Poslovni broj: R1-98/2023
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Gugić, u pravnoj stvari predlagatelja: ZČ, OIB:, 79704135429, iz Splita, Cetinska 12, kojeg zastupa punomoćnik Ljubomir Vranješ, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ljubomir Vranješ i Sandra Trojanović Sršen u Orebiću, Obala pomoraca 32A, protiv protustranaka: 1. PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 10410 Velika Gorica, kojeg zastupa punomoćnik Marko Jurković, odvjetnik u Splitu, Trg hrvatske bratske zajednice 3a,2. ZČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2011 MČ, Lange Herenvest 40, radi uspostave vlasništva posebnog dijela nekretnine, izvan ročišta, 7. rujna 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog predlagatelja koji glasi:
„da Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, sukladno čl. 73 i 74. st.1. i 2. Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima provede postupak kojim će utvrditi korisne vrijednosti opisanih stanova odnosno prostorija koje su u vlasništvu i posjedu stranaka, zajedno sa pripadajućim parkiralištima, odnosno, da utvrdi da je suvlasnički dio predlagatelja odgovarajući za uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine i to naspram vlasništva posebnog dijela nekretnine protustranke, te da potom i uspostavi vlasništvo opisanih posebnih dijelova nekretnina, zajedno sa pripadajućim parkiralištima, neodvojivo povezanih sa suvlasničkim dijelom svake stranke na k. č. br. [katastarska čestica], „SV. ANTUN“ DVOR, STAMBENA ZGRADA, površine 873 3 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], PUT, površine 80 m2, zk. ul. br. [broj ZK uloška], katastarska općina: 314650 Korčula.“
II. Nalaže se predlagatelju ZČ, OIB:, 79704135429, iz Splita, Cetinska 12, da protustranci: PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknadi troškove postupka u iznosu od 300,00 eura (tristo eura), u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. U prijedlogu koji je u ovom sudu zaprimljen 21. kolovoza 2023. navodi se da je predlagatelj s protustrankama sklopio Anex br.1. osnovnog Ortačkog ugovora od 08. travnja 2013. koji je u potpisima stranaka ovjeren 16. studenog 2018. pred javnim bilježnikom Nives Mirčetić iz [adresa], pod brojem: OV-4295/2018 i OV- 4300/2018., a po kojem ugovoru protustranke kao svoj ulog daju zemljište za izgradnju stambenog objekta na k. č. br. [katastarska čestica], „Sv. Antun“ dvor, stambena zgrada, površine 873 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], put, površine 80 m2, zk. ul. br. [broj ZK uloška], katastarska općina: 314650 Korčula, dok predlagatelj kao svoj ulog daje novčana sredstva kojim će se kao nositelji izgradnje financirati rekonstrukciju i nadogradnju stambenog objekta na navedenim nekretninama, te podmiriti sve troškove vezane za rekonstrukciju i nadogradnju stambenog objekta. Nadalje, stranke, a kao ortaci su navedenim ugovorom suglasni i to da će se stambeni objekt na navedenim nekretninama podijeliti i na način da predlagatelju u isključivo vlasništvo pripadnu stanovi pod brojevima 6. i 8., te po jedan parkirališni prostor za svaki stan. Iako je stambeni objekt izgrađen, a predlagatelju pripadaju u vlasništvo i posjed stanovi iz toč.1. ovoga prijedloga, kao i parkirališna mjesta da sa protustrankama nije uspio postići i sklopiti formalni međuvlasnički ugovor, a prije toga ishoditi etažni elaborat ni potvrdu nadležnog tijela kojom se uspostavljaju samostalne uporabne cjeline na navedenoj nekretnini. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl. 73. st. 2. propisano je da niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnog dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, a čl. 73. st. 4 ZOVO je propisano i to da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok ne postane pravomoćnom odluka suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti stana odnosno drugih prostorija te korisnih vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, osim kad ovaj Zakon određuje da pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava suvlasnika. S obzirom da predlagatelj nema takvu ispravu, odnosno izjavu protustranaka kao suvlasnika, kojom bi na svome dijelu kojeg ima u vlasništvu i posjedu uspostavio vlasništvo posebnoga dijela nekretnine koji bi bio neodvojivo povezan sa njegovim idealnim suvlasničkim dijelom, to je predloženo da sud prihvaćajući prijedlog predlagatelja odluči kao u izreci.
2. U odgovoru na prijedlog zaprimljenom 13. ožujka 2024. protustranka ad. 1 PČ predložio je odbaciti prijedlog, a podredno isti odbiti kao neosnovan, sve uz nalog predlagatelju da u cijelosti naknadi troškove ovog postupka zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama iz čl. 29 ZOO-a. Prvenstveno se naznačuje kako predlagatelj uz predmetni prijedlog nije dostavio niti jedan dokumentirani dokaz iz kojega bi proizlazila osnovanost njegova prijedloga. Naime, predmetnom prijedlogu ne prileži zemljišnoknjižni izvadak iz kojega bi bilo vidljivo o kojoj se nekretnini radi, odnosno za koju nekretninu je potrebno utvrditi korisne vrijednosti. U čijem vlasništvu bi navedena nekretnina bila kao niti što ista u naravi predstavlja. Nadalje, da predlagatelj nije dostavio niti Ortački ugovor na koji se 2 poziva kao niti Ugovor o građenju pa je nejasno temeljem čega i kojeg osnova isti pred sud postavlja svoj zahtjev. Sukladno čl. 71 ZVDSP-a pravo zahtijevati uspostavu etažnog vlasništva ima: 1) suvlasnik nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio 2) zajednički vlasnici koji imaju u svojem zajedničkom vlasništvu barem odgovarajući suvlasnički dio 3) više suvlasnika ili svi suvlasnici na temelju suglasnog zahtjeva, ako njihovi suvlasnički dijelovi ukupno iznose barem koliko je odgovarajući suvlasnički dio 4) vlasnik zemljišta na kojem je zgrada izgrađena ili nositelj prava građenja kad dijele nekretninu na suvlasničke dijelove koji su odgovarajući dijelovi za uspostavu vlasništva posebnog dijela Predlagatelj uz svoj prijedlog nije dostavio dokumentaciju iz koje bi proizašlo da isti ispunjava neki od uvjeta iz čl. 71 ZVDSP-a kojima bi bio ovlašten na pokretanje ovog postupka, odnosno isti nema opravdani pravni interes. Zbog navedenog spori se aktivna legitimacija predlagatelja za pokretanje i vođenje ovog postupka. Ukazuje se i kako su predmetne nekretnine u vlasničkom listu upisane kao suvlasništvo protustranaka. Međutim, u predmetnom izvatku nigdje nije zabilježeno da bi za predmetnu nekretninu bila izdana uporabna dozvola niti išta to bi ukazivalo na činjenicu da je predmetna nekretnina izgrađena sukladno građevinskoj dozvoli i u skladu sa zakonom legalizirana. Uvidom u javno dostupan Informacijski sustav prostornog uređenja (vidi: https://ispu.mgipu.hr/#/) vidljivo je da za predmetnu nekretninu nije izdana uporabna dozvola. Prema podacima iz sustava razvidno je tek kako je za istu prijavljen početak građenja, a zbog čega nisu ispunjeni uvjeti za provedbu postupka uspostave vlasništva posebnog dijela nekretnine sukladno čl. 73. i 74. ZVDSP-a, odnosno utvrđenja korisne vrijednosti stanova. Nadalje, predlagatelj je uz prijedlog dostavio rješenje Županijskog suda u Slavonskom brodu, broj: Gž zk- 14/2022 od dana 11. siječnja 2023. te upravo iz obrazloženja citiranog rješenja proizlazi neosnovanost i ovog prijedloga.
3. Za protustranku ad. 2 ZČŠ dostava pismena na adresi u [adresa] nije uredno iskazana.
4. Predlagatelj je tijekom postupka ustrajao u navodima iz prijedloga. Ujedno je priložio zk izvadak za kčbr. [katastarska čestica] (op. koja nije predmetom postupka) iz kojeg je vidljivo da je provedeno etažiranje zgrade na navedenoj čestici i da je predlagatelj uknjižen kao vlasnik jednog stana. Ujedno je priložen i povijesni zk izvadak za kčbr. [katastarska čestica] iz kojeg je vidljivo da su protustranke započele s prodajom stanova pa je predloženo da sud službenim putem od zk Korčula zatraži isprave, odnosno kupoprodajne ugovore iz zbirke br. Z-13970/24 Z-12658/24 i Z-4187/25. Predloženo je i da sud službenim putem od Upravnog odijela za prostorno uređenje u Korčuli izvrši uvid u spis po građevinskoj dozvoli UP/I-361-03/21-01/000447 te da zatraži podatak da li je za predmetnu zgradu zatraženo izdavanje uporabne dozvole.
5. Iz e zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 21. kolovoza 2023. proizlazi da su u istom upisane predmetne kčbr. [katastarska čestica] „Sv. Antun, dvor, stambena zgrada ukupne površine 873m2 od čega dvor 708m2, stambena zgrada 165m2, dok je kčbr. [katastarska čestica] upisana kao put površine 80m2 sve kao suvlasništvo protustranaka i to protustranke ad. 1 PČ za 45/100 dijela, a protustranke ad. 2 KČMartini pok. Z za 55/100 dijela. Iz priloženog rješenja Županijskog suda u Slavonskom Brodu Poslovni broj Gž Zk-14/2022 od 11. siječnja 2023. proizlazi da je pravomoćno odbijen prijedlog i ovdje predlagatelja za predbilježbu prava vlasništva (etažnog vlasništva) na temelju Aneksa broj 1. osnovnog Ortačkog ugovora od 8. travnja 2013., koji je ovjeren 16. studenog 2018. kod javnog bilježnika Nives Mirčetić iz [adresa] pod brojem OV4295/2018. i OV-4300/2018., te na temelju Ugovora o građenju koji je ovjeren kod javnog bilježnika Snježane Ludvajić iz Solina pod brojem OV-5006/2018. i to na nekretnini koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] "Sv. Antun" dvor, stambena zgrada u površni od 873 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Put u površini od 80 m2 koje nekretnine su upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iz prijedloga proizlazi da predlagatelj predlaže da sud, ukoliko ne dopusti predbilježbu, odredi zabilježbu postojanja navedenih ugovora na istim nekretninama. Iz tako priloženih pravnih poslova proizlazi kako je predlagatelj s protustrankama sklopio Anex br.1. osnovnog Ortačkog ugovora od 08. travnja 2013. koji je u potpisima stranaka ovjeren 16. studenog 2018. pred javnim bilježnikom Nives Mirčetić iz [adresa], pod brojem: OV-4295/2018 i OV-4300/2018., a po kojem ugovoru protustranke kao svoj ulog daju zemljište za izgradnju stambenog objekta na k. č. br. [katastarska čestica], „Sv. Antun“ dvor, stambena zgrada, površine 873 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], put, površine 80 m2, zk. ul. br. [broj ZK uloška], katastarska općina: 314650 Korčula, dok predlagatelj kao svoj ulog daje novčana sredstva kojim će se kao nositelji izgradnje financirati rekonstrukciju i nadogradnju stambenog objekta na navedenim nekretninama, te podmiriti sve troškove vezane za rekonstrukciju i nadogradnju stambenog objekta. Nadalje, stranke, a kao ortaci su navedenim ugovorom suglasni i to da će se stambeni objekt na navedenim nekretninama podijeliti i na način da predlagatelju u isključivo vlasništvo pripadnu stanovi pod brojevima 6. i 8., te po jedan parkirališni prostor za svaki stan. Predmetom tako zaključenog Aneksa br. 1 osnovnog Ortačkog ugovora od 8. travnja 2013. bile su kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz prijedloga predlagatelja proizlazilo bi da predmetom postupka nije kčbr. [katastarska čestica] već kčbr. [katastarska čestica] put. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za zk. Ul. Br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je tijekom postupka predmetna kčbr. [katastarska čestica] ukupne površine 815m2 uknjižena kao suvlasništvo protustranke ad. 1 PČ za 17/60 dijela, GČ za 1/12 dijela, PČŠ za 1/12 dijela, protustranke ad. 2 JČ P. Z i ČČ. Dakle, nedvojbenim se nameće zaključak kako predlagatelj nije uknjižen kao suvlasnik predloženih nekretnina u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina]. Predlagatelj je pak uknjižen za Suvlasnički dio: 64/500 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-6) Posebna cjelina F - stan na 1. katu /jugozapadni dio/, koji se sastoji od hodnika, praonice, kuhinje, dnevnog boravka, dvije spavaće sobe i kupaonice, te pripadajućeg dijela - balkona, ukupne korisne površine 63,70 m2, koji je neodvojivo povezan sa 64/500 suvlasničkog dijela cijele nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (op. koja nije predmetom postupka), označeno žutom bojom i to 2016. pod Z-10364/2016 uknjižba, pravo vlasništva, međuvlasnički ugovor ovjeren pred javnim bilježnikom Bošku Jurišiću, Ov-7479/1, javnim bilježnikom Ivni Kaliman Ov-3964/16, Ov-4080/16, Ov-4123/16, Ov-4190/16 od 22. rujna 2016.
6. Prema odredbi članka 50. Zakona o vlasništvu i drugima stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 u daljnjem tekstu – ZV) kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja. Ako geometrijska dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti 3 Poslovni broj: Gž-483/2023-2 da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Dakle, u sudskom postupku, ukoliko za to postoje uvjeti, sud će nekretnine podijeliti geometrijski. Prema odredbi članka 53. ZOV-a ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću. Dakle, razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva moguće je samo ukoliko suvlasnici suglasno odluče da se to razvrgnuće provede na način da se sa određenim idealnim dijelom poveže vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine. Međutim, u tom slučaju uspostava etažnog vlasništva provodi se na način kako to propisuju odredbe članka 66. do 78. ZOV-a. Pri tome je posebno potrebno paziti na primjenu odredbi članka 73. i 74. ZOV-a jer su stranke pritom dužne pribaviti potvrdu nadležnog tijela da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Ta potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela. Za razvrgnuće suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva nije dostatan samo sporazum stranka, nego je potrebno da postoji i potvrda nadležne upravne vlasti da je određeni stan ili druga prostorija samostalna uporabna cjelina. Takva potvrda upravnog tijela je nužna i bez iste sud ne može samostalno donijeti zaključak o činjenici da li je određeni stan ili druga prostorija podobna za uspostavu etažnog vlasništva. Ukoliko uz sporazum suvlasnika ne postoji potvrda nadležnog upravnog tijela da su određeni stanovi samostalne uporabne cjeline sud će biti dužan odbiti suglasan prijedlog suvlasnika nekretnina da se razvrgnuće suvlasništva nekretnine provede uspostavom etažnog vlasništva. Takav stav zauzela je već i stabilna i ujednačena sudska praksa kao na primjer u odlukama Županijskog suda u Dubrovniku od 7. siječnja 2021. poslovni broj Gž-1124/2020-2, Županijskog suda u Slavonskom brodu od 15. lipnja 2021. poslovni broj Gž-344/2021-2 i Županijskog suda u Varaždinu od 24. listopada 2019. poslovni broj Gž Zk- 270/2019-
7. Za ukazati je predlagatelju kako Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima postavlja nedvosmislene pretpostavke koje moraju biti ispunjene kumulativno da bi uspostava etažnog vlasništva bila moguće. Jedna od tih pretpostavki jest postojanje potvrde nadležnog tijela o samostalnim uporabnim cjelinama ili valjane uporabne dozvole. Odredba čl. 73. ZV-a propisuje kumulativne uvjete bez kojih uspostava vlasništva posebnog dijela nije moguća:
a) pisana suglasnost svih suvlasnika (čl. 73. st. 1. ZV-a)
— u ovom predmetu predlagatelj nije upisan kao suvlasnik
b) potvrda nadležnog tijela o samostalnim uporabnim cjelinama (čl. 73. st. 3. ZV-a) — vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova te da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela. Alternativno, potvrdu može zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgrađena sukladno planu posebnih dijelova (čl. 73. st. 4. ZV-a). c) pravomoćna odluka suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti (čl. 73. st. 5. ZV-a) — ili isprava svih suvlasnika kojom se suglasno određuje veza između suvlasničkih dijelova i posebnih dijelova (čl. 74. st. 3. ZV-a).
8. Predlagatelj koji nije upisan kao suvlasnik nekretnine nema aktivnu legitimaciju za pokretanje izvanparničnog postupka (R1) utvrđivanja korisnih vrijednosti i uspostave etažnog vlasništva. Ugovor o ortaštvu — bez obzira na to tko je što uložio — ne može nadomjestiti upis u zemljišnu knjigu kao pretpostavku za pokretanje tog postupka. Upis u zemljišnu knjigu u hrvatskom pravu ima konstitutivni učinak za sticanje stvarnih prava (čl. 72. ZV-a) Predlagatelj koji je uložio novčana sredstva temeljem ugovora o ortaštvu stekao je u ortačku imovinu obveznopravno potraživanje prema protustranci, ali ne i stvarno pravo suvlasništva na nekretnini. Naime, imovina ortaštva zajednička je imovina ortaka (čl. 647b. st. 3. ZOO/91, čl. 638 st. 3. ZOO/05). Kako prema odredbi čl. 647e. st. 1. ZOO/91, tako i prema odredbi čl. 641. st. 1. ZOO/05, stvari i prava koje čine ulog postaju imovinom ortaštva na temelju ugovora o ortaštvu na način propisan za stjecanje pojedinih imovinskih prava. Dakle, nekretnina koju neki od ortaka treba unijeti u zajedničku imovinu ortaštva ulazi u tu imovinu upisom u zemljišnu knjigu (čl. 119. - 121. ZV-a). Pri tom, u tom slučaju, bez obzira što se radi jednostavnijeg izražavanja ta imovina naziva imovinom ortaštva, ta nekretnina nije postala vlasništvo ortaštva (ortakluk nije pravna osoba, nema pravnu osobnost, pa ne može biti vlasnik stvari), već je iz vlasništva pojedinog ortaka prešla u zajedničko vlasništvo svih ortaka. Isto tako, kako prema odredbi čl. 647ž. ZOO/91, tako i prema odredbi čl. 660. ZOO/05, na pitanja u vezi s diobom zajedničke imovine koja posebno nisu uređena odredbama navedenih zakona odgovarajuće se primjenjuju propisi o razvrgnuću suvlasničke zajednice. Prema odredbi čl. 647e. ZOO/91, tako i prema odredbi čl. 641. ZOO/05, ortaci unose u ortaštvo uloge koji postaju imovina ortaštva i kao takva zajednička imovina ortaka (647b. st. 3. ZOO/91, čl. 638. st. 3. ZOO/05). Prema odredbi čl. 647e. st. 4. ZOO/91 (čl. 641. st. 5. ZOO/05) koja se odnosi na unošenje uloga u imovinu ortaka, ortak ne može raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajedničke imovine, niti može zahtijevati njezinu diobu. S druge strane kako je riječ o zajedničkoj imovini ortaka, primjenjuju se odredbe čl. 57.
– 65. ZV-a koje uređuju zajedničko vlasništvo na nepodijeljenoj stvari. Shodno odredbi čl. 58. st. 1. ZV-a, zajednički vlasnik može svoj udio u zajedničkom vlasništvu prenijeti pravnim poslom inter vivos jedino na drugog zajedničara. Zajednički vlasnik ne može svoj udio prenijeti takvim pravnim poslom na treću osobu, jer je udio u zajedničkom vlasništvu posljedica članstva u onom kolektivitetu čiji članovi imaju zajedničku imovinu.
9. Čl. 5. Zakona o izvanparničnom postupku propisuje da stranka koja ima pravni interes može pokrenuti izvanparnični postupak samo ako je to zakonom izrijekom određeno. Odredba čl 74. st. 2. ZV-a ovlašćuje na pokretanje R1 postupka suvlasnika, a čl. 77. st. 1. ZV-a i "svakoga tko želi steći vlasništvo posebnoga dijela" — ali samo nakon završetka gradnje, i taj je zahtjev vezan uz promjenu već utvrđenih korisnih vrijednosti, a ne za primarno utvrđivanje. Dokle god predlagatelj nije upisan kao suvlasnik, on pred sudom u R1 postupku nastupa kao osoba bez stvarnopravnog temelja — bez suvlasničkog dijela na koji bi se etažno vlasništvo moglo uspostaviti. Samim time prijeldog predlagatelja je zbog nedostatka pravnog interesa valjalo odbaciti pa je i odlučeno kao u izreci.
10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 32. st. 2 Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23) pa su protustranci ad. 1 PČ priznati troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odgovora na prijedlog – 125 bodova i za sastav pisanog podneska od 2. srpnja 2025.- 25 bodova sve sukladno Tbr. 16. toč. 3 i 4 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine2 br. 138/23, 107/25). Protustranci ad. 1 nije priznat trošak sastava pisanog podneska po punomoćniku od 21. kolovoza 2025. jer se sadržaj tako zaprimljenog podneska svodi na ponavljanje tijekom postupka iznesenih tvrdnji u odgovoru na prijedlog i podnesku od 2. srpnja 2025. za koje podneske je protustranci priznat trošak.
U Korčuli, 7. rujna 2026.
Sutkinja
Marija Gugić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pisano u tri istovjetna primjerka.
