Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-839/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća Sanje Joka Umićević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća mr.sc. Iris Gović Penić te članice vijeća Ines Kovačević, u pravnoj stvari 1. tužiteljice ČŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Ireni Blauhorn, odvjetnici u Karlovcu, protiv 1. tuženika EŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženika IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po odvjetnicima Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbama 1. i 2. tužitelja i 1. i 2. tuženika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-202/2021-29 od 12. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 8. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba 1. i 2. tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-202/2021-29 od 12. prosinca 2024. u točkama I., II. i IV. izreke.

II. Odbija se kao neosnovana žalba 1. i 2. tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-202/2021-29 od 12. prosinca 2024. u točki III. izreke.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev 1. i 2. tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev 1. i 2. tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1.Izreka prvostupanjske presude glasi:

"I. Nalaže se 1. i 2. tuženicima EŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] predati u suposjed 1. tužiteljici ČŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] dio zauzete kčbr. [katastarska čestica] [adresa] od 345 m2, koja se sastoji od dvorišta od 245 m2 i [adresa] kb 1 od 100 m2, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prema nalazu i mišljenju te skici sudskog vještaka Andreje Omić koja je sastavni dio ove presude, i to dio omeđen točkama A-B-D-E-F-G-H-I-A u površini od 39 m2, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se 1. i 2. tuženicima EŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] predati u suposjed 2.tužitelju MŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i SŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] dio zauzete kčbr. [katastarska čestica] [adresa] voćnjak od 354 m2, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prema nalazu i mišljenju te skici sudskog vještaka Andreje Omić koja je sastavni dio ove presude, i to dio omeđen točkama L-A-I-J-K-L u površini od 13 m2, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. S preostalim dijelom zahtjeva 1. i 2. tužitelji se odbijaju.

IV. Nalaže se 1. i 2. tuženicima EŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 1. tužiteljici ČŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelju MŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno naknade parnični trošak u iznosu od 2.466,60 EUR sa zz kamatom tekućom od dana 12. prosinaca 2024. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.”

2. Protiv ove presude u dijelu pod točkom III. izreke žalbu su izjavili tužitelji zbog svih žalbenih razloga te traže naknadu troška sastava žalbe.

3. U dijelu pod točkom I., II i IV. izreke prvostupanjske presude žalbu su izjavili i tuženi zbog svih žalbenih razloga te traže naknadu troška sastava žalbe.

4. Žalba tužitelja je neosnovane, a žalba tuženika je osnovana samo u dijelu odluke o trošku postupka.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da postoje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku - dalje u tekstu ZPP (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP - a, kao niti one koje se ističe u žalbama. Prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

6. Sud prvog stupnja je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje te je , osim u dijelu odluke o troškovima postupka, pravilno primijenio materijalno pravo.

7. Tužitelji u tužbi navode da je 1. tužiteljica je suvlasnica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa [adresa], a koja čestica u južnom dijelu međaši sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tuženika.

Navodi da 1. tužiteljica ima ogradu koja je postavljena na njezinoj čestici i koja je cca pola metra udaljena od međe sa kčbr. [katastarska čestica], te da su tuženici su preuzeli posjed dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve do ograde tužiteljice i odbijaju ga predati u posjed 1. tužiteljici i njezinoj suvlasnici, iako je među dogovorio i potpisao u postupku reambulacije njihov pravni prednik ŠŠ koji je bio prisutan izmjeri od strane tvrtke Trafficon d.o.o. i koja nije bila sporna.

Navode da je 2. tužitelj je suvlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa [adresa] te njihova čestica isto tako u južnom dijelu međaši sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tuženika, te da su i u ovom slučaju su tuženici preuzeli posjed dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji međaši s njihovom česticom i odbijaju ga predati u posjed 2. tužitelju i njegovoj suvlasnici, iako je među dogovorio i potpisao u postupku reambulacije njihov pravni prednik ŠŠ koji je bio prisutan izmjeri od strane tvrtke Trafficon d.o.o. Navode da su pozvali tuženike da u mirnom postupku preda dio zemljišta koje je bez pravne osnove zauzeo, međutim tuženici su to odbili.

Predlažu da sud udovolji tužbenom zahtjevu i naloži:

- 1. i 2. tuženicima da 1. tužiteljici i i LŠ predaju u posjed dio zauzete kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve prema nalazu i mišljenju mjerničkog vještaka koji će se specificirati nakon provedenog vještačenja,

-1. i 2. tuženicima da 2. tužitelju i SŠ, predaju u posjed dio zauzete kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve prema nalazu i mišljenju mjerničkog vještaka koji će se specificirati nakon provedenog vještačenja.

Tužitelji navode i to da kada je bila reambulacija katastarske općine [katastarska općina], izmjeri su prisustvovali i pok. ŠŠ i 1. tužiteljica te su predstavnici tvrtke Trafficon d.o.o. strankama pokazali među, zabili flokove, a stranke su se na zapisniku od 5. travnja 2013. potpisale te su priznale izmjereno stanje i međe, te ta izmjera nije pokazala među na pravcu gdje je ograda, nego izvan ograde, a budući nikakvih prigovora nije bilo, takva međa je zadržana i danas.

Nakon provedenog mjerničkog vještačenja tužitelji su precizirali tužbeni zahtjev u odnosu na dio nekretnina koje traže predaju u posjed i to:

- u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dio koji je skici sudskog vještaka omeđen točkama A-B-D-E-F-GH-I-A u površini od 39 m2

- u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dio koji je u skici sudskog vještaka omeđen točkama L-A-I-J-K-L u površini od 13 m2

8. Sud prvog stupnja pravilno navodi da je za stjecanje prava vlasništva po osnovi dosjelosti nepokretnih stvari dovoljno vrijeme od dvadeset godina, i to bez obzira na to da li je posjed zakonit ili ne, pod pretpostavkom da je pošten, a poštenje se predmnijeva . Taj rok za izvanredno dosjedanje bio je propisan čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96) kojim je propisano da samostalni posjednik nepokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (čl. 159. st. 1. i 3.), a isti rok je bio propisan i Zakonom o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine br. 53/91, 10/91, 9/92, 77/92 - dalje: ZOVO, koji je stupio na snagu 1. rujna 1980.) kojim je u čl. 28. st. 4. za stjecanje vlasništva dosjelošću bio propisan rok od 20 godina, a isti rok je bio propisan prije toga važećim OGZ-om.

9. U postupku je utvrđeno i nije sporno:

- da je na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnica u ¾ dijela upisana 1. tužiteljica, a u preostalih ¼ dijela PŠ

- da je na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnik u ½ dijela upisan 2. tužitelj, a u preostalih ½ dijela je upisan TŠ,

- da su na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnici upisani 1. tuženik u 2/3 dijela, i 2. tuženik u 1/3 dijela

- da čestice 1. i 2. tužitelja kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] međaše sa česticom 1. i 2. tuženika kčbr.

- da je prednik 1. i 2. tuženika ŠŠ, sada pokojni

- da je za katastarsku općinu k. o. [katastarska općina] provedena reambulacija (preoblikovanje zemljišne knjige).

10. Iz nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka i skice očevida proizlazi:

- da je 1. tužiteljica pokazivala pravac međe između njene kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] (tuženici) pravcem E-D-B-A, a tuženici su pokazivali pravac međe točkama E-F-G-H-I a na kojem pravcu se proteže žičana ograda za koju je nesporno da su je još davnih godina negdje početkom 80-ih postavili 1. tužiteljica i njen suprug,

- da je prijeporna površina između kčbr. [katastarska čestica]. tužiteljice 286 i kčbr. tuženika 289 iznosi 39 m2 i u skici očevida je taj prijepor označen plavom bojom i ide dakle točkama A-B-D-E-F-G- H-I-A,

- da je 2. tužitelj pokazivao pravac međe između njegove kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] (tuženici) pravcem A-L gornji vrh obrova, dok su tuženici pravac međe pokazivali u točkama I-J-K donji rub obrova,

- da prijeporna površina između kčbr. [katastarska čestica]. tužitelja 285 i kčbr. tuženika 289 iznosi 13 m2 i u skici očevida je taj prijepor označen žutom bojom i ide dakle točkama L-A-I-J-K-L

- da katastarska međa ide točkama E (ta točka je u postojećoj žičanoj ogradi)-D-B-A (van ograde) i dalje od točke A do L (gornji vrh obrova) dakle da katastarska međa ide onako kako su među pokazivali 1. i 2. tužitelji,

- dakle nakon reambulacije katastarska međa ide točkama E-D-B-A-L (kako pokazuju 1. i 2. tužitelji)

- da je međa na katastarskim planovima prije nove katastarske izmjere odnosno prije reambulacije išla pravcem kojim su tuženici pokazivali među, time da je prije nove katastarske izmjere katastarski plan za k. o. [katastarska općina] nastao aerofotogrametrijskim snimanjem 1977.,

- da u vrijeme očevida međašne oznake postavljene za vrijeme nove katastarske izmjere nisu zatečene na licu mjesta.

11. Iz Zapisnika zemljišno knjižnog odjela prvostupanjskog suda od 5. travnja 2013. sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina] proizlazi da je čestica tuženika kčbr. [katastarska čestica] prije preoblikovanja imala oznaku kčbr. [katastarska čestica] na kojoj je kao vlasnik bio upisan prednik 1. i 2. tuženika sada pok. ŠŠ, da je prilikom sastavljanja tog zapisnika pristupio prednik tuženika ŠŠ, da je doneseno rješenje o preoblikovanju i kčbr. [katastarska čestica] u površini od 8 ari i 26 m2 je upisana na prednika tuženika, da je prednik tuženika ŠŠ potpisao zapisnik o preoblikovanju, da iz sadržaja zapisnika ne proizlazi da je prednik tuženika izjavio prigovor.

12. Iz nalaza vještaka mjernika još proizlazi:

- da je katastarska izmjera prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka u svrhu osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada, evidentiranja posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrade katastarskog operata katastra nekretnina,

- da se u postupku izmjere nositelji prava na katastarskim česticama pisanim putem pozivaju na obilježivanje granica zemljišta, te su dužni, obilježavanje se radi po grupama te se pozivaju nositelji prava na zemljištu da izvođaču pokažu međe,

- Izvođač nakon izvršenog obilježavanja granica katastarskih čestica snima i kartira katastarske čestice, na taj način nastaje novi katastarski plan u postupku nove katastarske izmjere.

- na terenu se u postupku obilježavanja prikupljaju podaci o prisutnim osobama na obilježavanju kao i potpisi stranaka koji su prisutni i koji su obilježili granice svoga posjeda, te podatke skuplja izvoditelj katastarske izmjere u ovom slučaju tvrtka Trafficon d.o.o iz Zagreba,

- nakon katastarske izmjere kada državna geodetska uprava ovjeri elaborat katastarske izmjere podaci katastarske izmjere izlažu se na javni uvid., a u tom postupku sudjeluje katastarska komisija koja izlaže podatke o katastarskoj čestici o njenom obliku, broju površini, kulturi, u postupku izlaganja na javni uvid nositelj prava potvrđuje da su mu podaci izloženi te potpisuje izjavu kojom potvrđuje da je suglasan sa izloženim podacima,

- ukoliko stranka nije zadovoljna sa podacima ima mogućnost da uloži Prigovor koji se prosljeđuje izvođaču radova na rješavanje,

- za k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] nije podignut prigovor te su stranke bile suglasne sa prikazanim stanjem koje je proizašlo iz nove katastarske izmjere, također međa nije označena kao sporna jer da sporna bila bi označena na katastarskom planu crvenom crtkanom linijom,

- da je na osnovu ovih činjenica razvidno da su stranke u postupku nove katastarske izmjere (reambulacije) označili međe između sebe koje nisu sporne, a da je međa sporna izvođač bi trebao snimiti iskaze obje stranke i označiti crvenom crtkanom linijom spornu sredinu.

13. Iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da su stranke uživale svoje čestice do postojeće ograde koja je postavljena (po tužiteljima) početkom 80-tih godina, odnosno potvrdili su navode tuženika da je njihov prednik ŠŠ uživao prijeporne površine preko dvadeset godina odnosno da je u dijelu gdje je žičana ograda, koju su postavili tužitelji, svoju česticu sada oznake kčbr. [katastarska čestica] uživao do ograde, kao i u daljnjem dijelu gdje je obrov, kod čega je i 1. tužiteljica u iskazu potvrdila da su stranke uživale svaka svoje do žičane ograde.

Prije katastarske izmjere odnosno preoblikovanja (reambulacije) za katastarsku općinu k. o. [katastarska općina], međa između čestica 1. i 2. tužitelja s jedne strane, i čestice tuženika s druge strane, bila je u pravcu kako su tuženici pokazivali među tj. točkama E-F-G-H-I (žičana ograda) i dalje točkama I-J-K donji rub obrova prema ranijem katastarskom planu za k. o. [katastarska općina] nastao aerofotogrametrijskim snimanjem 1977., a nakon reambulacije tj. nove izmjere (2013.) međe ide točkama E-D-B-A-L (kako pokazuju 1. i 2. tužitelji).

14. Pravilan je pravni stav suda prvog stupnja u odnosu na odredbu članka 197. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 - dalje: ZZK) da rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. ZZK pa u prethodno navedenoj situaciji kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan.

Preoblikovana zemljišna knjiga smatra se istinitom i potpunom ako stranke u roku za ispravak, tijekom izlaganja katastarskog operata, nisu prigovorili obliku i površini novonastalih katastarskih čestica, a rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv tog rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. ZZK-a.

Činjenica da su tuženici naslijedili svog oca pri tome ne mijenja njihov pravni položaj u ovom postupku, oni su vezani rezultatima postupka reambulacije u kojemu je kao tadašnji vlasnik nekretnine sudjelovao njihov otac.

15. Sukladno iskazu svjedoka, pa i iskazu 1. tužiteljice, zatim činjenici da je prema ranijem katastarskom planu (prije preoblikovanja, reambulacije 2013.), međa išla pravcem kako tuženici pokazuju među točkama E-F-G-H-I-J-K, da su tužitelji kada su postavljali svoju žičanu ogradu u dijelu između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], početkom 80-tih godina prošlog stoljeća, postavili tu ogradu upravo na pravcu tadašnje međe E-D-F-H-I, da su tu ogradu postavili prema tadašnjoj katastarskoj međi i prema uživanju, pravilno sud prvog stupnja zaključuje da je prednik tuženika ŠŠ svoju nekretninu sada oznake kčbr. [katastarska čestica] uživao imao u posjedu do točka E-F-G-H-I-J-K, preko 20 godina, dakle da je uživao prijepor, odnosno da su stranke svoje nekretnine uživali prema toj ranijoj međi po ranijem katastarskom planu (iz 1977.).

I nakon reambulacije odnosno nakon smrti svog prednika ŠŠ, tuženici, koji su svog prednika nasljedili, nastavili su uživati nekretninu kčbr. [katastarska čestica] isto kao i njihov prednik tj. do točaka E-F-G-H-I-J-K.

16. Međutim, činjenica je da je bila reambulacija-preoblikovanje zemljišnih knjiga, da je prednik tuženika ŠŠ sudjelovao u tom postupku, da je za (njegovu) kčbr. [katastarska čestica] doneseno rješenje o preoblikovanju i da je formirana ta čestica u površini od 8 ari i 26 m2, i da je formirana nova međa između njegove kčbr. [katastarska čestica] i čestica tužitelja kčbr. [katastarska čestica] pravcem E-D-B-A-L, da je prednik tuženika ŠŠ potpisao Zapisnik o preoblikovanju 2013., da nije imao primjedbi odnosno prigovora i nije prigovorio upisu svoje kčbr. [katastarska čestica] u navedenoj površini od 8 ari i 26 m2, ni obliku, da novoformirana međa za prednika tuženika nije bila sporna i nova međa nije označena kao sporna jer bi u tom slučaju bila označena na katastarskom platu crvenom crtkanom linijom, a kako to proizlazi iz nalaza vještaka mjernika u dijelu u kojem objašnjava postupak izmjere i preoblikovanja. Zbog toga suprotni žalbeni navodi tuženika nisu od utjecaja na ocjenu osnovanosti njihove žalbe.

17. Prednik tuženika je sudjelovao u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, potpisao je Zapisnik o preoblikovanju svoje čestice i nije prigovorio upisu ni međi, ni obliku ni površni svoje preoblikovane čestice, te su tuženici kao slijednici vezani rješenjem kojim je u tom postupku preoblikovanja izvršen upis preoblikovanja njihove kčbr. [katastarska čestica] u površini od 8 ari i 26 m2, i s novoformiranom međom u postupku preoblikovanja, jer je njihov prednik sudjelovao u postupku preoblikovanja i nije prigovarao obliku i površini svoje novonastale kčrb. 289 niti podnio tužbu za ispravak.

Zbog toga tuženi nemaju pravo na posjed temeljem dosjelosti jer nakon reambulacije i preoblikovanja, u kojem je prednik tuženika sudjelovao, a nije uložio prigovor ni podnio tužbu za ispravak, se smatra da su upisi istiniti i potpuni i tuženici se nakon okončanog postupka preoblikovanja ne mogu osnovano pozivati na stjecanje vlasništva dosjelošću koje je stečeno (ranije) prije postupka preoblikovanja zemljišne knjige.

Činjenica da su tuženici naslijedili svog oca pri tome ne mijenja njihov pravni položaj u ovom postupku, oni su vezani rezultatima postupka reambulacije.

18. Tuženici nakon preoblikovanja zemljišne knjige odnosno nakon 2013. nisu mogli osobno posjedovanjem nakon okončanja zemljišnoknjižnog postupka steći dosjelošću pravo vlasništva prijeporne površine odnosno prijepornog djela, jer od 2013. pa do podnošenja tužbe u ovom postupku nije proteklo zakonom potrebno vrijeme za sjecanje vlasništva dosjelošću.

19. Slijedom navedenoga, sud prvog stupnja pravilno je naložio tuženicima da 1. i 2. tužiteljima i drugim suvlasnicima predaju prijeporni dio u suposjed, a ne posjed.

Naime, kčbr. [katastarska čestica] je upisana kao suvlasništvo 1. tužiteljice u ¾ dijela upisana 1. tužiteljica, a na preostalih ¼ dijela je kao suvlasnica upisana PŠ, a na kčbr. [katastarska čestica] je kao suvlasnik u ½ dijela upisan 2. tužitelj, a u preostalih ½ dijela je upisan suvlasnik TŠ, te su 1. i 2. tužitelji u tužbenom zahtjevu tražili predaju prijepornog dijela u posjed njima i navedenim upisanim (drugim) suvlasnicima.

20. Odredbom čl. 161. ZV-a propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

U čl. 46. st. 2. ZV-a propisano je da svaki suvlasnik glede cijele stvari ima pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama.

Članak 64. st. 2. ZOO propisuje da kada u nedjeljivoj obvezi ima više vjerovnika među kojima nije ugovorena ni zakonom određena solidarnost, jedan vjerovnik može zahtijevati da dužnik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlašten od ostalih vjerovnika da primi ispunjenje, a inače svaki vjerovnik može zahtijevati od dužnika da obvezu ispuni svim vjerovnicima zajedno ili da je položi sudu ili javnom bilježniku.

Obzirom na citirane odredbe 1. i 2. tužitelji su kao suvlasnici prijepornog dijela čestica koje su predmet spora mogli u tijeku postupka dostaviti ovlaštenje od ostalih suvlasnika za predaju u posjed predmetne nekretnine, što nisu dostavili ili morali postaviti tužbeni zahtjev na način da se osim njima nekretnina preda i drugim suvlasnicima i to u suposjed, a ne "posjed".

21. Stoga je sud prvog stupnja pravilno naložio tuženicima da 1. i 2. tužiteljima i drugim suvlasnicima predaju prijeporni dio u suposjed, dok je s preostalim dijelom zahtjev tužitelja pravilno odbijen kao neosnovan.

Zbog toga tužitelji neosnovano smatraju da je prvostupanjskom presudom naložena predaja u suposjed, a da to podrazumijeva da su tuženi također u suposjedu istih nekretnina. Riječ je o suposjedu suvlasnika nekretnina.

22. Sud prvog stupnja pravilno je odluku o troškovima postupka utemeljio na čl. 154. st. 5.ZPP-a te tužiteljima koji nisu uspjeli samo s razmjerno neznatnim dijelom zahtjeva radi kojeg nisu nastali posebni troškovi, trošak dosudio u cijelosti.

23. Sud prvog stupnja pravilno je tuženima naložio da tužiteljima solidarno naknade troškovi postupka. Naime, solidarnost glavne obveze postoji sukladno čl. 64. ZOO-a, pa i za trošak postupka tuženici odgovaraju solidarno.

24. Slijedom svega navedenoga, prvostupanjska je presuda potvrđena, a žalbe sukao neosnovane odbijene, primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a.

25. O zahtjevima za naknadu troška sastava žalbi odlučeno je primjenom čl. 154. st. 1. i 5. ZPP-a.

U Zagrebu, 8. rujna 2026.

Predsjednica vijeća:

Sanja Joka Umićević