Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1572/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gordani Držaić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UP, [adresa] ([adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Borisu Gregoviću, odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Širolina 4, Zagreb, OIB: 57500462912, zastupane po punomoćnici Lari Denona, odvjetnici iz Rijeke i umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d., Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, zastupano po punomoćnicima odvjetnicima iz odvjetničkog društva VUKIĆ, JELUŠIĆ, ŠULINA, STANKOVIĆ, JURCAN & JABUKA, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, poslovni broj Pn-10/2024-18 od 12. siječnja 2026. dana 8. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, poslovni broj Pn-10/2024-18 od 12. siječnja 2026.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim se nalaže tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 930,87 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom kao i da mu naknadi parnični trošak (točka I. izreke). Točkom II. izreke prvostupanjske presude naloženo je tužitelju da naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.035,74 EUR, dok je točkom III. izreke naloženo tužitelju da umješaču na strani tuženika naknadi parnični trošak u iznosu od 935,78 EUR.

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tužitelj zbog žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. t. 1. (bitne povrede parničnog postupka) i točke 3. (pogrešne primjene materijalnog prava) kao i zbog žalbenog razloga iz točke 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, dalje ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači uz naknadu svih troškova parničnog postupka, a podredno predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmetni spor predstavlja spor male vrijednosti u smislu odredbe čl. 458. ZPP-a, u kojem se presuda prema čl. 467. st. 1. ZPP-a može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1.,2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP -a i pogrešne primjene materijalnog prava.

5. Ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog suda ovaj drugostupanjski sud nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1.,2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a, na postojanje kojih ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. u svezi čl. 467. st. 1. ZPP-a.

6. U žalbi tužitelj u bitnom navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio vrijeme nastanka štetnog događaja kao i da tuženik nije uspostavio učestale ophodnje na predmetnoj dionici autoceste koje su bile potrebne obzirom na pojačani promet u ljetnim mjesecima.

7. Sukladno ranije citiranoj odredbi čl. 467. st. 1. ZPP -a, presuda u sporu male vrijednosti se ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, tako da žalbene navode tužitelja koji se tiču pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja ovaj sud nije razmatrao. Također, sukladno čl. 467. st. 1. ZPP -a, u sporovima male vrijednosti prvostupanjska presuda se ne može pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a. Stoga, sukladno odredbi čl. 467. st. 1. ZPP, predmetnom razmatranja nisu mogli biti niti žalbeni navodi koji se odnose na tužiteljevu vlastitu ocjenu izvedenih dokaza. U odnosu na žalbeni razlog da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, ističe se kako suprotno navodima tužitelja pobijana presuda u svemu sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti na koje upire tužitelj, te stoga prvostupanjski sud nije počinio apsolutno bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 930,87 EUR na vozilu u vlasništvu tužitelja registarskih oznaka [registarska oznaka] koja mu je nastala u štetnom događaju 1. srpnja 2016. kada je na dijelu autoceste Rijeka Zagreb (32 km + 500 m) naletio na gazeći sloj praznog pneumatika koji po svojoj teksturi ima karakteristike pneumatika lakih teretnih vozila.

9. Ovaj sud je odlukom poslovni broj Gž-3898/2022-3 od 11. prosinca 2022. ukinuo prvostupanjsku presudu broj Pn-420/2017-62 od 5 svibnja 2022. i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje zbog bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. . t. 11. ZPP-a. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud trebao je otkloniti nedostatke na koje je ukazao drugostupanjski sud u ukidnoj odluci, odnosno utvrditi kada je došlo do pojave pneumatika na cesti i koliko je vremena prošlo od zadnje ophodnje spornog dijela ceste te valjano obrazložiti je li tuženik postupao sukladno svojim zakonskim obvezama redovite ophodnje.

10. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio:

- da se štetni događaj zbio oko 13,30 sati, a što proizlazi iz iskaza svjedoka CP, ophodara (str. 275.-276. spisa), a što je podudarno s podacima iz ENC evidencije (str. 280. spisa)

- da je ophodar CP od početka smjene tj. od 7,00 sati dionicu Karlovac – Lučko (smjer Zagreb) prije štetnog događaja obišao dva puta, odnosno da je isti na NP Karlovac u smjeru Zagreba ušao u 8,57 sati te nakon toga ponovno u 12,34 sata, a što je utvrđeno uvidom u ENC evidenciju i (str. 280. spisa) i uvidom u putni radni list (str. 281.-282. spisa)

- da iz dnevnika i putnog radnog lista proizlazi da je dojava o događaju zaprimljena u 13,45 sati kada se ophodar nalazio na putu u smjeru Zagreba.

- da je je ophodarsko vozilo na NP Jastrebarsko izašlo u 13,33 sati te nakon toga u 13,35 sati krenulo u smjeru Karlovca gdje je na NP Karlovac izašlo u 14,10 sati te ponovno u smjeru Zagreba na toj NP ušlo u 14,11 sati te izašlo na NP Jastrebarsko u 15,44 sati, a što je utvrđeno uvidom u ENC evidenciju (str. 280. spisa)

- da je tijekom noći odnosno od 00,00 sati nadalje ophodarsko vozilo prošlo dionicom do Karlovca još dva puta, što znači da se do samog štetnog događaja radilo o četiri prolaska predmetnom dionicom, a što je utvrđeno uvidom u ENC evidenciju (str. 280. spisa)

- da je obilazak predmetnog dijela dionice autoceste, pri čemu je ulazak ophodarskog vozila na naplatnoj postaji Karlovac bio u 12,34 sata, izvršen sat vremena prije nastupa štetnog događaja, te da je do pojave pneumatika na cesti došlo u tom vremenskom razdoblju odnosno unutar jednog sata.

11. Na ovako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo.

11.1. Odgovornost tuženika procjenjuje se primjenom članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO) kojim je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je člankom 1084. ZOO-a propisano da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

11.2. Odštetna odgovornost tuženika temelji se na propustu održavanja ceste i procjenjuje se po kriteriju presumirane krivnje što znači da se krivnja štetnika predmnijeva te je stoga štetnik dužan dokazati da je šteta nastala bez njegove krivnje.

11.3. Sukladno članku 26. stavku 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, dalje: Zakon o cestama) poslovi održavanja javnih cesta u smislu toga zakona, između ostalog je i ophodnja. Nadalje, sukladno članku 26. stavku 3. Zakona o cestama, popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja, opseg pojedinih radova i rokove izvođenja tih radova, pravila i tehničke uvjete za izvođenje radova u ljetnom i zimskom razdoblju te pravila za ophodnju javnih cesta propisuje ministar.

11.4. Nadalje, pravila za ophodnju javnih cesta koja se odnose na uspostavu ophodnje, ophodare, opremu za ophodnju, mjere za zaštitu javnih cesta i prometa te radove, radnje i druge aktivnosti koje obavlja ophodar propisana su Pravilnikom o ophodnji javnih cesta („Narodne novine“ broj 75/2014, dalje: Pravilnik). Sukladno članku 2. stavku 1. Pravilnika, ophodnja javnih cesta obavlja se radi: (1) nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa, (2) osiguranja iznenadno nastalog izvor opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti, (3) provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima, (4) otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama, (5) osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta, (6) obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima na javnim cestama. Sukladno članku 3. stavku 1. točki 1. Pravilnika, ophodnja javnih cesta uspostavlja se i obavlja najmanje tri puta dnevno na autocestama i brzim cestama. Sukladno članku 10. stavku 1. točki 1. Pravilnika, učestalost ophodnje ovisna je o vrsti javne ceste, prometnom opterećenju (PGDP) i strukturi prometa i u pravilu se obavlja: na autocesti i brzoj cesti, svakodnevno od 0:00 do 24:00 sata. Nadalje, sukladno članku 11. Pravilnika, na javnim cestama na kojima u ljetnom razdoblju (srpanj i kolovoz) dolazi do znatnog povećanja prometa, ophodnju treba uspostaviti i obavljati na način propisan člankom 10. ovog Pravilnika uzimajući, kao mjerodavnu vrijednost, prosječni ljetni dnevni promet (PLDP).

12. Iz stanja spisa proizlazi da je obilazak predmetnog dijela dionice autoceste izvršen sat vremena prije nastupa štetnog događaja, odnosno da je do pojave pneumatika na cesti došlo unutar jednog sata. Ujedno, iz stanja spisa proizlazi da je do trenutka nastanka štetnog događaja, odnosno do 13.30 sati , četiri puta izvršena ophodnja predmetne dionice autoputa. Ujedno, tijekom postupka tužitelj nije niti tvrdio da bi tuženik od posljednje izvršene ophodnje pa do nastanka štetnog događaja imao saznanje, odnosno dojavu o pneumatiku koji se nalazi na kolniku, a iz čega proizlazi zaključak kako je tuženik provedbom četiri ophodnje do 13,30 sati ispunio obvezu održavanja autoceste, odnosno provodio potrebne ophodnje. Slijedom navedenog, drugostupanjski sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda kako je opisanim postupanjem, tuženik ispunio svoju zakonsku obvezu ophodarske službe na autocesti u smislu odredbe čl. 14. Zakona o javnim cestama. Obzirom da iz stanja spisa proizlazi kako nije bilo propusta tuženika u održavanju prometnice, ne postoji krivnja tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja, u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO -a.

13. U pogledu troškova parničnog postupka, prvostupanjski sud pravilno je odlučio primjenom odredbe iz č. 154. st. 1. i 155. ZPP-a.

14. Slijedom navedenog temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove presude.

15. Zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe je odbijen na temelju čl. 166. st. 1. ZPP-a, u svezi čl. 154. st. 1. ZPP-a pod točkom II. izreke ove odluke.

U Zagrebu 8. rujna 2026.

Sutkinja:

Gordana Držaić