Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: K-523/2022-89

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Špigel, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivane Jurić Budimir, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog KM, OIB [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje KZ/11.), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO-509/2022-1 od 22. rujna 2022., nakon javne rasprave održane 1. rujna 2026., u prisutnosti državnoodvjetničke savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku KMR, optuženog KM i branitelja optuženika, odvjetnika Frane Dobrovića u Rijeci, dana 4. rujna 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje ZKP) stavlja se izvan snage presuda Općinskog suda u Osijeku broj K-523/2022-2 od 27. rujna 2022. kojom je izdan kazneni nalog protiv optuženog KM zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11.

II.

Optuženi KM, OIB [osobni identifikacijski broj], sin PM i UM r. K, rođen **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, dipl. oecc., zaposlen u trgovačkom društvu "My food", s primanjima od oko 2.000,00 eura mjesečno, oženjen, otac troje djece od kojih je jedno mlt., sa završenim Ekonomskim fakultetom, srednjeg imovnog stanja, vlasnik osobnog automobila Smart i motocikla Aprilia, vojsku nije služio, bez čina, bez odlikovanja, kažnjavan, neosuđivan,

kriv je

III. što je

dana 30. travnja 2022. oko 20,45 sati, između mjesta Čepinski Martinci i Čepin, neprilagođenom brzinom od oko 95 km/h upravljao osobnim automobilom „Range Rover HSE“ registarske oznake [registarska oznaka] kolnikom Županijske ceste broj 4105 iz smjera zapada u smjeru istoka, te dolaskom do 500 metara istočno od kružnog toka prometa s kolnikom Županijske ceste broj 4291 (prilazna cesta za autocestu A5), olako držeći da time neće ugroziti druge sudionike u prometu, propustio brzinu kretanja vozila prilagoditi vidljivosti ceste tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom, što je bilo suprotno odredbi članka 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog kojeg propusta je prednjim desnim dijelom vozila kojim je upravljao udario u stražnji kotač neosvjetljenog bicikla marke „Merida Matts 100TFS“ kojim je upravljao ošt./žrtva TM, uslijed kojeg udara je imenovani pao na tlo te zadobio ozljede u vidu prijeloma gornje trećine lijeve natkoljenice, prijeloma donje grane lijeve stidne kosti, prijeloma čašice lijevog kuka, višekomadnog prijeloma desne lopatice i prijeloma VII. i VIII. rebra desno, koje ozljede su teške tjelesne ozljede,

dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za tijelo ljudi pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

IV. čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11., a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11.

V. Na temelju članka 227. stavak 2. KZ/11. optuženi KM se za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11.

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

VI. Na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. optuženom KM se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

tako što se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti, ako optuženik u vremenu provjeravanja od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

VII. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. u vezi s člankom 145. stavak 2. točke 1. i 6. ZKP/08. nalaže se optuženom KM da podmiri troškove kaznenog postupka i to trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru i izrade fotoelaborata prometne nesreće u iznosu od 42,47 EUR, trošak vještačenja alkohola u krvi i mokraći za oštećenika u iznosu od 99,54 EUR, trošak sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 84,94 EUR, trošak prometnog vještačenja u iznosu od 924,80 EUR, trošak toksikološkog vještačenja za oštećenika u iznosu od 131,66 EUR i trošak sudskog paušala u iznosu od 500,00 EUR, sve u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1.Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO-509/2022-1 od 22. rujna 2022. optužen je KM zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11.

2. Optuženik se očitovao da se ne smatra krivim za navedeno kazneno djelo.

3. U dokaznom postupku su uz suglasnost stranaka, odnosno po zakonskoj osnovi iz članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08., pročitani iskazi oštećenog TM i prometnog vještaka Dražena Jeđuda s prijašnjih rasprava od 25. studenog 2024. i 16. veljače 2026. (listovi 182 do 190 i 283 do 287 spisa) i iskaz sudsko medicinskog vještaka dr. Borisa Dumenčića s dokazne radnje ispitivanja u Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku od 21. srpnja 2022. (listovi 100 do 103 spisa), a od materijalne dokumentacije pročitani su, odnosno izvršen je uvid u: zapisnik o očevidu PU Osječko- baranjske, Postaje prometne policije Osijek, Klasa: 211-04/22-K/291 od 30. travnja 2022. (listovi 4 do 13 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu ser. br. [serijski broj] na ime oštećenika od 30. travnja 2022. (list spisa 16), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu ser. br. [serijski broj] na ime optuženika od 30. travnja 2022. (list spisa 17), prijavu ozljeda KBC Osijek PU osječko-baranjskoj za oštećenika (list 18 spisa), analizu CFIIV NM - alkohol u krvi i mokraći uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti na ime oštećenika od 6. svibnja 2022. (listovi 26 do 28 spisa), fotoelaborat mjesta događaja prometne nesreće sa situacijskim planom (listovi 37 do 95 spisa), nalaz OHBP KBC Osijek na ime oštećenika od 30. travnja 2022. (listovi 102 do 103 spisa), nalaz i mišljenje prometnog vještaka od 1. kolovoza 2022. s dopunom od 31. prosinca 2024. (listovi 114 do 121 i 201 do 203 spisa),zapisnik o toksikološkom vještačenju CFIIV Ivan Vučetić od 30. siječnja 2025. (listovi 218 do 220 spisa) , podnesak Postaje prometne policije Osijek od 5. veljače 2025. s prilozima (listovi 226 do 233), uvjerenje iz kaznene evidencije na ime optuženika od 31. kolovoza 2026. (list 317-318 spisa) i potvrdu iz prekršajne evidencije na ime optuženika od 31. kolovoza 2026. (list 315- 316).

4. U svojoj obrani na kraju dokaznog postupka optuženik je naveo da je po zanimanju dipl. ekonomist i da se bavi ugostiteljstvom u [adresa]. Oženjen je i ima troje djece. Sin studira stomatologiju u Osijeku. Predmetnog dana vozio se iz [adresa] prema Osijeku, jer je išao u posjet svom sinu. Vozio je cijelim putem propisno i prilagođenom brzinom. Što se tiče prometne nesreće do koje je došlo, može reći da se sve dogodilo u djeliću sekunde. Sjeća se da je vozio u svojoj traci s kratkim svjetlima, jer su cijelo vrijeme nailazila vozila sa suprotne strane. Ne može reći da nije bilo prometa. U jednom trenutku vidio je oštećenika nasred ceste. Bio je mrkli mrak. Pokušao ga je izbjeći, a on kao da je nasrtao biciklom na njega i onda je udario oštećenika desnim bočnim dijelom automobila i potom desnim retrovizorom automobila. Nije mu jasno kako se oštećenik tamo pojavio nasred ceste. Nazvao je policiju i hitnu pomoć. Sjeća se da je na nekih sto metara prije prometne nesreće naišao na policijsku patrolu koja se nalazila na kružnom toku. Vozio je dopuštenom brzinom, jer je bio svjestan i prisutnosti policije na dijelu ceste kojom se kretao. Budući da je ta policijska patrola bila u blizini, oni su ubrzo došli na mjesto događaja, a potom je došla i hitna pomoć. Najgore je što je oštećenik kao biciklist prije dolaska do mjesta prometne nezgode prošao pored ove policijske patrole koju je on uočio i to u teško alkoholiziranom stanju. Zajedno s policijom došao je u bolnicu gdje su odveli oštećenika. Do bolnice je išao svojim automobilom prateći policijsko vozilo. Napominje da se oštećenik pojavio niotkud, u mrklom mraku nasred ceste. Ne smatra se stoga krivim za ovu prometnu nesreću. Morao je skrenuti u lijevo kako ne bi udario oštećenika po sredini, jer bi tada posljedice mogle biti kobne s obzirom da se oštećenik nalazio nasred ceste. Sjeća se da je oštećenik nakon prometne nesreće kada je tamo došla policija vikao da je on kriv za nesreću. Za njega je to sve bilo jako traumatično, jer je normalno vozio i išao u posjetu svom sinu čemu se veselio, a na kraju je završilo s ovom nesrećom. Žao mu je tog čovjeka, ali ne smatra se odgovornim. Poslije je nazvao policajca koji mu je dao svoj broj kako bi se interesirao za zdravstveno stanje oštećenika. Od tog policajca tražio je kontakt broj oštećenika kako bi mu se javio, međutim policajac mu je savjetovao da to ne čini, odnosno rekao mu je da se onda oštećenika neće moću otarasiti. Stekao je dojam da je tom policajcu oštećenik od ranije bio poznat. Iskren je, nema se što ni od čega braniti. Nije ludovao na cesti, već je vozio pošteno i po propisima.

4.1. Optuženik je koristio pravo da ne odgovara na pitanja suda i optužbe, a u prethodnom postupku se branio šutnjom slijedom čega nije reproducirana snimka njegovog ispitivanja u Policijskoj postaji Opatija.

5. Iz iznesene obrane optuženika proizlazi da on ne osporava činjenične tvrdnje da je dana 30. travnja 2022. oko 20,45 sati, između mjesta [adresa] i [adresa], upravljao osobnim automobilom „Range Rover HSE“ registarske oznake [registarska oznaka] kolnikom Županijske ceste broj 4105 iz smjera zapada u smjeru istoka, te da je dolaskom do 500 metara istočno od kružnog toka prometa s kolnikom Županijske ceste broj 4291 (prilazna cesta za autocestu A5) prednjim desnim dijelom vozila kojim je upravljao udario u neosvijetljeni bicikl marke „Merida Matts 100TFS“ kojim je upravljao oštećenik, a ne osporava i da je uslijed ovog udara oštećenik pao na tlo i zadobio ozljede u vidu prijeloma gornje trećine lijeve natkoljenice, prijeloma donje grane lijeve stidne kosti, prijeloma čašice lijevog kuka, višekomadnog prijeloma desne lopatice i prijeloma VII. i VIII. rebra desno.

5.1. Optuženik, dakle, ne osporava da je sudjelovao u predmetnoj prometnoj nesreći u kojoj je nastradao oštećenik kao biciklist i ne osporava da je u toj prometnoj nesreći oštećenik zadobio teške tjelesne ozljede.

5.2. Optuženik, s druge strane, osporava činjenične tvrdnje da je vozio nedopuštenom i neprilagođenom brzinom od oko 95 km/h, odnosno osporava da bi brzina kojom se kretao bila u uzročno posljedičnoj vezi s prometnom nesrećom, a odgovornost za nesreću pripisuje oštećeniku prikazujući da je oštećenik bio zapreka koju nije mogao pravovremeno uočiti i da je oštećenik skretao prema njemu zbog čega on nije mogao izbjeći udar.

6. U odnosu na ove sporne činjenice sud nije prihvatio obranu optuženika, budući da je u tom dijelu njegova obrana suprotna rezultatima provedenog prometnog vještačenja prema kojima se on u fazi prilaza mjestu prometne nesreće i u fazi naleta kretao brzinom od oko 95 km/h koja je bila nedopuštena na dijelu ceste kojom se kretao i neprilagođena uvjetima vidljivosti u vrijeme nesreće, dok je u odnosu na oštećenika utvrđeno da se isti u trenutku naleta kretao biciklom približno paralelno s uzdužnom osi kolinika, a što isključuje da bi bio u radnji skretanja, odnosno nasrtanja biciklom na automobil optuženika, a kako je to optuženik opisao. Stoga je sud ocijenio da je optuženik u pogledu ovih odlučnih činjenica neistinito iskazivao radi izbjegavanja vlastite kaznenopravne odgovornosti za prometnu nesreću.

7. Oštećeni TM naveo je u svom iskazu da se predmetnog dana nalazio u Bizovcu, odnosno u Bizovačkim toplicama u posjeti kod jedne doktorice koju poznaje, a tamo je došao biciklom. Zadržao se gotovo cijeli dan u posjeti te je popio otprilike 3 do 4 čaše vodke. Misli da je oko 18,00 sati krenuo nazad kući u [adresa] biciklom. Kretao se biciklom uz desni rub ceste. Sjeća se da je bila subota i bilo je prometno u vrijeme kada se vozio prema [adresa] te je bio polumrak. Na udaljenosti od oko 500 metara prema ulazu u [adresa] odjednom je čuo udarac i pao je s bicikla. Sjeća se da je došla policija i hitna pomoć i da je dobio kaznu koju je platio, a radilo se o kazni zbog alkohola i zbog toga što nije imao svijetlo na biciklu. Slomio je kuk, zdjelicu, tri rebra i desnu lopaticu. Ne sjeća se je li se optuženik zaustavio nakon prometne nesreće. Policajci su mu samo rekli da se vozač zaustavio i da je plakao zato što je razbio auto. Optuženik ga ni poslije nije kontaktirao. Nije mu poznato je li optuženik neposredno nakon nesreće došao s njim u bolnicu. Možda je tada bio u nesvijesti pa ga nije uočio. Na mjestu nesreće nije komunicirao s optuženikom.

7.1. Iskaz oštećenika nije prihvaćen jedino u dijelu gdje je naveo da se biciklom kretao uz desni rub ceste, budući da je prometnim vještačenjem utvrđeno da se u trenutku naleta kretao približno sredinom desne kolničke trake, odnosno izmaknut oko 1,6 m u lijevo od desnog ruba kolnika. U ostalom dijelu iskaz oštećenika je ocijenjen vjerodostojnim, jer se radi o nespornim okolnostima prometne nesreće koje je opisivao.

8. Nadalje, iz zapisnika o očevidu Postaje prometne policije Osijek od 30. travnja 2022. s fotoelaboratom i situacijskim planom prometne nesreće proizlazi da je do prometne nesreće došlo izvan naselja na kolniku Županijske ceste broj 4105 (između [adresa]), 500 metara istočno od kružnog toga s kolnikom Županijske ceste broj 4291 (skretanje za Autocestu broj 5). Očevidom je utvrđeno da je cesta na mjestu prometne nesreće ravna, asfaltirana, kolnik suh i čist, a širina kolnika iznosi 7,40 metara. Javna rasvjeta nije postavljena, a ograničenje brzine je prometnim znakom postavljeno na 80 km/h. Promet je rijedak, vremenske prilike vedre, a vidljivost

- noć. Iz zapisnika o očevidu nadalje proizlazi da su u prometnoj nesreći sudjelovali optuženik kao vozač automobila marke Land Rover registarske oznake [registarska oznaka] te oštećenik kao vozač bicikla. Prilikom vršenja očevida utvrđeno je da oštećenik tijekom vožnje na biciklu po noći izvan naseljenog mjesta nije imao upaljena svjetla na biciklu niti je za vrijeme vožnje bio označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom. Mjesto događaja prometne nesreće izmijenjeno je na način da je oštećenik do dolaska policije zbog ozljeda vozilom HMP Osijek prevezen u KBC Osijek, a osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] pomaknut je s mjesta događaja. Mjesto događaja je fotografirano te je izrađen situacijski plan prometne nesreće.

9. Iz zapisnika o prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu na ime oštećenika od 30. travnja 2022. proizlazi da je kod istog prilikom alkotestiranja utvrđena koncentracija od 1,76 g/kg alkohola, dok iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu na ime optuženika proizlazi da kod optuženika nije utvrđena prisutnost alkohola.

10. Iz nalaza i mišljenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 6. svibnja 2022. proizlazi da je analizom alkohola u krvi i mokraći za oštećenika utvrđeno da je u trenutku prometne nezgode oštećenik bio u tolikoj mjeri pod utjecajem alkohola da su njegove vozačke sposobnosti zbog toga bile bitno smanjene s obzirom da je koncentracija u krvi bila najmanje 1,94 g/kg.

11. U prethodnom postupku provedeno je sudsko medicinsko vještačenje ozljeda koje je oštećenik zadobio u prometnoj nesreći po vještaku dr. Borisu Dumenčiću. Ovaj je vještak u svom nalazu i mišljenju od 21. srpnja 2022. naveo da je oštećenik pregledan u OHBP KBC Osijek dana 30. travnja 2022., a potom da je zaprimljen na bolničko liječenje na traumatologiju KBC Osijek do 5. svibnja 2022. Razlog primanja u bolnicu bile su ozljede koje je zadobio u prometnoj nesreći kao biciklist pri naletu osobnog automobila. Pregledom i tijekom bolničkog liječenja utvrđene su ozljede prijeloma gornje trećine lijeve natkoljenice, prijelom donje grane lijeve stidne kosti, prijeloma čašice lijevog kuka, višekomadni prijelom desne lopatice i prijelom VII. i VIII. rebra desno. Sve utvrđene ozljede kvalificirane su pojedinačno i u svom zbroju kao obične teške tjelesne ozljede. Prijelom gornje trećine lijeve natkoljenice, prijelom donje grane lijeve stidne kosti i prijelom čašice lijevog kuka su ozljede koje su nastale najvjerojatnije padom na lijevi kuk, a višekomadni prijelom desne lopatice i prijelom VII. i VIII. rebra su nastali najvjerojatnije kontaktom leđa s plohom vozila.

11.1. Na nalaz i mišljenje sudsko medicinskog vještaka dr. Borisa Dumenčića nije bilo primjedbi, a stranke nisu tražile da se ovaj vještak na predmet vještačenja, odnosno okolnosti ozljeda, njihove kvalifikacije i mehanizma nastanka, neposredno ispita. Imajući u vidu navedeno, te da nisu bile sporne okolnosti utvrđene sudsko medicinskim vještačenjem i da su iste u skladu s relevantnom medicinskom dokumentacijom u spisu (prijava ozljeda KBC Osijek PU osječko-baranjskoj, nalaz OHBP KBC Osijek od 30. travnja 2022.), vještačenje je iz navedenih razloga u cijelosti prihvaćeno.

12. Tijekom postupka provedeno je i prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku prometne struke Draženu Jeđudu, univ.spec.traff., iz trgovačkog društva Intelex d.o.o. za vještačenje i intelektualne usluge. Ovaj je vještak u svom pisanom nalazu i mišljenju od 01. kolovoza 2022. naveo da su u prometnoj nesreći na osobnom automobilu nastala slijedeća oštećenja: obloga prednjeg branika oštećena u desnom bočnom dijelu, staklo prednjeg desnog svjetla oštećeno, prednji desni blatobran oštećen u prednjem dijelu, prednji poklopac oštećen, prednji desni stup oštećen u gornjem dijelu, prednja desna vrata oštećena, desno bočno ogledalo kpl. oštećeno. Na biciklu su nastala slijedeća oštećenja: stražnji kotač kpl. jače oštećen, stražnji blatobran oštećen, rama oštećena i deformirana u stražnjem dijelu, sjedište oštećeno. S obzirom na oštećenja na vozilima vještak zaključuje da se prometna nesreća dogodila kao bočno okrznuće između prednjeg desnog bočnog dijela osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] i stražnjeg lijevog bočnog dijela bicikla, odnosno na način da je osobni automobil kojim je upravljao optuženik prednjim desnim dijelom udario u stražnji kotač bicikla kojim je upravljao oštećenik i koji se kretao ispred njega u istom smjeru na dijelu kolnika na kojem ne postoji izgrađena biciklistička staza ili traka. S obzirom na relativni sudarni položaj vozila, položaj i prostorno pružanje tragova na kolniku, a osobito položaj traga potiskivanja stražnjeg kotača bicikla te zaustavljeni položaj bicikla, mjesto kontakta na kolniku se nalazi 11,5 m istočno od PPTM i 5,8 m udesno od osovine, odnosno 1,6 m ulijevo od desnog ruba kolnika gledano u smjeru kretanja vozila. Kontakt između vozila ostvaren je približno na središnjem dijelu južne kolničke trake, odnosno desne kolničke trake gledano u smjeru kretanja vozila. U trenutku kontakta, osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] kretao se svojom desnom kolničkom trakom kolnika Županijske ceste broj 4105 iz smjera zapada u smjeru istoka i bio je blago ukošen u lijevu stranu, jer je neposredno prije kontakta optuženik poduzeo radnju skretanja u cilju izbjegavanja prometne nesreće. U trenutku prometne nesreće bicikl se kretao također iz smjera zapada u smjeru istoka, približno paralelno s uzdužnom osi kolnika, a u trenutku kontakta se nalazio približno na središnjem dijelu svoje desne kolničke trake. S obzirom da je osobni automobil pomaknut s mjesta događaja, a njegov zaustavljeni položaj nakon prometne nesreće nije obilježen, fiksiran i evidentiran, brzinu osobnog automobila nije moguće odrediti prema duljini puta kočenja/zaustavnog puta.

12.1. Nadalje je u nalazu i mišljenju prometnog vještaka navedeno da je mogući raspon naletnih brzina osobnog automobila prema tragovima fiksiranim očevidom, odnosno prema duljini odbačaja retrovizora (15,1 m) i duljini zone krhotina stakla (22,7 m) u području od 85 km/h do 127 km/h. S obzirom na spol i starosnu dob te okolnost alkoholiziranosti vozača bicikla, kao i vrstu i stanje bicikla, biciklist se u trenutku prometne nesreće mogao kretati brzinom između 10 i 15 km/h. U računalnom programu PC Crash izvršena je simulacija i optimiranje naleta osobnog automobila za definirani naletni položaj na kolniku i naletne brzine osobnog automobila u području od 85 do 127 km/h te brzine bicikla od 10 do 15 km/h. Najpodudarniji rezultati, s obzirom na putanju i zaustavljeni položaj bicikla, dobiveni su za naletnu brzinu osobnog automobila od 95 km/h i brzinu bicikla od 15 km/h. Stoga je vještak mišljenja da se u trenutku kontakta osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] kretao brzinom oko 95 km/h. Nalet na bicikl je bio nekočeni, pa je brzina osobnog automobila i u fazi prilaza mjestu prometne nesreće također bila oko 95 km/h. U trenutku kontakta bicikl se kretao brzinom oko 15 km/h. Tehničkim putem nije bilo moguće utvrditi koja su svjetla u trenutku prometne nesreće bila uključena na osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka]. Prilagođena brzina automobila u konkretnim uvjetima vidljivosti i vožnji s uključenim kratkim svjetlima je bila ne veća od oko 59 km/h, a s uključenim dugim svjetlima je bila u okviru dopuštene brzine kretanja, odnosno ne veća od oko 80 km/h. U trenutku prometne nesreće bicikl nije bio osvijetljen, a vozač bicikla nije nosio reflektirajući prsluk niti reflektirajuću biciklističku odjeću te je bicikl predstavljao neosvijetljenu i teško uočljivu zapreku na kolniku. Da je u trenutku prometne nesreće bicikl bio osvijetljen, okrivljenik bi isti mogao uočiti s udaljenosti od najmanje oko 200 metara s koje bi pravovremenim reagiranjem mogao zastaviti automobil prije mjesta naleta i na taj način izbjeći prometnu nesreću.

12.2. Ispitan na raspravi 25. studenog 2024. prometni vještak Dražen Jeđud je u cijelosti ostao kod iznesenog pisanog nalaza i mišljenja od 01. kolovoza 2022. Na pitanja branitelja optuženika dodao je da je s prometno tehničkog stajališta, a s obzirom na položaj tijela pješaka i položaj tijela vozača bicikla, mišljenja da je tehnički zahtjevnije upravljati vozilom s jednim tragom (bickl, moped, motocikl), nego se kretati u svojstvu pješaka. Prilikom upravljanja biciklom vozač mora održavati stabilnost i upravljati biciklom na način da ne dođe do destabilizacije i pada na kolnik. Kod kretanja osobe pješaka također je potrebno održavati stabilnost, ali su moguće i određene korekcije u hodu bočno, u lijevu ili desnu stranu pomoću kojih pješak može održavati stabilnost i pri tome ne pasti na podlogu. Utjecaj alkoholiziranosti na vozačke sposobnosti vozača bicikla spada u područje sudsko medicinskog ili toksikološkog vještačenja. Kod koncentracije od najmanje 1,94 promila alkohola u krvi vozačke sposobnosti vozača bicikla su bitno smanjene, a točan utjecaj određene koncentracije alkohola i način manifestiranja na vozačke sposobnosti vozača bicikla spadaju u područje medicinske struke. S prometno tehničkog stajališta ne može isključivo povezati krivudanje bicikla po kolniku sa stupnjem alkoholiziranosti vozača. Tehnički je moguće da po cesti krivuda vozač bicikla koji nije alkoholiziran, a moguće je i da se alkoholizirani vozač bicikla kreće pravocrtno. Na temelju materijalnih tragova nije moguće rekonstruirati putanju bicikla u fazi prilaza mjestu kontakta, odnosno nije moguće utvrditi je li se u fazi prilaza bicikl kretao uz desni rub kolnika ili je "krivudao". Vještačenje je provedeno na temelju materijalnih tragova. Na temelju oštećenja i drugih tragova kontakta na vozilima, a osobito s obzirom na izostanak poprečnog pomaka oštećenja na automobilu optuženika, mišljenja je da se u trenutku kontakta bicikl kretao približno paralelno s uzdužnom osi kolnika, na približno središnjem dijelu južne, odnosno desne kolničke trake, izmaknut oko 1,6 m u lijevo od desnog ruba kolnika. Sudarni položaj između vozila je prikazan na slici 1. do 4. pisanog nalaza i mišljenja. Prema zapisniku o očevidu širina kolnika je 7,4 m, širina jedne kolničke trake je 3,7 m. Ne može se očitovati o točnoj širini vozila optuženika, jer o tome nema potrebnu dokumentaciju. Ukoliko je širina vozila optuženika bez retrovizora 2,03 metara kako branitelj navodi tada je riječ o vozilu koje spada u kategoriju šireg vozila. Neposredno prije kontakta optuženik je poduzeo radnju skretanja u lijevu stranu u cilju izbjegavanja prometne nesreće. Posljedično u trenutku kontakta automobil optuženika je bio blago ukošen u lijevu stranu. S obzirom da se prometna nesreća dogodila kao bočno okrznuće s vrlo malim preklopom sudarnih površina vozila, u trenutku kontakta desni gabarit vozila optuženika se nalazio oko 1,5 m u lijevo od desnog ruba kolnika, gledano u smjeru njegovog kretanja. Ukoliko je širina automobila 2,03 m, u trenutku kontakta lijevi gabarit vozila se nalazio oko 3,53 m u lijevo od desnog ruba kolnika, odnosno nalazio se oko 0,18 m u desno od uzdužne razdjelne crte na kolniku. Takav položaj vozila optuženika približno odgovara položaju koji je prikazan na slici 4. pisanog nalaza i mišljenja. Uobičajeni način kretanja bicikla je u zoni širine oko 1 m u lijevo od desnog ruba kolnika. Da se oštećenik na biciklu kretao u zoni širine 1 m od desnog ruba kolnika do prometne nesreće ne bi došlo. Za sigurno vršenje radnje pretjecanja bicikla potrebno je da vozač motornog vozila održava sigurnosni bočni razmak između vozila koji ovisi o brzinama vozila.

12.3. Na upit branitelja optuženika da li se može izračunati koje je vrijeme potrebno da se oštećenik biciklist izmakne, odnosno skrene u lijevo za bočni pomak 1,6 m i poravna svoj bicikl da ponovno bude u pravcu, vještak je odgovorio da vrijeme bočnog pomaka ovisi o bočnom ubrzavanju vozila prilikom izmicanja i veličini bočnog pomaka i da u formi dopune pisanog nalaza i mišljenja može dati matematički izračun vremena bočnog pomaka bicikla za 1,6 m u lijevu stranu. Prosječno vrijeme reagiranja vozača u noćnim uvjetima na neosvijetljenom dijelu kolnika, u prometnim situacijama prosječne složenosti, poduzimanjem radnje kočenja je oko 1 do 1,2 sekunde, a poduzimanjem radnje skretanja oko 0,6 sekundi. Iz očevidne dokumentacije slijedi da bicikl u trenutku prometne nesreće nije bio osvijetljen. Prema Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama bicikl treba na prednjem dijelu imati svijetlo bijele boje i na stražnjem dijelu svijetlo crvene boje. Na fotografijama F61 do F63 je vidljivo da su na prednjem i stražnjem kotaču bicikla bili postavljeni katadiopteri narančaste boje. Katadiopteri su oprema koja ne emitira vlastitu svjetlost, već reflektira svjetlost od drugog izvora. S obzirom da su se u trenutku prometne nesreće vozila kretala istosmjerno, katadiopteri nisu mogli reflektirati svjetlost od automobila optuženika, pa isti nisu niti mogli označiti bicikl. Iz očevidne dokumentacije proizlazi da je utvrđeno da oštećenik nije imao upaljena svijetla na biciklu niti je za vrijeme vožnje bio označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom. Svaki bicikl koji nije opremljen propisanim uređajima u koje se ubrajaju i uređaji za osvjetljavanje ceste nije tehnički ispravan. U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama je navedeno što sve mora vozač bicikla imati u uvjetima smanjene vidljivosti i kao takvo ne može biti predmetom prometno tehničkog vještačenja. Vozač bicikla koji nosi reflektirajući prsluk u uvjetima smanjene vidljivosti (noć) je uočljiv s udaljenosti od oko 130 m. Vozač bicikla koji ne nosi reflektirajući prsluk u noćnim uvjetima na neosvijetljenom dijelu kolnika je vozaču automobila uočljiv u trenutku kada "ulazi" u svjetlosni snop, odnosno na udaljenosti od oko 30 do 35 m za vožnju s uključenim kratkim svjetlima i s udaljenosti od minimalno 100 m za vožnju s uključenim dugim svjetlima. Navedene udaljenosti se odnose na vozilo s pravilno podešenim svjetlima. Vještačenjem je utvrđeno da se vozilo optuženika u fazi prilaza i u trenutku kontakta kretalo brzinom od oko 95 km/h. Vozilo koje se kreće 80 km/h ili 22,22 m u sekundi put duljine od 35 m prelazi u vremenu od 1,575 sekundi. Da je oštećenik u trenutku prometne nesreće nosio reflektirajući prsluk ili reflektirajuću biciklističku odjeću, te da je bicikl bio osvijetljen, isti bi bili uočljivi sa udaljenosti od najmanje 200 m. U tom slučaju optuženik bi mogao uočiti bicikl s veće udaljenosti te bi njegove mogućnosti za izbjegavanje prometne nesreće bile veće.

12.4. Nadalje je vještak naveo da u prometno tehničkom smislu prilagođena brzina vozila u noćnim uvjetima na neosvijetljenom dijelu kolnika predstavlja brzinu pri kojoj se vozilo zaustavlja u duljini zaustavnog puta koja nije veća od duljine uočavanja neosvijetljenih zapreka na kolniku. Kod snopa kratkog svijetla (asimetrični snop) neosvijetljena zapreka se može uočiti na udaljenosti oko 35 m. Duljina zaustavnog puta od 35m odgovara brzini vozila od 59 km/h. To znači da vozač koji se kreće brzinom od 59 km/h reagiranjem i poduzimanjem radnje kočenja te usporavanjem vozila se zaustavlja na putu duljine oko 35 m. Za sve brzine veće od 59 km/h i vožnju s uključenim kratkim svjetlima vozilo se zaustavlja na udaljenosti većoj od oko 35 m, odnosno na duljini većoj od duljine mogućeg uočavanja neosvijetljenih zapreka na kolniku.

12.5. Nakon ispitivanja prometnog vještaka od strane obrane predloženo je da se provede dopuna prometnog vještačenja na način da prometni vještak izračuna u dvije varijante koje je vrijeme potrebno da biciklist koji se kreće:

a) sredinom zone širine jednog metra (zona se nalazi uz desni rub kolnika), znači kreće se na udaljenosti od 0,5m od desnog ruba kolnika;

b) na udaljenosti 0,25m od desnog ruba kolnika

promijeni pravac svog kretanja skretanjem u lijevo, odnosno usmjeravanjem za bočni pomak od 1,1 m (u varijanti kretanja biciklista pod (a)) odnosno usmjeravanjem za bočni pomak od 1,35 m (u varijanti kretanja bicikliste pod (b)), a čime bi biciklist došao u položaj koji je vještak definirao kao naletni položaj, sve uzimajući u obzir brzinu kretanja biciklista od 15 km/h. Obrana je predložila i da se vještak očituje o tome na kojoj udaljenosti od mjesta naleta se nalazilo vozilo optuženika u obje varijante (a i b) u trenutku započinjanja vršenja navedene radnje od strane biciklista te pri kojim je brzinama vozila optuženika moguće zaustaviti njegovo vozilo do mjesta naleta (za obje navedene varijante) i da li je navedena udaljenost vozila optuženika do mjesta naleta veća ili manja od sigurnosne udaljenosti, za koju bi biciklist mogao na siguran način započeti izvoditi navedenu radnju bočnog usmjeravanja u lijevo do pravca njegovog kretanja u trenutku naleta, a da navedeni biciklist ne dovede u opasnost ostale sudionike u prometu, a u konačnici i samog sebe i koliko bi iznosila navedena sigurnosna udaljenost za sigurno izvođenje navedene radnje od strane biciklista.

12.5.1. Prometni vještak Dražen Jeđud je, očitujući se o ovim varijantama, u dopuni nalaza i mišljenja od 31. prosinca 2024. odmah na početku napomenuo da na temelju materijalnih tragova nije moguće definirati putanju i način kretanja bicikla u fazi prilaza mjestu prometne nesreće. Za varijantu prethodnog kretanja bicikla 0,5 m od desnog ruba kolnika naveo je da bi bicikl u takvoj situaciji kako bi došao u sudarni položaj 1,6 m ulijevo od istog morao ostvariti bočni pomak od oko 1,1 m za što bi mu bilo potrebno vrijeme od oko 1,53 s. Put koji bi bicikl prešao za vrijeme izmicanja je 6,4 m, a ukupni put koji bi osobni automobil prešao od početka izmicanja bicikla do dolaska u mjesto potencijalnog kontakta bi bio oko 40,4 m, dok bi uzdužni razmak između vozila u trenutku započinjanja radnje izmicanja bicikla bio oko 34,0 m. U tom slučaju bi granična brzina za zaustavljanje osobnog automobila prije dolaska u mjesto potencijalnog kontakta bila oko 65 km/h. Zaključno je vještak za ovu varijantu naveo da bi optuženik reagiranjem u trenutku početka izmicanja bicikla u lijevu stranu uspio zaustaviti osobni automobil prije mjesta potencijalnog kontakta za sve brzine manje ili jednake 65 km/h.

12.5.2. Za varijantu prethodnog kretanja bicikla 0,25 m od desnog ruba kolnika vještak je u dopuni nalaza i mišljenja naveo da bi bicikl u takvoj situaciji kako bi došao u sudarni položaj 1,6 m ulijevo od istog morao ostvariti bočni pomak od oko 1,35 m za što bi mu bilo potrebno vrijeme od oko 1,7 s. Put koji bi bicikl prešao za vrijeme izmicanja je 7,1 m, a ukupni put koji bi osobni automobil prešao od početka izmicanja bicikla do dolaska u mjesto potencijalnog kontakta bi bio oko 44,9 m, dok bi uzdužni razmak između vozila u trenutku započinjanja radnje izmicanja bicikla bio oko 37,8 m. U tom slučaju bi granična brzina za zaustavljanje osobnog automobila prije dolaska u mjesto potencijalnog kontakta bila oko 69 km/h. Vještak je za ovu varijantu naveo da bi optuženik reagiranjem u trenutku početka izmicanja bicikla u lijevu stranu uspio zaustaviti osobni automobil prije mjesta potencijalnog kontakta za sve brzine manje ili jednake 69 km/h.

12.5.3. Vještak je zaključno u ovoj dopuni nalaza i mišljenja ponovno napomenuo da na temelju materijalnih tragova nije moguće definirati putanju bicikla u fazi prilaza i da stoga nije moguće niti utvrditi okolnost je li vozač bicikla neposredno prije kontakta poduzeo radnju izmicanja u lijevu stranu ili se dulji vremenski period kretao biciklom po središnjem dijelu svoje desne kolničke trake.

12.6. Ispitan na raspravi 16. veljače 2026. prometni vještak Dražen Jeđud ostao je kod dopune nalaza i mišljenja od 31. prosinca 2024., a na upit branitelja optuženika dodao je da pojam izmicanje predstavlja kretanje vozila u lijevu ili desnu stranu pod manjim kutom, a skretanje pod većim kutom. Bicikl kao i svako vozilo može vršiti radnju izmicanja. Izmicanje je moguće pri svakoj brzini, kod svakog vozila pa tako i kod bicikla. Okolnost da neposredno prije kontakta oštećenik s biciklom nije izvršio radnju skretanja, već izmicanja se zaključuje iz sudarnog položaja vozila u kojem se u trenutku kontakta bicikl kreće približno paralelno s uzdužnom osi kolnika. Kada bi prethodno bicikl izvršio radnju skretanja u lijevu stranu kontakt između vozila bi bio ostvaren pod bitno drugačijim sudarnim kutom, a bicikl bi bio pod većim kutom ukošen u odnosu na uzdužnu os kolnika. U dopuni nalaza i mišljenja na stranici 2. i 3., u formuli za izračun granične brzine za izbjegavanje naleta veličina od 1,05 predstavlja ukupno vrijeme reagiranja sustava vozač plus vozilo, od čega 0,8 sekundi se odnosi na vrijeme reagiranja vozača i 0,25 sekundi na vrijeme porasta usporenja zbog tromosti kočnog sustava na vozilu. Općenito može reći da su obveze vozača prilikom vršenja radnje skretanja, odnosno promjene pravca kretanja vozila definirane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i ne mogu biti predmetom prometno tehničkog vještačenja.

12.7. Budući da je prometni vještak proveo vještačenje na temelju materijalnih tragova koji proizlaze iz očevidne dokumentacije koja nije bila sporna uz uzimanje u obzir svih prostornih i vremenskih okolnosti događaja te imajući u vidu da je vještak svoje izračune jasno prikazao u nalazu i mišljenju i da je za analizu prometne nesreće koristio poznati suvremeni precizni računalni program PC Crash iz kojeg je u nalaz i mišljenje unio i vizualne prezentacije koje potkrijepljuju njegove zaključke, sud je iz svih ovih razloga ocijenio da je prometni vještak proveo vještačenje kvalitetno, stručno i objektivno slijedom čega je provedeno prometno vještačenje u cijelosti prihvaćeno.

13. Na prijedlog obrane od strane Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja provedeno je i toksikološko vještačenje na okolnost utjecaja stupnja alkoholiziranosti od 1,94 g/kg na vozača bicikla.

13.1. U zapisniku o toksikološkom vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ od 30. siječnja 2025. navedeno je da je pri koncentraciji apsolutnog alkohola u krvi od 1,94 g/kg (kategorizacija alkoholiziranosti od 1,50-2,50 g/kg) vozač pijan i pod tolikim utjecajem alkohola da su njegove vozačke sposobnosti bitno smanjene i apsolutno je nesposoban za sigurnu vožnju. Vjerojatnost nastanka prometne nezgode s posljedicom ozljeda je 15 puta veća nego da je vozač u trijeznom stanju. Prema kliničkim istraživanjima osobe s koncentracijom od 1g/kg apsolutnog alkohola u krvi i višom su apsolutno nesposobne za sigurnu vožnju vozilom, to znači da se kod svakog takvog vozača mogu registrirati neke od promjena vozačkih sposobnosti. Alkohol kao depresor središnjeg živčanog sustava djeluje na organizam uzrokujući promjene tjelesnih (senzoričke i motoričke), psihičkih i psihomotoričkih funkcija (emotivne, intelektualne, kognitivne, odlučivanje i provođenje odluka). Negativan utjecaj alkohola na vozačke sposobnosti uslijed usporenja prijenosa impulsa kroz sva živčana vlakna, očituje se smanjenom oštrinom vida, smanjenom sposobnošću dubinskog vida, slabijim uočavanjem udaljenosti između predmeta, otežanom fiksacijom na predmet zbog nistagmusa (nehotični pokreti očiju), akomodacija na svjetlost i tamu i prenošenje svjetlosnih impulsa očnim živcem usporeno je, pa slike postaju mutne, neoštre, slabijeg intenziteta boje, vidno polje (vidni kut) je sužen pa vozač prekasno uočava detalje prometnice pred sobom, objekte u pokretu i one pored središnje linije vožnje, neadekvatno procjenjuje udaljenost, bočni razmak, vlastitu brzinu i smjer i brzinu drugog objekta na prometnici i ostale promjene u vožnji. Utvrđeno je da se oštrina dubinskog vida počinje smanjivati već kod koncentracije od 0,3 g/kg apsolutnog alkohola u krvi, a znatno se reducira već pri koncentraciji oko 1,0 g/kg. Pri tome je karakteristično ponašanje kriva procjena udaljenosti od objekta, slabije zapažanje predmeta u pokretu, vožnja brzinom neprilagođenom uvjetima stanja ceste i/ili meteoroloških prilika, zadržavanje pravca kretanja bez obzira na smjer ceste ili prepreke na putu, ili nesposobnost adekvatne procjene koliko treba skrenuti i motoričkog izvođenja kutnog okreta prema zavoju ceste ili objekta na prometnici, nesposobnost za brze odluke, zanemarivanje, kršenje i nepoštovanje prometnih propisa, donošenje neispravnih odluka i loša procjena objektivnih manevarskih mogućnosti s obzirom na konkretnu situaciju i neprecizno izvođenje samih radnji. Kod koncentracije alkohola oko 2,0 g/kg oko prima tek oko jedan optički individualni podražaj u sekundi, ponekad se javljaju i dvoslike, a vozač više nije u stanju razlikovati boje niti realne oblike objekata pred sobom i oko sebe i vozila. Kvaliteta sluha i određivanje smjera zvuka je poremećeno. Vozač bicikla ima dodatno opterećenje održavanja ravnoteže i kontrole mišićnog tonusa, a koordinacija i mišićna snaga za upravljanje vozilom bitno je reducirana. Vozač nije u stanju ispravno percipirati prometnu situaciju, intelektualno obraditi podatke i dovoljno hitro i precizno donijeti adekvatno rješenje za vožnju, a zbog hendikepa koordinacije, narušenog osjećaja položaja tijela u prostoru (spaciocepcije) i ravnoteže neispravno vrši kretnje potrebne za vožnju biciklom. Pri tomu se ne može isključiti mogućnost da se vozilom kreće nejednoliko, krivudavo, s naglim skretanjima, zastajanjem, s nesposobnošću zadržavanja pravca ili izvođenja kutnog okreta pri zavoju. Zbog navedenih senzoričkih, motoričkih i psihomotoričkih promjena produženo je tzv. „reakcijsko vrijeme ili psihička sekunda”. To znači da od opažanja stvarne situacije i opasnosti na cesti, shvaćanja i razumijevanja detalja percipiranih podataka, ispravne i pravodobne odluke o promjeni u toku vožnje i konačnog izvršenja odgovarajućeg postupka za korekciju u vožnji protekne daleko više vremena nego kod trijeznog stanja, što rezultira eventualnom prometnom nezgodom. Prosječno reakcijsko vrijeme za trijezna vozača iznosi oko 0,75 sekundi, a kod vozača pod utjecajem alkohola od 1 i više sekundi. Intenzitet promjena u direktnoj je korelaciji s koncentracijom alkohola u krvi.

13.2. Zaključno je u nalazu i mišljenju toksikološkog vještačenja navedeno da s toksikološkog stanovišta većina osoba pri navedenim koncentracijama okvirno (statistički gledano) reagira istim promjenama u organizmu. Promjene u vožnji biciklom pri takvoj koncentraciji alkohola u krvi su evidentne, vozačke sposobnosti bitno smanjene kako je opisano, a povezanost istih s konkretnom situacijom na prometnici utvrđuje se prometnim vještačenjem i/ili usporedbom sa svim ostalim okolnostima događaja.

14. Iz obavijesti Postaje prometne policije Osijek o počinjenom prekršaju od 4. lipnja 2022. proizlazi da je oštećenik u vrijeme prometne nesreće počinio prekršaje iz članka 199. stavak 10. Zakona o sigurnosti prometna na cestama (upravljanje biciklom s koncentracijom alkohola iznad 0,5 g/kg), zatim iz članka 113. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometna na cestama (upravljanje biciklom u uvjetima smanjene vidljivosti bez reflektirajućeg prsluka ili reflektirajuće odjeće ili druge reflektirajuće oznake) i iz članka 101. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometna na cestama (upravljanje neosvijetljenim biciklom).

15. Iz uvjerenja iz kaznene evidencije i potvrde iz prekršajne evidencije od 31. kolovoza 2026. na ime optuženika proizlazi da je optuženik neosuđivan i da je u tri navrata prekršajno kažnjavan i to zbog prekršaja iz članka 54. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (nedopuštena brzina izvan naselja, odluka Postaje prometne policije Karlovac od 23. rujna 2024., pravomoćna 2. siječnja 2026.), te zbog prekršaja iz Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja i Zakona o stranicima.

16. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i sve zajedno, utvrđeno je da je optuženik počinio kazneno djelo za koje se tereti predmetnom optužbom.

17. Tijekom postupka nije bilo sporno da su optuženik kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] i oštećenik kao biciklist sudjelovali u predmetnoj prometnoj nesreći koja se dogodila na cesti izvan naselja na kojoj ne postoji biciklistička staza ili traka i da je u toj nesreći oštećenik zadobio teške tjelesne ozljede. Nije bilo sporno i da je u vrijeme prometne nesreće bila noć i da je oštećenik upravljao neosvijetljenim biciklom bez reflektirajućeg prsluka ili druge reflektirajuće oznake i pod znatnim utjecajem alkohola (1,94 g/kg). Sve ove nesporne okolnosti proizlaze iz očevidne dokumentacije, obrane optuženika, iskaza oštećenika, prometnog i toksikološkog vještačenja te obavijesti policije o počinjenim prekršajima od strane oštećenika.

17.1. Prometnim vještačenjem je utvrđeno, a što također nije bilo sporno, da se u trenutku kontakta osobni automobil kojim je upravljao optuženik kretao svojom desnom kolničkom trakom kolnika Županijske ceste broj 4105 iz smjera zapada u smjeru istoka i da je bio blago ukošen u lijevu stranu, jer je neposredno prije kontakta optuženik poduzeo radnju skretanja u cilju izbjegavanja prometne nesreće, dok se bicikl kretao također iz smjera zapada u smjeru istoka, a u trenutku kontakta se nalazio približno na središnjem dijelu svoje desne kolničke trake.

17.1.1. Ovi zaključci prometnog vještaka da se u trenutku kontakta oštećenik nalazio približno na središnjem dijelu svoje desne kolničke trake i da je optuženik u trenutku kontakta bio blago ukošen u lijevu stranu podudaraju se i s obranom optuženika, budući da je optuženik u svojoj obrani naveo da je u jednom trenutku vidio oštećenika nasred ceste i da je morao skrenuti u lijevo kako ne bi udario oštećenika po sredini. Budući da je prometno vještačenje provedeno prije nego što je optuženik iznio obranu (u prethodnom postupku optuženik se branio šutnjom), sud drži da ove podudarnosti iz prometnog vještačenja s kasnijom obranom optuženika uz razloge koji su već izneseni u točki 12.7. dodatno potvrđuju vjerodostojnost i točnost provedenog prometnog vještačenja, pa tako i u odnosu na zaključke prometnog vještaka s kojima se obrana ne slaže, a o čemu će nastavno biti riječi.

17.2. Nadalje, na temelju oštećenja na vozilima prometni vještak je utvrdio i sudarni položaj, odnosno zaključio da se prometna nesreća dogodila na način da je osobni automobil kojim je upravljao optuženik prednjim desnim dijelom udario u stražnji kotač bicikla kojim je upravljao oštećenik i koji se kretao ispred njega u istom smjeru, a mjesto kontakta je 1,6 metara ulijevo od desnog ruba kolnika.

18. Sve ove okolnosti utvrđene prometnim vještačenjem nisu bile sporne. Jedino je bila sporna brzina kojom se kretao optuženik i položaj bicikla oštećenika u trenutku naleta.

19. Što se tiče brzine kretanja oba vozila, prometnim vještačenjem je utvrđeno da se u trenutku kontakta osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao optuženik kretao brzinom oko 95 km/h. Vještak je naveo da je nalet na bicikl bio nekočeni i da je stoga brzina osobnog automobila i u fazi prilaza mjestu prometne nesreće bila oko 95 km/h. Utvrđenje vještaka da je nalet osobnog automobila na bicikl bio nekočeni također se podudara s obranom optuženika, jer optuženik nije naveo da bi kočio, već samo da je skrenuo u lijevo. Za bicikl kojim je upravljao oštećenik utvrđeno je da se kretao brzinom oko 15 km/h.

19.1. Iako je optuženik u svojoj obrani osporio da bi vozio brzinom od oko 95 km/h, sud nije razloga sumnjati i u ovaj zaključak prometnog vještaka, budući da je u svom nalazu vještak detaljno pojasnio kako je došao do tog izračuna, odnosno naveo je da brzinu osobnog automobila nije bilo moguće odrediti prema duljini puta kočenja/zaustavnog puta, jer je osobni automobil pomaknut s mjesta događaja, a njegov zaustavljeni položaj nakon prometne nesreće nije obilježen, fiksiran i evidentiran, pa je stoga vještak uzeo u obzir raspon naletnih brzina osobnog automobila prema duljini odbačaja retrovizora i duljini zone krhotina stakla, a taj raspon je u području od 85 km/h do 127 km/h. Vještak je naveo da je potom u računalnom programu PC Crash izvršena simulacija i optimiranje naleta osobnog automobila za definirani naletni položaj na kolniku i naletne brzine osobnog automobila u području od 85 do 127 km/h te brzine bicikla od 10 do 15 km/h i da su najpodudarniji rezultati, s obzirom na putanju i zaustavljeni položaj bicikla, dobiveni za naletnu brzinu osobnog automobila od 95 km/h i brzinu bicikla od 15 km/h.

19.2. S obzirom da je vještak pri određivanju mogućih brzina kretanja osobnog automobila uzeo u obzir materijalne tragove evidentirane prilikom očevida na mjestu događaja i za izračun najvjerojatnije brzine koristio precizan suvremeni računalni program PC Crash očito je da naletna brzina osobnog automobila od oko 95km/h koja je na taj način određena odgovara stvarnom stanju.

19.3. Stoga je sud iz navedenih razloga našao utvrđenom spornu činjenicu da je optuženik predmetne zgode upravljao osobnim automobilom brzinom od oko 95 km/h. Kako je na mjestu događaja brzina prometnim znakom ograničena na 80 km/h, a što proizlazi iz zapisnika o očevidu, nedvojbeno je da je brzina od oko 95 km/h kojom se kretao optuženik bila nedopuštena.

20. Nadalje, prometnim vještačenjem nije bilo moguće utvrditi kojim režimom svjetala je optuženik upravljao osobnim automobilom (vještak naveo da tehničkim putem nije bilo moguće utvrditi koja su svjetla u trenutku prometne nesreće bila uključena na osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka]). Optuženik je na kraju dokaznog postupka u svojoj obrani naveo da je upravljao automobilom s uključenim kratkim svjetilima, jer su mu cijelo vrijeme nailazila vozila iz suprotnog smjera. S obzirom da je oštećenik u svom iskazu naveo da je bilo prometno u vrijeme prometne nesreće kada se vozio prema [adresa], ne može se isključiti da su optuženiku doista nailazila vozila iz suprotnog smjera, a samim time i da je doista na osobnom automobilu kojim je upravljao u vrijeme prometne nesreće imao uključena kratka svjetla. Stoga je sud za utvrđenje sporne činjenice je li se optuženik kretao neprilagođenom brzinom uzeo u obzir da je optuženik upravljao osobnim automobilom u režimu kratkih svjetala.

20.1. Prometni vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da je prilagođena brzina automobila u konkretnim uvjetima vidljivosti i vožnji s uključenim kratkim svjetlima bila ne veća od oko 59 km/h. U svom iskazu na raspravi 25. studenog 2024. vještak je pojasnio da je vozač bicikla koji ne nosi reflektirajući prsluk u noćnim uvjetima na neosvijetljenom dijelu kolnika vozaču automobila uočljiv u trenutku kada "ulazi" u svjetlosni snop, odnosno na udaljenosti od oko 30 do 35 m za vožnju s uključenim kratkim svjetlima. Nadalje je vještak naveo da u prometno tehničkom smislu prilagođena brzina vozila u noćnim uvjetima na neosvijetljenom dijelu kolnika predstavlja brzinu pri kojoj se vozilo zaustavlja u duljini zaustavnog puta koja nije veća od duljine uočavanja neosvijetljenih zapreka na kolniku. Kod snopa kratkog svijetla (asimetrični snop) neosvijetljena zapreka se može uočiti na udaljenosti oko 35 m, a duljina zaustavnog puta od 35 m odgovara brzini vozila od 59 km/h. Vještak je pojasnio da to znači da se vozač koji se kreće brzinom od 59 km/h reagiranjem i poduzimanjem radnje kočenja te usporavanjem vozila zaustavlja na putu duljine oko 35 m, dok se za sve brzine veće od 59 km/h i vožnju s uključenim kratkim svjetlima vozilo zaustavlja na udaljenosti većoj od oko 35 m, odnosno na duljini većoj od duljine mogućeg uočavanja neosvijetljenih zapreka na kolniku.

20.2. Budući da iz navedenog proizlazi da je u noćnim uvjetima vožnje i na neosvijetljenom kolniku, a kakve su okolnosti postojale u vrijeme predmetne prometne nesreće, optuženik vožnjom s uključenim kratkim svjetlima mogao vidjeti neosvijetljenog biciklista, odnosno oštećenika kada je isti ušao u svjetlosni snop kratkih svjetala, odnosno na udaljenosti od oko 30 do 35 metara, a radi se o duljini zaustavnog puta koja odgovara brzini vozila od oko 59 km/h, jasno je da je brzina od oko 95 km/h kojom je optuženik upravljao osobnim automobilom bila neprilagođena brzina kretanja. Iz navedenog proizlazi i zaključak da bi optuženik u situaciji da se kretao prilagođenom brzinom od oko 59 km/h pravovremeno uočio oštećenika i reagiranjem i poduzimanjem radnje kočenja uspio izbjeći nalet na oštećenika.

20.3. Prema tome, neprilagođena brzina kretanja od oko 95 km/h je sigurno u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom prometne nesreće i predstavlja kršenje prometnog propisa iz članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema kojem je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

20.4. Što se tiče tvrdnji optuženika da je oštećenik nasrtao biciklom na njega, a kojima je prikazao da je oštećenik skretao prema njemu, ta je mogućnost isključena, jer je prometni vještak utvrdio da se s obzirom na izostanak poprečnog pomaka oštećenja na automobilu optuženika u trenutku kontakta oštećenik kretao biciklom približno paralelno s uzdužnom osi kolnika, na približno središnjem dijelu južne, odnosno desne kolničke trake, izmaknut oko 1,6 m u lijevo od desnog ruba kolnika.

20.5. Tijekom postupka obrana je uporno predlagala provođenje dopuna vještačenja za varijante skretanja, odnosno bočnog pomaka bicikliste do dolaska u naletni položaj. Međutim, ovdje se radilo samo o pretpostavljenom načinu kretanja bicikliste, jer je vještak u svom iskazu na raspravi od 25. studenog 2024. naveo da na temelju materijalnih tragova nije moguće rekonstruirati putanju bicikla u fazi prilaza mjestu kontakta, odnosno da nije moguće utvrditi je li se u fazi prilaza bicikl kretao uz desni rub kolnika ili je "krivudao". Pored toga, nije bilo niti jednog drugog dokaza iz kojeg bi proizlazilo da bi se u fazi prilaza oštećenik izmaknuo ili skrenuo do naletnog položaja. To ne proizlazi ni iz obrane optuženika, jer kako je optuženik naveo da je oštećenika vidio na sredini ceste, a radi se o mjestu na kolniku gdje se oštećenik nalazio u vrijeme kontakta, odnosno naleta, a što je utvrđeno prometnim vještačenjem i što nije bilo sporno, to ukazuje da je optuženik vidio oštećenika tek neposredno prije udara, a ne u fazi prilaza, no tada oštećenik, kako je utvrđeno prometnim vještačenjem, nije bio u skretanju niti izmicanju već se kretao približno paralelno s uzdužnom osi kolnika. Vještak je i u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 31. prosinca 2024. u dva navrata ponovio da na temelju materijalnih tragova nije moguće definirati putanju i način kretanja bicikla u fazi prilaza mjestu prometne nesreće te je naveo da stoga nije moguće utvrditi i okolnost je li vozač bicikla neposredno prije kontakta poduzeo radnju izmicanja u lijevu stranu ili se dulji vremenski period kretao biciklom po središnjem dijelu svoje desne kolničke trake. U iskazu na raspravi 16. veljače 2026. vještak je svakako isključio varijantu skretanja biciklista, jer smatra da bi u situaciji skretanja biciklista u lijevu stranu kontakt između vozila bio ostvaren pod bitno drugačijim sudarnim kutom, a bicikl bi bio pod većim kutom ukošen u odnosu na uzdužnu os kolnika. Vještak je, uzimajući u obzir sudarni položaj vozila, dozvolio samo mogućnost izmicanja biciklista, ali ne i skretanja, no i izmicanje je bila samo pretpostavljena okolnost kretanja biciklista, jer na temelju materijalnih tragova nije bilo moguće rekonstruirati putanju bicikla u fazi prilaza mjestu kontakta, a što je vještak više puta ponovio, a sam optuđženik nema saznanja o načinu kretanja oštećenika u fazi prilaza mjestu prometne nesreće, jer je u svojoj obrani ukazao da je uočio oštećenika tek nesporedno prije naleta.

20.6. Nesporno je da je oštećenik bio znatno alkoholiziran, jer mu je izmjerena koncentracija od 1,94 g/kg alkohola o organizmu. Nesporno je i da je pri takvoj koncentraciji alkohola vozač apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju, a što je utvrđeno provedenim toksikološkim vještačenjem. No, iako je u mišljenju toksikološkog vještačenja navedeno da se ne može isključiti mogućnost da se vozač bicikla pod ovom koncentracijom alkohola kreće nejednoliko, krivudavo, s naglim skretanjima, s nesposobnošću zadržavanja pravca, sud smatra da se u izostanku konkretnog dokaza koji bi upućivao na ovakvo kretanje oštećenika kao biciklista u fazi prilaza mjestu prometne nesreće ne može uzeti da se oštećenik doista tako i kretao u fazi prilaza, odnosno da je krivudao ili naglo skretao, odnosno naglo se bočno izmaknuo, time da je ovo potonje kao mogućnost isključio prometni vještak. Prema tome, moguće krivudanje ili izmicanje oštećenika u fazi prilaza mjestu prometne nesreće ostalo je na razini nagađanja, dok je, s druge strane, nedvojbeno da se oštećenik u trenutku naleta, odnosno kontakta kretao približno paralelno s uzdužnom osi kolnika, a što isključuje da bi tada bio u radnji skretanja, odnosno nasrtanja na automobil optuženika, a kako je to optuženik prikazao u svojoj obrani. Prometni vještak je skretanje oštećenika u fazi prilaza i isključio kao mogućnost, a, pored toga, naveo je da se s prometno tehničkog stajališta ne može isključivo povezati krivudanje bicikla po kolniku sa stupnjem alkoholiziranosti vozača i da je tehnički moguće da po cesti krivuda vozač bicikla koji nije alkoholiziran, a da je moguće i da se alkoholizirani vozač bicikla kreće pravocrtno.

20.7. Iz svih razloga, odnosno zato što se radi o tvrdnjama hipotetske prirode, sud je na temelju članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP odbio dokazne prijedloge obrane da se provede novo prometno vještačenje po drugom prometnom vještaku radi analize prometne nesreće za varijante bočnog pomaka biciklista, odnosno njegovog skretanja ili izmicanja do naletnog položaja. Iz istih razloga odbijen je i dokazni prijedlog za provođenjem kombiniranog sudsko medicinskog i prometnog vještačenja. Provedenim prometnim vještačenjem utvrđene su sve relevantne okolnosti za donošenje odluke o spornim činjenicama, a u točkama 12.7., 17.1.1. i 19. već su izneseni razlozi iz kojih sud nije imao razloga sumnjati u vjerodostojnost nalaza i mišljenja prometnog vjetaka Dražena Jeđuda. Iz iste zakonske osnove iz članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP odbijen je i dokazni prijedlog obrane za ispitivanjem sudsko medicinskog vještaka dr. Borisa Dumenčića na okolnost utjecaja visokog stupnja alkoholiziranosti oštećenika na njegovu sposobnost upravljanja biciklom predmetne zgode, budući da vještak dr. Boris Dumenčić nije imao zadatak toksikološkog vještačenja, već je vještačio ozljede oštećenika te njihovu kvalifikaciju i mehanizam nastanka, a rezultati takvog njegovog vještačenja nisu bili sporni zbog čega stranke nisu ni zahtijevale njegovo neposredno ispitivanje na iste okolnosti, a traženo toksikološko vještačenje već je bilo provedeno na prijedlog obrane putem Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ čiji zaključci također nisu bili sporni, no isti u izostanku konkretnih dokaza o kretanju oštećenika u fazi prilaza mjestu prometne nesreće nisu bili dovoljni za utvrđenje da je oštećenik u fazi prilaza u alkoholiziranom stanju doista i izmicao, odnosno krivudao do položaja u kojem se nalazio u trenutku naleta kada je bio približno paralelno s uzdužnom osi kolnika. Prema tome, ispitivanjem vještaka dr. Borisa Dumenčića na iste okolnosti utjecaja alkoholiziranosti na vozačke sposobnosti oštećenika ne bi se utvrdile nikakve nove činjenice.

21. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, sud drži dokazanima činjenične tvrdnje da je optuženik dana 30. travnja 2022. oko 20,45 sati, između mjesta [adresa] i [adresa], neprilagođenom brzinom od oko 95 km/h upravljao osobnim automobilom „Range Rover HSE“ registarske oznake [registarska oznaka] kolnikom Županijske ceste broj 4105 iz smjera zapada u smjeru istoka, te dolaskom do 500 metara istočno od kružnog toka prometa s kolnikom Županijske ceste broj 4291 (prilazna cesta za autocestu A5), propustio brzinu kretanja vozila prilagoditi vidljivosti ceste tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom, što je bilo suprotno odredbi članka 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog kojeg propusta je prednjim desnim dijelom vozila kojim je upravljao udario u stražnji kotač neosvjetljenog bicikla marke „Merida Matts 100TFS“ kojim je upravljao oštećenik, uslijed kojeg udara je oštećenik pao na tlo te zadobio ozljede u vidu prijeloma gornje trećine lijeve natkoljenice, prijeloma donje grane lijeve stidne kosti, prijeloma čašice lijevog kuka, višekomadnog prijeloma desne lopatice i prijeloma VII. i VIII. rebra desno, koje ozljede su teške tjelesne ozljede.

21.1. Sud je izmijenio činjenični opis na način da su izostavljene tvrdnje iz optužnice da je optuženik postupio suprotno odredbi članka 54. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno da se kretao vozilom brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom (80 km/h), jer kako iz provedenog prometnog vještačenja proizlazi da je prilagođena brzina kretanja bila oko 59 km/h to znači da bi do prometne nesreće došlo i da se optuženik kretao dopuštenom brzinom od 80 km/h pa je stoga utvrđeno da taj prekršaj optuženika nije u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom prometne nesreće. Iz tih razloga izostavljene su kao suvišne i tvrdnje iz činjeničnog opisa da je brzina kojom se kretao optuženik bila ujedno i nedopuštena s obzirom na ograničenje brzine od 80 km/h. Pored toga, izostavljene su i tvrdnje da je optuženik propustio prilagoditi brzinu kretanja vozila osobinama, stanju ceste i preglednosti, jer je prometnim vještačenjem utvrđeno da optuženik nije prilagodio brzinu kretanja vidljivosti, odnosno noćnim uvjetima vožnje i neosvijetljenom kolniku.

22. Ubrojivost optuženika nije bila upitna, a postupao je sa svjesnim nehajem, jer je bio svjestan da upravlja automobilom u noćno doba na neosvijetljenoj cesti i da mora prilagoditi brzinu kretanja takvim uvjetima vidljivosti i režimu kratkih svjetala tako da automobil može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju može predvidjeti, a mogao je predvidjeti pojavu biciklista jer se radilo o cesti koja povezuje naselja i koja nema biciklističku stazu ili traku, no propustio je primijeniti takvu dužnu pažnju te je upravljao automobilom brzinom koja znatno premašuje prilagođenu brzinu od oko 59 km/h lakomisleno smatrajući da tako neće ugroziti sigurnost prometa, uslijed koje povrede dužne pažnje je udario oštećenika biciklista te je tako uzrokovao prometnu nesreću u kojoj je oštećenik zadobio teške tjelesne ozljede.

22.1. Optuženik je, dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, uslijed čega je druga osoba zadobila tešku tjelesnu ozljedu. Stoga su se u ponašanju optuženika ostvarila sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11. za koje ga je ovaj sud i oglasio krivim.

23. Prilikom odmjeravanja kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, sud je optuženiku od olakotnih okolnosti uzeo u obzir da je neosuđivan i da je oštećenik kršenjem više prometnih propisa značajno doprinio nastanku prometne nesreće, jer je u noćnim uvjetima vožnje na cesti izvan naselja upravljao biciklom koji nije bio osvijetljen i nije nosio reflektirajući prsluk ili neku drugu reflektirajuću oznaku te se vozio sredinom kolničke trake, a ne što bliže desnom rubu kolnika kako je propisano u članku 112. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Oštećenik je, a što je utvrđeno i prometnim vještačenjem, predstavljao neosvijetljenu i teško uočljivu zapreku na kolniku. Otegotna je okolnost što se optuženik nakon ove prometne nesreće u kojoj je oštećenik teško nastradao ponovno našao kao počinitelj prometnog prekršaja (potvrda iz prekršajne evidencije – točka 15.).

24. S obzirom da se ovdje radi o kaznenom djelu koje je počinjeno iz nehaja i za koje je propisana kazna zatvora do 3 godine, a kod optuženika pretežu olakotne okolnosti, sud smatra da će se i blažom kaznom izraziti dovoljna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela i utjecati na optuženika u pravcu da kao vozač ne ugrožava promet, pa je stoga optuženik za predmetno kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11. na temelju članka 227. stavak 2. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, time da mu je na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. izrečena uvjetna osuda tako što se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti, ako optuženik u vremenu provjeravanja od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

25. Sud smatra da će se ovakvom uvjetovanom zatvorskom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja, posebno uzimajući u obzir prijašnju neosuđivanost optuženika i značajan dopirnos oštećenika nastanku prometne nesreće, zbog čega se može zaključiti da će i samo upozorenje izvršenjem kazne zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci kroz vrijeme provjeravanja od 1 (jedne) godine utjecati na optuženika da shvati štetnost svoje neprilagođene vožnje i da ubuduće poštuje prometne propise i vodi računa o sigurnosti sudionika u prometu, kao i da se suzdrži od bilo kakvih drugih protupravnih postupanja. Također, ova kazna je po mišljenju vijeća primjerena i za ostvarenje generalne prevencije u pravcu postizanja svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

26. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. u vezi s člankom 145. stavak 2. točke 1. i 6. ZKP/08. optuženiku je naloženo da podmiri troškove kaznenog postupka i to trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru i izrade fotoelaborata prometne nesreće u iznosu od 42,47 EUR (specifikacija troškova Postaje prometne policije Osijek od 6. srpnja 2022.), trošak vještačenja alkohola u krvi i mokraći za oštećenika u iznosu od 99,54 EUR (specifikacija troškova vještačenja Centra za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja " NM" od 6. svibnja 2022.), trošak sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 84,94 EUR (račun vještaka od 21. srpnja 2022.), trošak prometnog vještačenja u iznosu od 924,80 EUR (računi prometnog vještaka od 1. kolovoza 2022., 21. listopada 2024., 25. studenog 2024., 31. prosinca 2024., 10. studenog 2025. i 16. veljače 2026.), trošak toksikološkog vještačenja za oštećenika u iznosu od 131,66 EUR (specifikacija troškova vještačenja Centra za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 30. siječnja 2025.) i trošak sudskog paušala u iznosu od 500,00 EUR koji se nalazi primjerenim s obzirom na trajanje i složenost postupka, sve u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

26.1. S obzirom da je optuženik zaposlena osoba s redovnim primanjima koja su veća od prosjeka (2.000,00 EUR) i da je, prema vlastitim navodima, srednjeg imovnog stanja, sud iz navedenih razloga drži da je optuženik u mogućnosti platiti navedene troškove kaznenog postupka bez ugrožavanja vlastite egzistencije i egzistencije svoje obitelji.

27. Uslijed ove presude stavljena je izvan snage presuda Općinskog suda u Osijeku broj K-523/2022-2 od 27. rujna 2022. kojom je izdan kazneni nalog protiv optuženika zbog predmetnog kaznenog djela, a kako to nalaže odredba članka 544. ZKP/08.

28. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.

Osijek, 4. rujna 2026.

Sutkinja

Ivana Špigel

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. ODO u Osijeku, na broj KO-DO-509/2022.

2. Optuženi KM

3. Branitelj optuženika, odvjetnik Frane Dobrović u Rijeci

4. Oštećeni TM