Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-4726/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tomislava Aralice kao predsjednika vijeća, te Vlatke Fresl Tomašević kao sutkinje izvjestiteljice i Ilijane Petyo kao članice vijeća , u pravnoj stvari tužitelja ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Petar Krnić, odvjetnik u Slavonskom Brodu, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, koje zastupa punomoćnik Jelena Guljaš, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Zagoršćak& Partneri u Osijeku, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Hrvatske osiguravajuće kuće d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Pn- 74/2023-24 od 26. srpnja 2024. godine, na sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Pn- 74/2023-24 od 26. srpnja 2024. godine pod točkama I i III izreke.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 1.146,71 eura sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate (točka I izreke). Tužitelj je djelomično odbijen s tužbenim zahtjevom u iznosu od 180,52 eura sa pripadajućim zateznim kamatama od presuđenja do isplate (točka II izreke). Naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.546,46 eura sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate (točka III izreke). Odbijen je tužitelj s dijelom troškova postupka u iznosu od 1.006,64 eura kao neosnovanim (točka IV izreke).
2. Protiv navedene presude pod točkama I i III izreke žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga koji su propisani odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08-ispravak, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25- dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan, podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskome sudu na ponovno suđenje.
Zahtjeva naknadu troška žalbenog postupka.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmet spora je zahtjeva tužitelja za naknadu imovinske štete na osobnom vozilu registarske oznake [registarska oznaka] zbog prometne nezgode koja se dogodila dana 8. veljače 2021. godine, a koju je uzrokovao jazavac.
5. U ovome stadiju postupka nije sporan nastanak štetnog događaja i šteta.
6. Sporno je postojanje odgovornosti tuženika, dok doprinos tužitelja vlastitoj šteti nije bio predmetom raspravljanja.
7. Žalbeni navodi tuženika da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP nisu osnovani. Naime, prvostupanjska presuda sadrži razloge koji su jasni i međusobno sukladni, te su utemeljeni na ispravama i iskazima koji prileže spisu, pa se prvostupanjska presuda u cijelosti može ispitati sukladno odredbi članka 338. stavak 4. ZPP.
8. Nije ustanovljeno da bi tijekom postupka koji je prethodio donošenju meritorne prvostupanjske presude bila počinjena neka od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.
9. Temeljem utvrđenja:
- da je dana 8. veljače 2021. godine u 06:30 sati na autocesti A5, općina [adresa] (78km+ 100m), došlo do naleta osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] na životinju (jazavca), što proizlazi iz potvrde MUP PP Slavonski Brod od 1. ožujka 2021. godine (list 13 spisa),
- da je tužitelj vlasnik vozila registarske oznake [registarska oznaka] marke Peugeot 308 kojim je kritične zgode upravljala njegova supruga HE, što proizlazi iz navoda tužbe,
- da su zbog navedenog štetnog događaja nastala oštećenja na vozilu specificirana izvidom štete izrađenom po Sava osiguranje d.d., Zagreb, broj USL -6/21 od 9. veljače 2021. godine,
- da iz iskaza svjedoka LE proizlazi da je kritičnog dana radio u smjeni od 7 do 19 sati, da je bio na očevidu i evidentirao predmetnu prometnu nezgodu u kojoj je sudjelovala supruga tužitelja, a koju je izazvao jazavac, te da je tada obišao ogradu 500m nazad i vozač 500m naprijed i da nije bila nigdje oštećena , da su pregledali ogradu s jedne i s druge strane autoceste i da nisu vidjeli da je negdje prokopano ispod žice, te da on ne zna kako se jazavac našao na autocesti, pri čemu je istaknuo da je jazavac mogao prokopati zemlju ispod zaštitne ograde i tako doći na autocestu ali da oni nisu vidjeli nikakvu rupu,
- da iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da se štetni događaj u prometu dogodio na autocesti kao nalet osobnog vozila marke Peugeot 308 reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala HE na jazavca, istaknuo je da se autocestom ne smiju kretati životinje, da je autocesta posebna površina ograđena zaštitnom žičanom ogradom namijenjenom zaštiti prometa na cesti od divljači i drugih životinja, te da svi ulazi/izlazi (naplatne postaje, dvostrane benzinske postaje i sl.) moraju spriječiti ulaz u zaštićeni prostor autoceste, te je istaknuo da pravilnim održavanjem zaštitne žičane ograde i kontrolom ulaza, divljač fizički ne može ući u prostor autoceste i da se na autocesti ne postavljaju prometni znakovi opasnosti A44 „divljač na cesti“ tako da je za vozače divljač na autocesti nepredvidiva zapreka i prometno- sigurnosno izuzetno opasna stvar zbog brzine kretanja vozila, teškog uočavanja i nepredvidivosti. U pogledu visine štete na vozilu tužitelja naveo je da je djelomična šteta na predmetnom vozilu specificirana izvidom štete SAVA osiguranje d.d. broj USL-6/21 i na dan vještačenja iznosi 1.146,71 eura (8.639,89 kuna),
- da iz iskaza tužitelja proizlazi da nema neposrednih saznanja o štetnom događaju već je samo vidio vozilo koje je bilo dopremljeno šlep službom, te je istaknuo da su nakon nezgode išli na procjenu štete gdje su bili upućeni i gdje su konstatirana sva oštećenja na vozilu i da su vozilo nedugo nakon toga prodali
Sud prvog stupnja pravilno je zaključio da tuženik odgovara za nastalu štetu, te je naložio tuženiku na ime naknade imovinske štete isplatiti tužitelju iznos od 1.146,71 eura sukladno odredbi članka 1045. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18- dalje: ZOO) u vezi odredbe članka 50. st. 1. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19- dalje: ZC) s obzirom da se jazavac našao na kolniku brze ceste pa postoji odgovornost tuženika u smislu presumirane krivnje za propust u održavanju zaštitne ograde.
10. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se odgovornost pravne osobe koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionara ne iscrpljuje samim pravilnim i propisnim postavljanjem signalizacije i opreme na cesti nego je odštetnopravno odgovorna i u slučaju kada je do nezgode došlo upravo uslijed neprimjernog održavanja javne ceste, jer se u suprotnom jazavac ne bi našao na autocesti. Navedeno stoga što redovito održavanje autoceste uključuje poduzimanje odgovarajućih mjera i radnji sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta, ali i sa svrhom održavanja i omogućavanja sigurnog i neometanog prometa na autocesti. Teret dokaza da su poduzete sve radnje radi odvijanja nesmetanog i sigurnog prometa na strani su tuženika.
11. Nadalje, ni činjenica da su ophodari na dan štetnog događaja izvršili ophodnju autoceste, kao i njihova izjava da nisu primijetili nikakav nedostatak na zaštitnoj ogradi, ne znači da ne postoji odgovornost pravne osobe zadužene za održavanje autoceste niti znači da propusta u održavanju zaštitne ograde nije bilo, jer se po logici stvari, ako je autocesta pravilno projektirana i održavana, jazavac ne bi mogao naći na autocesti, osobito uz iznenadan ulazak jazavca u ograđeni prostor i činjenicu da divljač na ograđenoj dionici ne bi smjela biti prisutna ako je ograda funkcionalna i pregledana.
12. Zbog izloženog, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je tuženik propustio osigurati nesmetan i siguran promet autocestom, to je po načelu pretpostavljene krivnje na temelju odredbe čl. 1045. ZOO odgovoran za štetu koju je tužitelj pretrpio na vozilu i dužan mu je istu naknaditi u cijelosti.
13. Naime, odgovornost pravne osobe koja upravlja javnom cestom za štetu koja na javnoj cesti bude prouzročena trećim osobama naletom divljači uređena je odredbom čl. 50. ZC koju prvostupanjski sud pravilno citira.
14. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da pravna osoba koja upravlja javnom cestom odgovara za štetu koja na javnoj cesti bude prouzročena trećim osobama naletom divljači po osnovi krivnje.
15. Budući da je nesporno da je na kolnik ograđene autoceste izletio jazavac i da tuženik upravlja predmetnom autocestom te ju je bio u obvezi održavati, dužan je naknaditi štetu korisniku ceste jer je šteta prouzrokovana njegovim propuštanjem da postavi i održava takvu ogradu koja sprječava izlazak divljači na autocestu. Stoga tvrdnja tuženika da je postojala zaštitna ograda te da tuženik obavlja preglede zaštitne ograde nisu dovoljne za zaključak da je do nesreće došlo bez tuženikove krivnje. Isto tako, na tuženiku je teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste, to je dokazan propust osiguranika tuženika u održavanju predmetne autoceste. Naime, za sve ono što se nalazi na cesti odgovoran je onaj koji njome upravlja, a takvo pravno shvaćanje zauzeto je i u sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske (primjerice: Rev-x230/12-2 od 8. studenoga 2012., Rev 873/2017-2 od 16. veljače 2021. i Rev-1272/2021-3 od 24. svibnja 2023. i Rev-1187/2024-2 od 12. studenog 2024.) u kojim je izrazio pravno shvaćanje da upravo činjenica da se divljač našla na kolniku autoceste ukazuje na to da je ili u zaštitnoj ogradi postojala rupa ili procjep, ili da zaštitna ograda n ije bila pravilno postavljena da spriječi ulaz divljači na autocestu, jer se u suprotnom ne bi moglo dogoditi da se divljač nađe na prostoru kolnika autoceste, a za nastalu štetu po načelu krivnje odgovara tuženik (čl. 1045. ZOO).
16. Budući da u ovom predmetu nije utvrđeno na koji način je jazavac dospio na autocestu niti je tuženik na tu okolnost predlagao dokaze, tuženik kao pravne osobe koja upravlja predmetnom auto cestom nije dokazao da na njegovoj strani nije bilo propusta u održavanju autoceste.
17. Zbog izloženog, a suprotno žalbenim navodima, pravilnom je primjenom odredbe čl. 50. st. 1. ZC prema kojoj se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje, utvrđena krivnja i odgovornost tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja zbog propusta u održavanju auto ceste, te je tužbeni zahtjev pravilno prihvaćen kao osnovan u cijelosti i tuženik je obvezan naknaditi tužitelju štetu utvrđenu u iznosu od 1.146,71 eura.
18. Odluka o troškovima parničnog postupka nije osporavana konkretnim žalbenim prigovorima, a ovaj sud ne pazi na pravilnu primjenu materijalnoga prava u pogledu odluke o troškovima parničnog postupka sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.
19. Slijedom svega navedenoga valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu pod točkama I i III izreke, pa je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude.
U Zagrebu, 8. rujna 2026. godine
Predsjednik vijeća:
Tomislav Aralica
