Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Osijek
Poslovni broj: Pp-4062/2024-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, na temelju prijedloga više sudske savjetnice – specijalistice Ive Jakopović, uz sudjelovanje zapisničarke Ksenije Laslo, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe Transcom WorldWide d.o.o. za usluge pozivnih centara, kojeg zastupa Odvjetničko društvo Pero Jurić i Mladen Jurić j.t.d. i II. okrivljenika ĐLŽE, odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja kažnjivog po čl.127.st.1.toč.3. i st.2. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine broj: 115/18, 117/21, 67/23, 155/23), prekršaja kažnjivog po čl.172.st.2.toč.5. i st.3. i čl.172.st.2.toč.2. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor radnih odnosa, klasa: 116-02/24-01/4214, urbroj: 443-02-01-10-24-11 od 22. studenog 2024., nakon provedene glavne i javne rasprave održane u prisutnosti branitelja I. okrivljenika, a u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja i odluke javno objavljene 4. rujna 2026.
I. Na temelju čl.161.st.4. Prekršajnog zakona
r i j e š i o j e
Odbacuje se optužni prijedlog Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor radnih odnosa, klasa: 116-02/24-01/4214, urbroj: 443-02-01-10-24- 11 od 22. studenog 2024. u odnosu na II. okrivljenika, odgovorne osobe u pravnoj osobi Transcom WorldWide d.o.o. za usluge pozivnih centara, ĐLŽE.
p r e s u d i o j e
II. Na temelju čl.183. Prekršajnog zakona
I. okrivljena pravna osoba Transcom WorldWide d.o.o. za usluge pozivnih centara sa sjedištem u [adresa], OIB: 74033467966, prekršajno kažnjavana
k r i v a j e
što nije kao pravna osoba na pisano traženje inspektora u određenom roku dostavila točne i potpune podatke, obavijesti i materijale potrebne za obavljanje inspekcijskog nadzora u skladu s čl. 64. Zakona o Državnom inspektoratu jer je dana 21. listopada 2024. na adresu sjedišta predmetnog društva poslan poziv za dostavu radno pravne dokumentacije potrebne za utvrđenje činjeničnog stanja u započetom inspekcijskom nadzoru čiji je primitak potvrđen potpisom i pečatom na obavijesti o prijemu dana 22. listopada 2024., te je pravna osoba obvezana da u roku od tri dana od primitka istog dostavi na uvid u Državni inspektorat, Područni ured Osijek za radnicu ĐL dokumentaciju: evidenciju o radnicima, prijavu o prestanku osiguranja HZMO i pisano očitovanje potpisano i ovjereno od strane odgovorne osobe društva na okolnost da li su radnici vraćeni primjerci odjava s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i da li joj je izdana potvrda o vrsti poslova koje je obavljala i trajanju radnog odnosa (ukoliko jesu dostaviti dokaz o istome). Pravna osoba poslodavac je dostavila u ostavljenom roku 25. listopada 2024. putem e-maila zatraženu dokumentaciju iz točke 1. 1), točke 1. 2) i točke 2. poziva , međutim dokumentaciju iz točke 1. 3) u kojoj je zatraženo očitovanje potpisano i ovjereno od strane odgovorne osobe društva na okolnost jesu li radnici vraćeni primjerci odjava s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i da li joj je izdana potvrda o vrsti poslova koje je obavljala i trajanju radnog odnosa te ukoliko jesu da dostavi dokaz o istome, dostavila je djelomično budući da je dostavila očitovanje, ali nije dostavila dokaz o istome iz kojeg bi bilo vidljivo da je radnici navedeno dostavljeno , a što je bila dužna dostaviti najkasnije u Osijeku dana 25. listopada 2024.,
dakle, kao pravna osoba nije na pisano traženje inspektora rada u određenom roku dostavila podatke koji su bili potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora,
čime je počinila prekršaj opisan u čl.64., a kažnjiv po čl.127.st.1.toč.3. Zakona o Državnom inspektoratu,
pa joj se temeljem istog Zakona, a primjenom odredbi iz čl.33. i čl.37. Prekršajnog zakona
u t v r đ u j e
novčana kazna u iznosu od 1.100,00 eura
(slovima: tisuću sto eura)
III. što nije kao poslodavac pravna osoba nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja dostavio prijavu o promjeni tijekom osiguranja u propisanom roku, jer je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da je radnici ĐL svojstvo osiguranika kod predmetnog poslodavca prestalo dana 7. listopada 2024. temeljem prijave o prestanku osiguranja koju je poslodavac dostavio Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u Osijeku dana 7. listopada 2024. s razlogom prestanka svojstva osiguranika „izvanredni otkaz poslodavca”, a dana 9. listopada 2024. poslodavac je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostavio prijavu o promjeni tijekom osiguranja i to podataka pod točkom 15. obrasca, odnosno podatka o razlogu prestanka svojstva osiguranika te je promijenio razlog prestanka svojstva osiguranika u redoviti otkaz radnika, odnosno poslodavac nije prijavu o promjeni tijekom osiguranja dostavio u roku od 24 sata od nastale promjene, odnosno najkasnije u Osijeku dana 8. listopada 2024., dakle, kao poslodavac nije za radnicu u zakonskom roku podnijela prijavu o promjeni tijekom osiguranja tijelu mirovinskog osiguranja,
čime je počinila prekršaj opisan u čl.112.st.1.toč.5., a kažnjiv po čl.172.st.2.toč.5. Zakona o mirovinskom osiguranju,
pa joj se temeljem istog Zakona, a primjenom odredbi iz čl.33. i čl.37. Prekršajnog zakona
u t v r đ u j e
novčana kazna u iznosu od 500,00 eura
(slovima: petsto eura)
IV. što je kao poslodavac pravna osoba unio netočan podatak u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a isti odgovora za točnost podataka za zaposlene osiguranike sukladno čl.108.st.7. Zakona o mirovinskom osiguranju jer je za radnicu ĐL dana 7. listopada 2024. dostavio prijavu o prestanku osiguranja s datumom prestanka svojstva osiguranika od dana 7. listopada 2024., a inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da je imenovana radnica poslodavcu putem pošte dostavila Izvanredni otkaz ugovora o radu koji je poslodavac zaprimio dana 2. kolovoza 2024., međutim poslodavac isti nije prihvatio kao izvanredni otkaz ugovora o radu već kao redoviti otkaz ugovora o radu te je temeljem istoga radnici radni odnos kod poslodavca prestao redovitim otkazom radnice, a s kojim razlogom je poslodavac radnicu i odjavio s obveznog mirovinskog osiguranja 7. listopada 2024. čime je unio netočan podatak pod točkom 7., odnosno, odnosno unio je netočan podatak o datumu prestanka svojstva osiguranika,
dakle, kao poslodavac unio netočan podatak u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
čime je počinila prekršaj opisan u čl.108.st.7., a kažnjiv po čl.172.st.2.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju,
pa joj se temeljem istog Zakona, a primjenom odredbi iz čl.33. i čl.37. Prekršajnog zakona
u t v r đ u j e
novčana kazna u iznosu od 500,00 eura
(slovima: petsto eura)
V. Na temelju čl.39.st.1.toč.2. Prekršajnog zakona
i z r i č e s e
I. okrivljenoj pravnoj osobi Transcom WorldWide d.o.o. za usluge pozivnih centara
ukupna novčana kazna u iznosu od 2.100,00 eura (slovima: dvije tisuće sto eura)
VI. Na temelju čl.33.st.11. Prekršajnog zakona I. okrivljena pravna osoba je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 2 (dva) mjeseca po pravomoćnosti presude.
VII. Na temelju čl.138.st.2.toč.3. uz primjenu čl.139.st.3. Prekršajnog zakona I. okrivljena pravna osoba dužna je naknaditi paušalni trošak postupka u iznosu od 50,00 eura (slovima: pedeset eura) u roku od 2 (dva) mjeseca po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Ovlašteni tužitelj podnio je optužni prijedlog protiv I. okrivljene pravne osobe Transcom WorldWide d.o.o. za usluge pozivnih centara i II. okrivljenika ĐLŽE, odgovorne osobe u pravnoj osobi, pod gore navedenim brojem zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude te je sud proveo redovan postupak.
2. Sud je dopisom od 6. lipnja 2025. pozvao ovlaštenog tužitelja da u roku od 8 dana od primitka dopisa nadopuni optužni prijedlog na način da dostavi sudu dokaz da je II. okrivljeniku uredno dostavljena obavijest iz čl.109.a Prekršajnog zakona s obzirom na to da iz priložene obavijesti u spisu nije razvidno da je navedena obavijest uredno uručena II. okrivljeniku te ga je upozorio da ukoliko ne postupi prema uputi suda u ostavljenom roku, optužni prijedlog biti će odbačen sukladno odredbi iz čl.161.st.4. Prekršajnog zakona. Kako je ovlašteni tužitelj u dopisu upozoren na posljedice nepostupanja prema uputi suda u ostavljenom roku, odnosno da će optužni prijedlog biti odbačen sukladno odredbi čl.161.st.4. Prekršajnog naloga, a razvidno je da je tužitelj 10. lipnja 2025. uredno zaprimio navedeni dopis te sudu nije dostavio traženo u ostavljenom roku od 8 dana od primitka dopisa, stoga je u odnosu na II. okrivljenika odlučeno kao u izreci rješenja.
3. I. okrivljena pravna osoba je u svojoj pisanoj obrani od 24. rujna 2025. istaknula da u odnosu na prekršaj pod točkom I. optužnog prijedloga kao nadzirana osoba je imala prava iz čl.85. Prekršajnog zakona te čl.6. i čl.64. ZKP -a ne pružati tijelima podatke i dokumentacije niti davati izjave kojim bi sebe izložila prekršajnom progonu, a i da se ne radi o podacima koji su potrebni da bi se obavio inspekcijski nadzor jer su inspektorici pruženi svi osnovni podaci o nadziranoj osobi, odgovornoj i dostavljena je relevantna dokumentacija. U odnosu na prekršaj pod točkom II. optužnog prijedloga ističe kako je I. okrivljena pravna osoba 7. listopada 2024., dakle u zakonskom roku dostavila prijavu o prestanku osiguranja te da je naknadno utvrđeno da je računovodstvo greškom odabralo opciju "izvanredni otkaz poslodavca" umjesto "redovni otkaz radnika", a kada je utvrđeno da se radi o pogrešci podnesen je zahtjev za ispravak i to je učinjeno 8. listopada 2024. Kako je tada radnici već prestao radni odnos prijava ove promjene je irelevantna tako da se ne može govoriti o zakašnjeloj prijavi promjene tijekom promjene osiguranja. U odnosu na točku III. optužnog prijedloga okrivljena pravna osoba istaknula je da je inspektorica utvrdila kako je zadnji dan radnog odnosa bio 2. rujna 2024., a ne 7. listopada 2024. kako je to utvrdio poslodavac, ističući kako radnica u svom otkazu nije navela nikakav razlog koji bi se mogao svrstati u kategoriju osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice zbog čega nastavak radnog odnosa nije moguć pa ga poslodavac nije tretirao kao izvanredni otkaz ugovora o radu, već kao redoviti i u tom smislu je utvrdio trajanje otkaznog roka prema čl.122.st.1. Zakona o radu, a ne nalazeći primjenu čl.122.st.7. istog Zakona gdje bi otkazni rok maksimalno trajao mjesec dana ako radnik koji otkazuje ima osobito važan razlog za to i to priopći poslodavcu prilikom otkazivanja. Nadalje, istaknuto je kako inspektorica nije bila nadležna odlučivati o tome što je osobito važan razlog.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao svjedokinju ML, višu inspektoricu rada te pročitao izvadak iz sudskog registra za I. okrivljenu pravnu osobu od 19. prosinca 2025., obavijest počinitelju prekršaja Transcom WorldWide d.o.o. zajedno s povratnicom (list spisa 4-6 i 8), potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za I. okrivljenika od 22. listopada 2025. (list spisa 41 i 42, ugovor o radu na neodređeno vrijeme između Transcom WorldWide d.o.o. i ĐL od 17. lipnja 2010. (list spisa 16 -19), evidenciju o radnicima poslodavca Transcom WorldWide d.o.o. za ĐL (list spisa 20-22), obrazac prijavu o prestanku osiguranja HZMO za osiguranicu ĐL (list spisa 29), obrazac prijavu o promjeni tijekom osiguranja HZMO za osiguranicu ĐL (list spisa 30), poziv Državnog inspektorata društvu Transcom WorldWide d.o.o. od 21. listopada 2024. zajedno s povratnicom (list spisa 32 i 33), zapisnik Državnog inspektorata o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 7. studenog 2024. (list spisa 9-12), zapisnik o ispitivanju svjedoka ĐL, Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa od 4. rujna 2024. (list spisa 13-15), izvanredni otkaz ugovora o radu na ime ĐL zajedno s dostavnicom (list spisa 23-27), preslike povratnica (list spisa 75 i 76), presliku poslanog e-maila (list spisa 77 i 79), zamolbu za prijevremeni raskid ugovora o radu (list spisa 80-82), rješenje HZMO-a, Središnje služba od 3. listopad 2024. (list spisa 84 i 85) te izvršio uvid u fotografiju (list spisa 28).
5. Svjedokinja ĐL ispitana zamolbenim putem pri Općinskom sudu u Puli-Pola od 30. lipnja 2025. u svom iskazu istaknula je da je u okrivljenoj pravnoj osobi počela raditi 21.listopada 2010., kada je otvoreno predstavništvo okrivljene pravne osobe u Puli, te je na početku njezinog rada u okrivljenoj pravnoj osobi sve bilo u redu, da bi poslodavac nakon par godina počeo vršiti mobing nad njom, a i ostalim uposlenicima na način da je tražio da rade sve više uz minimalnu plaću, tražio da nakon naputaka danih od uposlenika okrivljene pravne osobe i koji su trajali vrlo kratko, počnu raditi na poslovima za koje nisu u potpunosti osposobljeni i sa raznim poslovnim subjektima, kao sa Dinersom, tvrtkom Tele2, Vodafone, Whirpool i slično, što je bilo jako teško jer su zahtijevali neprihvatljiv obujam posla koji je trebao biti obavljen, a kada se 2017. razboljela, okrivljena pravna osoba dala joj je izvanredni otkaz radnog odnosa, zbog čega je, budući da se u to vrijeme nalazila na dugotrajnom bolovanju zbog karcinoma maternice, pokrenula postupak tužbom i u kojem je postupku okrivljena pravna osoba izgubila spor, tako da je vraćena na posao, gdje je radila do 2019., sa dodatnim opterećenjima, izazvanim time što je radila najviše od svih uposlenika. Nadalje, istaknula je da je kada je 2019. ostala na rodiljnom dopustu, a kada se vratila na posao, zlostavljanje koje je prije vršeno na njoj u vidu mobinga još se povećalo, pa su tražili i da radi subotom, duže od ugovorenog radnog vremena, bez plaćanja naknade i evidencije produžetka radnog vremena, što je bilo tim teže jer je njezino dijete bilo malo i mogla je koristiti zakonske olakšice zbog djeteta mlađeg od 8 godina. Navela je da je zbog takvog ponašanja poslodavca, 2023. godine dala izvanredni otkaz ugovora o radu i koji je uputila elektroničkom poštom, a zatim i preporučenom poštom, ali se poslodavac ponašao kao da nije podnijela takav zahtjev, tako da ju nije odjavio ni kod tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, osnovom čega se obratila ovlaštenom inspektoru, pa joj je on rekao da se sama odjavim, što je i učinila i obratila se HZMO-u. Istaknula je da je poslodavac, nakon što je podnijela zahtjev za izvanredni otkaz, korištenjem njezine osobne šifre unutar njegovih podružnica i ustrojstvenih jedinica, sam slao podneske vezano na prijevremeni raskid ugovora o radu, ali kao da je ovaj upućen sa njezine strane. Isto tako, nije mogla vratiti računalo i drugu opremu koju je koristila, jer nitko nije htio potpisati potvrdu o vraćanju iste. Navela je da je kasnije okrivljena pravna osoba prestala poslovati u Puli, a ovo vjerojatno iz razloga što je više uposlenika protiv nje podnijelo tužbe za mobing. Navela je da poslodavac nije htio prihvatiti njezin zahtjev za izvanredni otkaz ugovora o radu vjerojatno i zbog plaćanja otpremnine, jer istu nije želio isplatiti. Navela je da nikada nije dobila pismeno o redovitom otkazu ugovora o radu uz otkazni rok, te nije odrađivala otkazni rok i nije bilo što takvo potpisivala. U postupku predočila je rješenje HZMO-a na kojem je nadopisala ručno svoju primjedbu i kako je to razvidno, elektroničku poštu vezano na zamolbu za prijevremeni raskid ugovora o radu, a koju je poslodavac slao unutar svojih poslovnih jedinica, 3 lista, iako nije imala saznanja na isto. Isto tako predočila je pismeno Državnog inspektorata, vezano na njezinu predstavku, te dokaze da je podnijela izvanredni otkaz ugovora o radu i dokaze Hrvatske pošte da je isto uputila i preporučenom poštom.
6. Branitelj I. okrivljenika je istaknuo primjedbu na iskaz svjedokinje da je u većem dijelu irelevantan, a gotovo u potpunosti neistinit te da je važna odluka i nakana da se radnica sama odjavi s tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
7. Svjedokinja ML je u svom iskazu na ročištu održanom 2. rujna 2026. istaknula da je prekršaj utvrdila po dostavljenoj radnopravnoj dokumentaciji od strane poslodavca, a i također je uzimala u obzir i zapisnik o ispitivanju svjedokinje ĐL sastavljen u Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostava Pula gdje je radnica saslušana. Nadalje, istaknula je da je uzimala u obzir izvanredni otkaz ugovora o radu navedene radnice, a koji je dostavljen poslodavcu poštom i putem e-maila te je isti zaprimljen 2. kolovoza 2024. kod poslodavca, a od poslodavca je zatražila očitovanje vezano uz prestanak radnog odnosa i način prestanka radnog odnosa, a prema odjavi s mirovinskog osiguranja bilo je vidljivo da je prvo naznačen izvanredni otkaz ugovora o radu od strane poslodavca, a potom je prepravljeno u "redoviti otkaz od strane radnika" te je prijava o prestanku učinjena sa 7. listopada 2024. Također, istaknula je da poslodavac nije prihvatio izvanredni otkaz radnice uslijed nedostatka obrazloženja, a uvidom u izvanredni otkaz stajalo je "da sustavnog mobinga", već je prihvatio kao redoviti otkaz ugovora o radu od strane radnice te je smatrala da je prema navodima poslodavca otkaz bio redoviti, ali s obzirom da je isti zaprimio 2. kolovoza 2024. bio je dužan radnicu odjaviti 2. rujna 2024., a ne kako je učinjeno 7. listopada 2024. budući da je zakonski otkazni rok mjesec dana kada radnik otkazuje. Nadalje, u odnosu na prekršaj nedostavljanja potpune i točne dokumentacije na pisano traženje inspektora istaknula je da joj je poslodavac dostavio očitovanje da je radnici dostavio primjerak s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kao i potvrdu o vrsti obavljanja poslova i trajanju radnog odnosa, ali joj nije o tome dostavo dokaze iz kojih bi to bilo razvidno, a isti su zatraženi i za to je ostavljen određeni rok. Nadalje, istaknula je da je Zakonom o radu propisano da je otkazni rok mjesec dana u slučaju kada ugovor o radu otkazuje radnik te nije mogla točno citirati članak, misli da je članak 122., ali joj je poznat sadržaj članka. Nadalje, istaknula je da nije utvrdila opravdani razlog na strani radnice, ali joj je poznato da otkazni rok može trajati najduže mjesec dana kada ugovor o radu otkazuje radnik te da u ovom slučaju radnica niti nije redovito otkazala ugovor o radu, već se radilo o izvanrednom otkazu ugovora o radu uz navedeni razlog, a koji je poslodavac sam prekvalificirao u redoviti i to upravo zbog razloga koje je radnica navela, a koje je uzela u obzir kao redoviti otkaz ugovora.
8. Branitelj I. okrivljenika je istaknuo primjedbu na iskaz svjedokinje da potpuno pogrešno i neosnovano tumači odredbe Zakona o radu koja se odnosi na trajanje otkaznog roka u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu te da je razlog za to izostavljanje odredbe Zakona o radu koja jasno određuje da se otkazni rokovi kod redovitog otkaza ugovora o radu koji su propisani zakonom primjenjuju kako u slučaju kada ugovor otkazuje poslodavac, tako i u slučaju kada to čini radnik. Nadalje, istaknuo je da u odnosu na radnika postoji iznimka o kojoj govori svjedokinja, ali da se radi o situacijama u kojima radnik prema samom zakonskom tekstu prilikom otkazivanja ugovora o radu mora navesti osobito važne razloge zbog kojih otkazni rok ne bi trebao biti dulji od mjesec dana te da o predmetnom pitanju postoji opsežna sudska praksa i o istom je odlučivao Vrhovni sud te da nema nikakve dvojbe da je stav svjedokinje pogrešan.
9. Sud je odbio dokazni prijedlog branitelja I. okrivljenika za pribavom podatka o okončanju postupka pred HZMO, a koje je pokrenula ĐL povodom odjave s tijela obveznog osiguranja kao odugovlačeći s obzirom da je činjenično stanje u pogledu bitnih činjenica dovoljno utvrđeno, a ocijenjeno je kako time nije narušena pravična ravnoteža i poštenost postupka u cjelini.
10. Analizirajući rezultate provedenog dokaznog postupka i obranu I. okrivljene pravne osobe sud je nedvojbeno utvrdio da je I. okrivljena pravna osoba Transcom WorldWide d.o.o. za usluge pozivnih centara počinila prekršaje iz točke II., III. i IV. izreke ove presude, odnosno da kao poslodavac pravna osoba nije na pisano traženje inspektora u određenom roku dostavila točne i potpune podatke, obavijesti i materijale potrebne za obavljanje inspekcijskog nadzora u skladu s čl. 64. Zakona o Državnom inspektoratu jer je dana 21. listopada 2024. na adresu sjedišta predmetnog društva poslan poziv za dostavu radno pravne dokumentacije potrebne za utvrđenje činjeničnog stanja u započetom inspekcijskom nadzoru čiji je primitak potvrđen potpisom i pečatom na obavijesti o prijemu dana 22. listopada 2024., te je pravna osoba obvezana da u roku od tri dana od primitka istog dostavi na uvid u Državni inspektorat, Područni ured Osijek za radnicu ĐL dokumentaciju: evidenciju o radnicima, prijavu o prestanku osiguranja HZMO i pisano očitovanje potpisano i ovjereno od strane odgovorne osobe društva na okolnost da li su radnici vraćeni primjerci odjava s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i da li joj je izdana potvrda o vrsti poslova koje je obavljala i trajanju radnog odnosa (ukoliko jesu dostaviti dokaz o istome). Pravna osoba poslodavac je dostavila u ostavljenom roku 25. listopada 2024. putem e-maila zatraženu dokumentaciju iz točke 1. 1), točke 1. 2) i točke 2. poziva, međutim dokumentaciju iz točke 1. 3) u kojoj je zatraženo očitovanje potpisano i ovjereno od strane odgovorne osobe društva na okolnost jesu li radnici vraćeni primjerci odjava s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i da li joj je izdana potvrda o vrsti poslova koje je obavljala i trajanju radnog odnosa te ukoliko jesu da dostavi dokaz o istome, dostavila je djelomično budući da je dostavila očitovanje, ali nije dostavila dokaz o istome iz kojeg bi bilo vidljivo da je radnici navedeno dostavljeno, a što je bila dužna dostaviti najkasnije u Osijeku dana 25. listopada 2024. Nadalje, nije kao poslodavac pravna osoba nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja dostavio prijavu o promjeni tijekom osiguranja u propisanom roku, jer je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da je radnici ĐL svojstvo osiguranika kod predmetnog poslodavca prestalo dana 7. listopada 2024. temeljem prijave o prestanku osiguranja koju je poslodavac dostavio Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u Osijeku dana 7. listopada 2024. s razlogom prestanka svojstva osiguranika „izvanredni otkaz poslodavca”, a dana 9. listopada 2024. poslodavac je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostavio prijavu o promjeni tijekom osiguranja i to podataka pod točkom 15. obrasca, odnosno podatka o razlogu prestanka svojstva osiguranika te je promijenio razlog prestanka svojstva osiguranika u redoviti otkaz radnika, odnosno poslodavac nije prijavu o promjeni tijekom osiguranja dostavio u roku od 24 sata od nastale promjene, odnosno najkasnije u Osijeku dana 8. listopada 2024. Također, kao poslodavac pravna osoba unio je netočan podatak u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a isti odgovora za točnost podataka za zaposlene osiguranike sukladno čl.108.st.7. Zakona o mirovinskom osiguranju jer je za radnicu ĐL dana 7. listopada 2024. dostavio prijavu o prestanku osiguranja s datumom prestanka svojstva osiguranika od dana 7. listopada 2024., a inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da je imenovana radnica poslodavcu putem pošte dostavila Izvanredni otkaz ugovora o radu koji je poslodavac zaprimio dana 2. kolovoza 2024., međutim poslodavac isti nije prihvatio kao izvanredni otkaz ugovora o radu već kao redoviti otkaz ugovora o radu te je temeljem istoga radnici radni odnos kod poslodavca prestao redovitim otkazom radnice, a s kojim razlogom je poslodavac radnicu i odjavio s obveznog mirovinskog osiguranja 7. listopada 2024. čime je unio netočan podatak pod točkom 7., odnosno, odnosno unio je netočan podatak o datumu prestanka svojstva osiguranika.
11. Naime, u odnosu na prekršaj iz toč.II. izreke ove presude iz iskaza inspektorice ML proizlazi da je poslodavac na traženje inspektora dostavio očitovanje, međutim dokaz o tome je li radnici ĐL dostavio primjerak odjave s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, kao i potvrdu o vrsti poslova koje je obavljala i trajanju radnog odnosa nije dostavio u za to ostavljenom roku. Sud je njezin iskaz ocijenio u tom dijelu istinitim i vjerodostojnim jer je iskazivala na okolnosti koje je neposredno utvrđivala prilikom nadzora. Nadalje, iz pisanog poziva Državnog inspektorata od 21. listopada 2024. zajedno s povratnicom razvidno je kako je Državni inspektorat uputio poziv I. okrivljenoj pravnoj osobi na adresu sjedišta za dostavom tražene dokumentacije, a između ostalog i pisanog očitovanja o tome jesu li radnici vraćeni primjerci odjava s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i je li joj izdana potvrda o vrsti poslova koje je obavljala i trajanju radnog odnosa uz dokaze o istome te da je I. okrivljena pravna osoba prema povratnici uredno zaprimila navedeni poziv 22. listopada 2024. Sud je navedeni poziv zajedno s povratnicom ocijenio autentičnim i objektivnim dokazom, a dok iz iskaza svjedokinje ML jasno proizlazi da I. okrivljena pravna osoba nije po uredno zaprimljenom pozivu dostavila zatraženi dokaz, a što isto predstavlja traženu dokumentaciju čime je nedvojbeno utvrđeno počinjenje prekršaja iz čl.127.st.1.toč.3. Zakona o Državnom inspektoratu.
12. Nadalje, u odnosu na prekršaj iz toč.III. izreke prema obrascu eM-2P obrascu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prijava o prestanku osiguranja za osiguranicu ĐL razvidno je da je datum prestanka svojstva osiguranice 7. listopada 2024. te da je prijava o prestanku osiguranja i podnesena 7. listopada 2024. Iz obrasca eM-3P Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prijava o promjeni tijekom osiguranja za osiguranicu ĐL razvidno je da je pod točkom 15 kao razlog prestanka svojstva osiguranice navedeno redoviti otkaz radnika te da je navedena prijava o promjeni učinjena 9. listopada 2024. Kako je propisani rok za prijavom promjene tijekom osiguranja 24 sata od nastale promjene sukladno čl.112.st.1.toč.5. Zakona o mirovinskom osiguranju razvidno je da je poslodavac prijavu o promjeni izvršio izvan propisanog roka čime je počinio prekršaj iz čl.172.st.2.toč.5. Zakona o mirovinskom osiguranju.
13. Nadalje, u odnosu na prekršaj iz toč.IV. izreke prema iskazu svjedokinje ĐL zamolbeno ispitane pri Općinskom sudu u Puli-Pola od 30. lipnja 2025., a na koje ročište su I. okrivljena pravna osoba i branitelj uredno pozvani razvidno je da je svjedokinja dala izvanredni otkaz ugovora o radu koji je uputila elektroničkom poštom i preporučenom poštom, ali da se poslodavac ponašao na način da ona nije podnijela takav zahtjev tako da ju nije odjavio ni kod tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Sud je njezin iskaz ocijenio istinitim i vjerodostojnim jer je iskazivala detaljno i uvjerljivo na okolnosti koje je neposredno doživjela. Njezin iskaz sukladan je i pročitanom izvanrednom otkazu ugovora o radu od 22. srpnja 2024. pri čemu je jasno navedeno da ĐL daje izvanredni otkaz ugovora o radu s danom 22. srpnja 2024. s razlogom izvanrednog otkazivanja zbog opetovanog mobinga, a iz preslike potvrde Hrvatske pošte razvidno je da je pošiljka na ime ĐL poslana na adresu sjedišta I. okrivljene pravne osobe 24. srpnja 2024. Sud je ne ulazeći pritom u način prestanka radnog odnosa ocijenio odluku o izvanrednom otkazu ĐL sa lista 23-26 autentičnim i objektivnim dokazom koji ukazuje da je radnica navedenog dana dala izvanredni otkaz ugovora o radu. Prema iskazu svjedokinje ML proizlazi da je prilikom nadzora utvrdila da je izvanredni otkaz ugovora o radu ĐL zaprimljen kod poslodavca, odnosno I. okrivljene pravne osobe 2. kolovoza 2024., stoga je i obveza poslodavca bila odjaviti istu s danom primitka izvanrednog otkaza ugovora o radu. Kako iz obrasca eM-2P Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prijava o prestanku osiguranja za osiguranicu ĐL proizlazi da je datum prestanka svojstva osiguranice 7. listopada 2024. te da je prijava o prestanku osiguranja i podnesena 7. listopada 2024. razvidno je da je poslodavac, odnosno I. okrivljena pravna osoba za radnicu ĐL unio netočan podatak u dokumentaciju dostavljenu u matičnu evidenciju HZMO-a jer je naveden datum prestanka osiguranja 7. listopada 2024., a ne datum 2. kolovoza 2024. čime je nedvojbeno utvrđena prekršajnopravna odgovornost I. okrivljene pravne osobe za počinjenje prekšaja iz čl.172.st.2.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju.
14. I. okrivljenika pravnu osobu valjalo je proglasiti krivom za prekršaje te joj je sud za prekršaje pod točkom II., III. i IV. izreke ove presude najprije utvrdio ublažene pojedinačne novčane kazne sukladno čl.33. i čl.37. Prekršajnog zakona, a potom sukladno čl.39.st.1.toč.2. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu, nalazeći da će se istom postići svrha specijalne i generalne prevencije prekršaja. Stoga, ovaj sud smatra kako će se upravo izrečenom ukupnom novčanom kaznom kao u izreci ove presude u dovoljnoj mjeri utjecati I. okrivljenu pravnu osobu s obzirom da ista redovno obavlja poslovnu aktivnost prema izvatku iz sudskog registra. Kao olakotnu okolnost za I. okrivljenu pravnu osobu sud je cijenio redovno poslovanje, dok je kao otegotnu okolnost cijenio njezinu prekršajnu kažnjavanost.
15. Visinu troškova prekršajnog postupka sud je odmjerio razmjerno duljini trajanja postupka i njegovoj složenosti te je I. okrivljenu pravnu osobu obvezao na plaćanje paušalnog troška postupka u iznosu unutar propisanih granica sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, broj:18/23), s obzirom na to da su održana dva ročišta, stoga je odlučeno kao pod točkom VII. izreke ove presude.
U Osijeku 4. rujna 2026.
Sutkinja
Dunja Bertok
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti putem ovog suda u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.
DOSTAVITI:
1. I. okrivljenoj pravnoj osobi
2. II. okrivljeniku
3. Branitelju
4. Tužitelju
5. Arhiv.
