Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2537/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joke Umićević kao predsjednice vijeća , Ines Kovačević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr.sc. Iris Gović Penić kao članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku HĐ, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupanog po punomoćniku Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P- 2693/2020-19 od 16. ožujka 2026., dana 8. rujna 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2693/2020-19 od 16. ožujka 2026.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:
" I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
I. Nalaže se tuženoj REPUBLICI HRVATSKOJ, OIB: 52634238587 da tužitelju AĐ, OIB; 81668723919 u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati iznos od 31.057,14 eura sa zakonskom zateznom kamatom kako slijedi;
na iznos od 862,70 eura od dana 31.10.2016. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 30.11.2016. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.12.2016. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.01.2017. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 28.02.2017. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.03.2017. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 30.04.2017. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.05.2017. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 30. 06. 2017. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.07.2017. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.08.2017. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 30. 09.2017. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.10.2017. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 30.11.2017. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.12.2017. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31. 01. 2018. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 29.02.2018. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.03.2018. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 30.04.2018. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.05.2018. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 30.06.2018. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.07.2018. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.08.2008. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 30.09.2018. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.10.2018. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 30.11.2018. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.12.2018. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.01.2019. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 28.02.2019. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.03.2019 .godine
na iznos od 862,70 eura od dana 30.04.2019. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.05.2019. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 30.06.2019. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.07.2019. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.08.2019. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 30.09.2019. godine
na iznos od 862,70 eura od dana 31.10.2019. godine pa do dana 31. prosinca 2022. godine po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stopa na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koja prethodi tekućem polugodištu za 3 ( tri ) postotna poena, a od dana 1. siječnja. 2023. godine pa do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 ( tri ) postotna poena.
II. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana tuženoj naknadi troškove postupka u iznosu od 800,00 Eura, sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenje prvostupanjske presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena."
2. Protiv navedene presude žalbu ulaže tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka , pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje podredno istu preinači u skladu sa žalbenim navodima tužitelja.
3. Žalba tužitelja je neosnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 28713,89/14 ,70/19 , 80/22,114/22 ,155/23- dalje: ZPP) a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, te nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se neosnovano poziva tužitelj jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla na pravilan način ispitati jer ista sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama odnosno ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete zbog povrede njegovih vlasničkih prava a s obzirom da je nekretnina u naravi stan u [adresa] koji je u njegovom vlasništvu u režimu zaštićenog najma pa stoga potražuje mjesečnu razliku između tržišne najamnine i zaštićene najamnine za utuženo vremensko razdoblje .
6. Tužitelj u žalbenim navodima u bitnome ističe da je sud pogrešno zaključio da je u ovom konkretnom slučaju upitna njegova aktivna legitimacija jer ista među strankama nije bila prijeporna a s obzirom da je tužena u odgovoru na zahtjev za mirno rješenje spora kao i u odgovoru na tužbu i kasnijim očitovanjima tijekom postupka priznala ovdje tužitelju aktivnu legitimaciju .
7. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:
- da iz Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom Ug/Naj-2/9-97 proizlazi da je dana **.**.1997. sa TĐ kao najmoprimcem zaključila ugovor
NĐ u svojstvu najmodavca,
- da iz zemljišnoknjižnog izvatka dostavljenog uz tužbu proizlazi da je u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška] kao vlasnik stana u [adresa], položenog u zgradi anagrafske oznake [adresa], izgrađenog na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica],uknjižen za cijelo CĐ [adresa], Ivanov,
- da iz dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da je pod posl. brojem Z1279/62 dana 30.05.1962. zaprimljena zemljišnoknjižna molba CĐ, A, za uknjižbu prava vlasništva temeljem Ugovora o darovanju od 30.11.1960. ovjerenog pod II OV - 9160/60 na čest. zgr. [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na posebnom dijelu zgrade za 7/20 dijela, što u naravi predstavlja jedan stan na drugom katu sa istočne strane zgrade u [adresa], koji se stan sastoji od tri sobe sa pripadajućim sporednim prostorijama, a koji je stan kao poseban dio zgrade izuzet od nacionalizacije,
- da se je 26.10.1963. doneseno pod Z-1279/62 rješenje kojim se vlasništvo jednog stana na drugom katu sa istočne strane zgrade u [adresa], koji se stan sastoji od tri sobe sa pripadajućim sporednim prostorijama prenosi sa dosadašnjeg vlasnika Vujina H žene T u cijelosti na Vujina CĐ, [adresa],
- da tužitelj u tužbi navodi da je vlasništvo predmetnog stana stekao temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza pok. SĐ, pod poslovnim brojem O-1384/13, UPP/OS -44/13, javnog bilježnika Mire Rubić iz Splita ,
- da je pravna prednica tužitelja NĐ predmetni stan stekla temeljem pravomoćnog rješenje o nasljeđivanju iza smrti LĐ pok. AĐ , Općinskog suda u Splitu, poslovni broj O-1131/90 od 14. svibnja 1992.,
- da u spisu ne prileže naprijed navedena rješenja o nasljeđivanju na koje se poziva ovdje tužitelj temeljem kojih tvrdi da je vlasnik predmetnog stana a koji je u režimu zaštićenog najmoprimca.
8. Prvostupanjski sud na temelju naprijed navedenih utvrđenja izvodi pravilan pravni zaključak da u ovom konkretnom predmetu tužitelj nije relevantnom dokumentacijom dokazao aktivnu legitimaciju za vođenje ovog postupka jer nije dokazao da je vlasnik predmetnog stana a iz Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninim Ug / Naj - 2/9-97 od 9.rujna 1997. proizlazi da je isti zaključila NĐ u svojstvu najmodavca sa ovdje JĐ kao najmoprimcom.
9. Suprotno žalbenim navodima tužitelja prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu čl. 221.a. ZPP-a prema kojoj odredbi je propisano da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja.
10. Naime prema odredbi čl. 219. stavka 1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti sve činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj bio dužan dokazati prije svega svoju aktivnu legitimaciju, dakle da je vlasnik stana u kojem živi zaštićeni najmoprimac, te da mu slijedom toga pripada pravo na naknadu štete u vidu razlike između zaštićene i tržišne najamnine, stoga su žalbeni navodi tužitelja u potpunosti neosnovani.
11. Pozivanje tužitelja da je ovdje tužena već u mirnom postupku priznala aktivnu legitimaciju ovdje tužitelja nisu osnovani jer iz podneska tuženika (list 29 -30 spisa) jasno proizlazi da je aktivna legitimacija tužitelja u ovom postupku sporna jer ovdje tužitelj nije niti zaključio Ugovor o najmu stana kao najmodavac sa ĆĐ a niti je dokazao pravni slijed iza pok. NĐ koja je zaključila Ugovor o najmu stana sa zaštićenim najmoprimcem ( list 10 spisa) prema tome tužitelj je bio dužan dostaviti dokaze o svojoj aktivnoj legitimaciji a što u konkretnom slučaju nije učinio.
12. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl.368.st.1.ZPP-a valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu a kako je to odlučeno u ovoj drugostupanjskoj odluci.
13. S obzirom da tužitelj nije uspio u ovom žalbenom postupku isti je odbijen s potraživanjem troška ovog žalbenog postupka (čl.354.st.1.ZPP-a).
U Zagrebu, dana 8. rujna 2026.
Predsjednica vijeća:
Sanja Joka Umićević
