Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-647/2026-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća, te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog MI, zbog kaznenog djela nasilničkog ponašanja iz članka 323.a Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 136/25 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući povodom žalbe okrivljenika, podnesene protiv presude Općinskog suda u Karlovcu broj: K-354/2026 od 22. srpnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2026., u prisutnosti branitelja okrivljenika, odvjetnika Sebastiana Miše,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljenog MI kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom proglašen je krivim okrivljeni MI zbog kaznenog djela nasilničkog ponašanja iz članka 323.a KZ/11, činjenično opisano izrekom presude, pa je na temelju tog zakonskog propisa osuđen na kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci. Na temelju odredbe članka 54. KZ/11 okrivljeniku je u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 11. svibnja 2026., pa nadalje.
1.2. Na temelju odredbe članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 , 88/22, 36/24, 72/25 i 13/26 u daljnjem tekstu: ZKP) okrivljenik je dužan naknaditi trošak kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP-a, u paušalnom iznosu 100,00 eura, u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.
2. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljenik putem branitelja Sebastijana Miše, odvjetnika iz Zagreba, zbog povrede kaznenog zakona i zbog odluke o kazni. U žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno preinači na način da se okrivljeniku izrekne blaža kazna . Branitelj okrivljenika je zatražio obavijest o sjednici vijeća o kojoj je obaviješten. Na javnu sjednicu je pristupio branitelj okrivljenika i ostao je kod svih navoda istaknutih u žalbi.
3. U odgovoru na žalbu okrivljenika Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu predložilo je da se žalba okrivljenika odbije kao neosnovana te da se potvrdi prvostupanjska presuda.
4. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP-a dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Nije u pravu okrivljenik kada se žali zbog povrede kaznenog zakona. U žalbi se ističe da je prvostupanjski sud povrijedio kazneni zakon na štetu okrivljenika jer da se u konkretnom slučaju ne radi o počinjenju kaznenog djela iz članka 323.a KZ/11 već o prekršaju iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 4/77, 52/87, 41/89, 55/89, 05/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23).
6.1. Međutim, ističe se da je neosnovan žalbeni prigovor okrivljenika da bi bio povrijeđen kazneni zakon na štetu okrivljenika. Naime, okrivljenik je u cijelosti priznao počinjenje kaznenog djela na način kako mu je to optužnicom stavljeno na teret, čime je priznao kako činjenični opis djela koje mu se stavlja na teret kao i pravnu kvalifikaciju tog kaznenog djela. Osim toga, okrivljeniku se stavlja na teret da je svojim postupanjem kod UI i HI izazvao osjećaj uznemirenosti i straha te da im je povrijeđeno dostojanstvo, pa kada se imao u vidu način postupanja okrivljenika u konkretnom slučaju, ne može se reći da bi se radilo o prekršaju iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, već upravo o kaznenom djelu nasilničkog ponašanja iz članka 323.a KZ/11, a kako je to utvrđeno i u pobijanoj presudi, a što je u konačnici okrivljenik i priznao.
6.2. Zbog navedenog nije osnovan žalbeni prigovor okrivljenika da bi bio povrijeđen kazneni zakon na njegovu štetu.
7. Nadalje, nije u pravu niti okrivljenik kada se žali zbog odluke o kazni.
7.1. Prilikom izbora vrste i mjere kazne prvostupanjski sud je okrivljeniku cijenio sve one okolnosti koje su od utjecaja da kazna po vrsti i mjeri bude teža ili lakša za okrivljenika (olakotne i otegotne okolnosti). Kao olakotno, prvostupanjski sud je okrivljeniku cijenio da je priznao počinjenje kaznenog djela, što je pridonijelo bržem okončanju kaznenog postupka, da je izrazio kajanje i žaljenje zbog učinjenog, te da se ispričao oštećenicima, dok mu je kao otegotno cijenio društvenu opasnost i težinu počinjenja kaznenog djela, te da je okrivljenik do sada osuđivan presudom Općinskog suda u Splitu broj K-1016/19 od 11. studenog 2019., pravomoćnom 14. siječnja 2020. zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. stavak 1. KZ/11, te presudom Općinskog suda u Splitu broj Kmp-43/18 od 18. travnja 2023., pravomoćnom 21. lipnja 2023. zbog kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz članka 190. stavak 2. KZ/11, te da je prekršajno kažnjavan zbog prekršaja iz domene prometa kao i zbog prekršaja iz oblasti Zakona o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima. Cijeneći tako utvrđene olakotne i otegotne okolnosti, prvostupanjski sud je okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju 10 mjeseci smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11.
6.2. Okrivljenik u žalbi ističe da su precijenjene otegotne okolnosti na njegovoj strani, dok da su podcijenjene olakotne okolnosti, te da se godinama bavi humanitarnim radom i time pridonosi zajednici, da je već prilikom prvog ispitivanja priznao počinjenje kaznenog djela, te da nisu nastupile ozbiljne posljedice počinjenja kaznenog djela, te da je žrtva prihvatila njegovu ispriku.
6.3. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenika, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da je ispravno prvostupanjski sud okrivljeniku utvrdio olakotne i otegotne okolnosti, a kojim okolnostima je dao i primjeren značaj.
6.4. Naime, iako je okrivljenik priznao počinjenje kaznenog djela i izrazio žaljenje i kajanje zbog učinjenog te se ispričao žrtvi počinjenja kaznenog djela, što je ispravno prvostupanjski sud cijenio kao olakotnu okolnost na njegovoj strani, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da je okrivljenik do sada dolazio u sukob sa zakonom kako zbog počinjenja kaznenog djela tako i zbog počinjenja prekršajnih djela, pa je ocjena i ovog drugostupanjskog suda da očito dosadašnje osude na okrivljenika nisu u dostatnoj mjeri utjecale kako bi uskladio svoje ponašanje sa općeprihvaćenim društvenim normama.
6.5. Stoga, zbog naprijed navedenog, a kao i zbog razloga navedenih u obrazloženju pobijane presude, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je ispravno prvostupanjski sud okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju 10 mjeseci kojom kaznom će se i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda ostvariti svrha kažnjavanja na način da će se takvom kaznom izraziti društvena ocjena radi počinjenog kaznenog djela, a ujedno i utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti i pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja.
7. Ispitana je pobijana presuda u smislu odredbe članka 476. stavak 1. ZKP-a, te kako nisu nađene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 482. ZKP-a odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 8. rujna 2026.
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Siniša Pleše
