1              Poslovni broj: II Kž-168/2024-5

Poslovni broj: II Kž-168/2024-5

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Maje Štampar Stipić i Tomislava Juriše, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog Z. M., zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi članka 34. stavka 1. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku broj K-2/2024. od 28. ožujka 2024. o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon izrečene nepravomoćne presude, u sjednici vijeća održanoj 16. travnja 2024.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba optuženog Z. M. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranim prvostupanjskim rješenjem, po izricanju nepravomoćne presude, broj K-2/2024. od 28. ožujka 2024. protiv optuženog Z. M. kojom je optuženik proglašen krivim, zbog počinjenja kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz članka 110. u vezi s člankom 34. KZ/11. te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 8 (osam) mjeseci, na temelju članka 131. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. – dalje: ZKP/08.) u vezi članka 127. stavka 4. ZKP/08. produljen je istražni zatvor protiv optuženika po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. u koji je uračunato vrijeme oduzimanja slobode od 11. lipnja 2023.

2. Žalbu protiv navedenog rješenja podnio je optuženi Z. M. po branitelju, odvjetniku T. M. zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i "pogrešne primjene materijalnog prava" s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske uvaži žalbu i protiv optuženika ukine istražni zatvor, ili ukoliko smatra da stanje spisa opravdava daljnje određivanje istražnog zatvora da isti zamijeni sa nekom od mjera opreza iz članka 8. stavka 2. ZKP/08. kojim mjerama bi se također ostvarila svrha zbog koje je i određen istražni zatvor.

3. Spis je u skladu sa člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba nije osnovana.

5. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ocjenjuje kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio postojanje opće kao i posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženog Z. M. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. i to kao nužne i za sada jedine prikladne mjere kojom će se ostvariti istražnozatvorska svrha. Već činjenicom da je optuženik nepravomoćnom presudom proglašen krivim nesporno je da je ostvarena opća zakonska pretpostavka za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora. Jednako tako, prvostupanjski je sud iznio i dostatne razloge u odnosu na nemogućnost zamjene mjere istražnog zatvora nekom blažom mjerom.

5.1. Stoga su promašeni žalbeni prigovori optuženika kako i dalje ne proizlazi jasan i nedvosmislen zaključak o stanju svijesti optuženika u trenutku kritičnog događanja, odnosno njegovoj mogućnosti upravljanja i vladanja svojim postupcima čime optuženik dovodi u pitanje svoju ubrojivost, odnosno postojanje intelektualne i voljne sastavnice namjere kao oblika krivnje za počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Međutim, takvi prigovori zapravo predstavljaju žalbene razloge koje optuženik može eventualno istaknuti u žalbi protiv nepravomoćne presude.

6. U pogledu postojanja posebne zakonske pretpostavke za produljenje istražnog zatvora, odnosno opasnosti od ponavljanja kaznenih djela kod optuženog Z. M., ocjena je i drugostupanjskog suda kako je prvostupanjski sud s pravom izveo zaključak o postojanju konkretne i neposredne opasnosti od ponavljanja kaznenih djela koja se, protivno žalbenom prijedlogu, može uspješno prevenirati isključivo mjerom istražnog zatvora kao krajnjom i najstrožom mjerom.

7. Kada se analizira težina kaznenog djela koje mu se u ovom postupku stavlja na teret kao i zapriječena kazna, potom visoki stupanj iskazane kriminalne volje, upornosti i bezobzirnosti u inkriminiranom postupanju kao i činjenica da je optuženik tempore criminis bio bitno smanjeno ubrojiv uslijed dijagnoze ovisnosti o alkoholu, a kako proizlazi iz psihijatrijskog vještačenja, ocjena je i drugostupanjskog suda kako je s pravom prvostupanjski sud produljio istražni zatvor protiv optuženika iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.

7.1. Naime, sve utvrđene okolnosti po svojoj kakvoći, brojnosti i značenju, u ukupnosti i logičkoj povezanosti upućuju na postojanje konkretne i predvidive opasnosti da bi boravkom na slobodi optuženik mogao ponoviti isto ili istovrsno kaznena djela pa su bez utjecaja žalbeni navodi optuženika kojima ističe kako je u istražnom zatvoru proveo više od 9 mjeseci za koje vrijeme je bio lišen konzumacije alkohola te kako nije sklon činjenju kaznenih djela.

8. Stoga pobijano rješenje sadrži dostatne i relevantne razloge koji opravdavaju činjeničnu i pravnu osnovu daljnje primjene mjere istražnog zatvora protiv optuženika te je njezino produljenje razmjerno postizanju opravdanog cilja, jer u konkretnom slučaju zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad pravom optuženika na slobodu.

9. Također, ovaj sud ocjenjuje kako dosadašnjim trajanjem istražnog zatvora nije povrijeđeno niti načelo razmjernosti iz članka 122. stavka 2. ZKP/08. kada se uzme u obzir razmjer između težine počinjenog kaznenog djela, visine nepravomoćno izrečene kazne, kao i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora.

10. Kako ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 16. travnja 2024.