REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Usž-1898/2026-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja HČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Maja Križ Romek, odvjetnica iz Zagreba, II. Vrbik 14, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi utvrđivanja građevne čestice, odlučujući o žalbi tužitelja, zastupanog po istoj opunomoćenici, protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I- 2882/2024-5 od 9. veljače 2026., na sjednici vijeća održanoj 8. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-2882/2024-5 od 9. veljače 2026.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-350-05/22-08/161, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 29. siječnja 2024. (točka I. izreke), te se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke). Navedenim rješenjem tuženika odbija se žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za prostorno uređenje, Središnjeg odsjeka za prostorno uređenje, KLASA: UP/I-350-05/22-005/182, URBROJ: 251-10-21-1/032-22-6 od 5. listopada 2022., kojim se odbija tužiteljev zahtjev za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice za stambeno-poslovnu zgradu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu iz svih zakonom predviđenih razloga. U bitnom, ističe da je zatražio formiranje građevne čestice na način da se omogući redovno korištenje zgrade u [adresa], budući se izlaz iz zgrade na sjevernoj strani odvija na način da se pristupa na dio čestice br. [katastarska čestica] (za koji se predlaže spajanje sa k. č. br. [katastarska čestica]). Taj dio čestice fizički je odvojen od ostatka čestice, a graničnici su postavljeni još prilikom izgradnje zgrade, dakle, u konkretnom slučaju radi se o fizički odvojenom dijelu od ostatka čestice. Investitor predmetne zg rade, kao i zgrade u [adresa] i [adresa] , bilo je društvo Hrvatske željeznice d.o.o. (HŽ), a koje je upisano i kao nositelj prava na predmetnoj čestici br. [katastarska čestica]. Sve okolne zgrade (gdje je investitor također HŽ), primjerice [adresa] imaju formirane čestice na način da zgradi pripada i dvorište nužno za redovnu uporabu zgrade, te navedene zgrade s pripadajućim zemljištem predstavljaju blok uređenog i usklađenog urbanog područja. Smatra da se ovim prijedlogom predlaže formiranje čestice sukladno pravilima struke u obliku i površini koja omogućava redovnu uporabu građevine, jer se postojeća katastarska čestica ne može smatrati česticom koja omogućava redovnu uporabu građevine. Nastavno se tužitelj poziva na odredbe članka 159. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj: 153/13., 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19.) i članak 59. Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj: 12/16. -pročišćeni tekst – dalje u tekstu: GUP), te zaključuje da je predloženi način formiranja čestice u skladu s korištenjem čestice koje je uspostavljeno još prilikom gradnje predmetne zgrade. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu, poništiti osporenu presudu i tužbeni zahtjev usvojiti, podredno, pobijanu presudu poništiti i vratiti predmet na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.
3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. i 39/26. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.
6. Naime, prema odredbi članka 126. stavka 1. ZUS-a, protiv presude upravnog suda stranke mogu izjaviti žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.
7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi. To stoga jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS -a, a prvostupanjski upravni sud je presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je, pravilnom primjenom ovdje mjerodavnih odredaba članka 159. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i članka 59. GUP-a, osnovano zaključio da je građevna čestica za uličnu stambeno-poslovnu građevinu, izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], određena u skladu s prostornim planom, ovdje GUP-om (zadržava se postojeća – ulična čestica), a što čini zapreku da se građevna čestica utvrdi prema pravilima struke na način kako to traži tužitelj u svom zahtjevu.
8. Na drukčiji zaključak ne ukazuju ni navodi žalbe, kojima tužitelj potvrđuje pravilnost primjene članka 59. GUP-a, ali i dalje inzistira na predloženom oblikovanju čestice prema pravilima struke, iako za takvo određenje nema temelja u mjerodavnim propisima.
9. Nisu pravno odlučni za donošenje drukčije odluke u ovoj stvari ni razlozi kojima tužitelj opravdava potrebu formiranja nove građevne čestice (predloženo formirano čestice je u skladu s korištenjem iste, nepostojanje zemljišta nužnog za redovitu uporabu zgrade i sl.), kraj činjenice da se, temeljem izričite zakonske odredbe, građevna čestica formira prvenstveno u skladu s prostornim planom, a tek ako to nije moguće, onda prema pravilima struke. Kod toga je za napomenuti da odredba članka 59. GUP-a nije zapreka za promjenu oblika i veličine ulične građevne čestice, ali samo pod uvjetom da se takva promjena izvrši kroz uređenje predmetnog bloka u cijelosti sukladno prostorno-planskim parametrima (a ne po pojedinačnom zahtjevu posebno za svaku zgradu unutar bloka).
10. Kako, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku proizlazi da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
11. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu 8. rujna 2026.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
