupovali neki stan koji je bio opterećen sa zaštićenim najmoprimcem već da su predmetni stan u kojem su već imali suvlasničke omjere u određenom dijelu zamijenili.

17. Međutim, navedeni zaključak prvostupanjskog suda vezano za stjecanje prava suvlasništva temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 10. srpnja 2013. i Ugovora o zamjeni nekretnina od 22. travnja 2016. i s time u vezi zaključak prvostupanjskog suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva nije pravilan, pa su žalbeni navodi u tom dijelu osnovani.

18. Prema stanovištu ovog suda polazeći od pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-267/2025 od 1. travnja 2026. imaju li vlasnici stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci pravo na naknadu štete od Republike Hrvatske u vidu razlike između zaštićene najamnine koju primaju prema odredbama ZNS i ekonomske (tržišne) najamnine koju bi primali da je stan iznajmljen na slobodnom tržištu, ako su vlasništvo navedenih stanova stekli nakon stupanja na snagu Zakona o najmu stanova , ovisi o tome jesu li vlasništvo od osobe koja je pravo na takvu naknadu imala stekli univerzalnom ili singularnom sukcesijom, pa ako se radi o univerzalnome sljedništvu, odnosno, stjecanju vlasništva nasljeđivanjem, takvi vlasnici imaju pravo na naknadu o kojoj je riječ, dok pravo na takvu naknadu nemaju vlasnici koji su vlasništvo stekli nakon stupanja na snagu navedenoga Zakona na temelju pravnoga posla (singularnom sukcesijom).

19. Stoga, u naprijed iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu vezano za osnovanost tužbenog zahtjeva i s time u vezi pravni osnov stjecanja prava vlasništva odnosno suvlasništva I tužitelja temeljem Ugovora o kupoprodaji od 10. srpnja 2013. 2013. te I. i II. tužitelja na temelju Ugovora o zamjeni nekretnina od 22. travnja 2016. , naprijed navedeni zaključak prvostupanjski sud nije pravilan te je zbog pogrešnog pravnog pristupa činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, pa su žalbeni navodi u tome dijelu osnovani.

20. Jednako tako, iz stanja spisa proizlazi da je tuženik podneskom od 1. listopada 2021. stavio prigovor na nalaz i mišljenje (list 213-215 spisa) navodeći da osim da vještak nije uzeo o obzir stanje nekretnine kako to navodi prvostupanjski sud, je istaknuo prigovor na način da je vezano za izračun najamnine ukazao na podatke Grada Zagreba koje je dostavila nadležna Služba za vrednovanje nekretnina Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada od 12. srpnja 2019.

21. Vezano za navedeni prigovor potrebno je reći da je tuženik podneskom od 10. kolovoza 2021., i dostavio podatke Grada Zagreba približnih vrijednosti najma stanova za razdoblje od 2014. do 2020. (list 159 spisa).

22. Kako sud rukovodi vještačenjem te povodom prigovora tuženika na nalaz i mišljenje nije izveden dokaz dopunskim očitovanjem vještaka kako to u žalbi ističe tuženik i nisu razjašnjena sporna pitanja vezano za visinu tržišne najamnine, ostvarena je bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 261. ZPP-a na koju sadržajno upire tuženik, a radi čega je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

23. Na žalbene navode valja reći da je prvostupanjski sud dao valjane razloge kada je utvrdio da se Procijenjeni elaborat (list 145 spisa) koji je izrađen izvan sudskog postupka može koristi kao dokaz u ovoj pravnoj stvari, pa su suprotni žalbeni navodi bez pravnog uporišta.

24. Ovdje valja reći da se u istom i nalaze fotografije i opis predmetnog stana te je prije izrade nalaza i izvršen očevid time da se tuženiku ukazuje i na odlučnu činjenicu da je predmetni stan prodan prema Ugovoru o kupoprodaji od 27. studenog 2019. (list 118-125 spisa), dok je kako to proizlazi iz stanja spisa zaštićeni najmoprimac predao stan tužiteljima u posjed 28. kolovoza 2019.

25. Nadalje, što se tiče žalbenih navoda vezano za izvođenje dokaza saslušanjem zaštićenog najmoprimca, svjedoka ŽĆ prvenstveno je potrebno reći da sukladno čl. 220. st. 2. ZPP-a sud odlučuje o tome koje će dokazi izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica te je prvostupanjski sud polazeći utvrđenog činjeničnog stanja i okolnosti na koje je predloženo saslušanje navedenog svjedoka, pravilno postupio kada je odbio izvođenje navedenog dokaza obzirom da okolnosti imovnog stanja i platne mogućnosti zaštićenog najmoprimca raspravljaju u sporovima između vlasnika i najmoprimca, a koje okolnosti su odlučne za ostvarivanje prava na zaštićenu najamninu kako to i proizlazi da pravomoćne presude Općinskog građanskog suda poslovni broj Ps-308/08 od 14. rujna 2009. (list 23 spisa) a iz koje proizlazi da je su tužitelji i zaštićeni najmoprimac ugovorili zaštićenu najamninu u iznosu od 347,66 kuna.

26. Stoga, obzirom na navedenog izneseni žalbeni navodi su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

27. U iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu, kako je zbog pogrešnog pravnog pristupa a niti je izveden dokaz dopunskim očitovanjem vještaka, činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno te je posljedično navedenom materijalno pravo pogrešno primijenjeno, to ostvarena bitna povreda postupka iz čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. ZPP-a pa su žalbeni navodi tuženika osnovani.

28. Slijedom iznesenog, valjalo je pobijanu presudu ukinuti temeljem čl.370.ZPP-a i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te odlučiti kao u stavku I. izreke ove drugostupanjske odluke.

29. Kako je za sada neizvjestan uspjeh stranaka u postupku, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka.

30. Odluka o troškovima postupka povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku pa je na temelju čl. 166. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u stavku II. izreke ove odluke.

31. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu postupka u naprijed izloženom smislu i izvesti dokaz dopunskim saslušanjem vještaka povodom prigovora tuženika i raspraviti prigovore tuženika time da će vještak očitovati i na način da izvrši uvid u podatke Grada Zagreba (list 159 spisa) i potom razmotriti daljnje dokazne prijedloge te o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučiti sukladno pravnom shvaćanju Vrhovno suda Republike Hrvatske izraženom u odluci poslovni broj Rev- 267/2025 od 1.travnja 2026. i s time u vezi na jasan i nedvojben način utvrditi suvlasničke omjere tužitelja i raspraviti sve žalbene navode te će tek tada biti u mogućnosti donijeti pravilnu i zakonitu odluku o tužbenom zahtjevu.

U Zagrebu, 8. rujna 2026.

Predsjednik vijeća:

Željka Rožić Kaleb