Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-41/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ivici Veseliću sucu pojedincu, u pravnoj stvari I- tužiteljice RF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II-tužiteljice ČF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje obje zastupa punomoćnik Jovica Krtinić, odvjetnik iz Umaga, protiv tuženice EF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Marin Buvinić, odvjetnik iz Umaga, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženice protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama- Buie, poslovni broj Psp-14/2022-38 od 16. rujna 2025., dana 4. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba tuženice EF kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj Psp-14/2022- 38 od 16. rujna 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke kojim je suđeno da je tuženica tužiteljice smetala dana 2. veljače 2002., za što su tužiteljice saznale 4. veljače 2002. „u posljednjem mirnom posjedu ogradnog zida, položenog pravcem istok- zapad, između nekretnina stranaka, opisanih i upisanih kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], protupravnim rušenjem i uklanjanjem tog kamenog zida ukupne dužine 18,70 m, na istočnom, gornjem dijelu u dužini od 4,6 m i visini 2,5 m, koji je bio čvrsto povezan s kućom tužitelja, postavljen na betonsku ploču, fino obrađen i ožbukan, tako da je s nadstrešnicom tvorio zatvoreni skladišni prostor tužitelja, širine 40 cm, visine 2,5 m, na kojeg je bila naslonjena krovna konstrukcija tužitelja, koji dio do novog poprečnog zida na nekretnini tužitelja, dužine 4,5 m, sa završnim dijelom zida visine 1,5 m, dužine 9 m, sve do spremišta za čamce tuženika, na zapadnoj strani, slijedom čega joj se nalaže da uspostavi ranije posjedovno stanje u roku od 15 (petnaest) dana nakon dostave prijepisa ovog rješenja, izgradnjom ogradnog zida i objekata na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te joj se zabranjuje svako daljnje takvo ili slično smetanje“.

II. Uvažava se žalba tuženice EF , ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj Psp-14/2022-38 od 16. rujna 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke kojim je suđeno da je tuženica tužiteljice smetala dana 2. veljače 2002., za što su tužiteljice saznale 4. veljače 2002. „iskopom dijela nekretnine tužitelja, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve prikazano na Skici izmjere Constructa Geo d.o.o. izveljače 2022. crvenom bojom, slijedom čega se joj se nalaže da uspostavi ranije posjedovno stanje u roku od 15 dana nakon dostave ovog rješenja, zatrpavanjem iskopa na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te joj se zabranjuje svako daljnje takvo ili slično smetanje“ i u tom dijelu predmet vraća na ponovni postupak.

III. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe tuženice EF ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeće rješenje:

"I Tuženica EF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], smetala je dana 02.02.2022. godine, za što su tužiteljice saznale 04.02.2022., tužiteljice RF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i ČF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu ogradnog zida, položenog pravcem istok-zapad, između nekretnina stranaka, opisanih i upisanih kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], protupravnim rušenjem i uklanjanjem tog kamenog zida ukupne dužine 18,70 m, na istočnom, gornjem dijelu u dužini od 4,6 m i visini 2,5 m, koji je bio čvrsto povezan s kućom tužitelja, postavljen na betonsku ploču, fino obrađen i ožbukan, tako da je s nadstrešnicom tvorio zatvoreni skladišni prostor tužitelja, širine 40 cm, visine 2,5 m, na kojeg je bila naslonjena krovna konstrukcija tužitelja, koji dio do novog poprečnog zida na nekretnini tužitelja, dužine 4,5 m, sa završnim dijelom zida visine 1,5 m, dužine 9 m, sve do spremišta za čamce tuženika, na zapadnoj strani, te iskopom dijela nekretnine tužitelja, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve prikazanog na Skici izmjere Constructa Geo d.o.o. od veljače 2022, crvenom bojom, slijedom čega joj se nalaže da uspostavi ranije posjedovno stanje u roku od 15 (petnaest) dana nakon dostave prijepisa ovog rješenja, izgradnjom ogradnog zida i objekata na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatrpavanjem iskopa na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te joj se zabranjuje svako daljnje takvo ili slično smetanje“. te joj se zabranjuje svako daljnje takvo ili slično smetanje.

II Tuženica je dužna svakoj tužiteljici naknaditi parnični trošak u iznosu od 650,24 (šestopedeset eura i dvadesetčetiri centa) eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja 16. rujna 2025. pa do isplate po stopi propisanoj čl.29.st.2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana nakon dostave prijepisa ovog rješenja.“

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila tuženica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), sa prijedlogom da se rješenje preinači i odbije tužbeni zahtjev uz naknadu troškova prvostupanjskog i žalbenog postupka.

3. Tužiteljice u odgovoru na žalbu osporavaju osnovanost žalbe tuženice, potražujući trošak odgovora na žalbu.

5. Žalba tuženice je djelomično osnovana.

6. Prije svega valja istaknuti da je u posjedovnim parnicama od odlučnog značenja utvrditi je li nastupila prekluzija, posljednje stanje posjeda i čin smetanja.

7. Predmet prijepora je zahtjev tužiteljica za pružanje posjedovne zaštite koje su imale glede posjeda ogradnog zida i pripadajućih objekata, koji su protupravno srušeni te u dijelu u kojem traže da se iskopani dio njihove nekretnine zatrpa.

8. Suprotno navodima žalbi, pobijano rješenje glede posjeda ogradnog zida i pripadajućih objekata, koji su protupravno srušeni, sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa pa se kao takva može ispitati. Pored toga, suprotno žalbenim navodima tuženice, ne predleži bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, pobijano rješenje u tom dijelu sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima te izreka tog dijela pobijanog rješenja nije u suprotnosti s njegovim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju tog dijela pobijanog rješenja.

9. Prije svega valja odgovoriti na žalbene navode u svezi prigovora prekluzije.

Odlučujući o traženoj sudskoj posjedovnoj zaštiti prvostupanjski je sud utvrdio da je tužena 2. veljače 2022. godine smetala tužiteljice u posjedu nekretnina pobliže navedenih u točki I. izreke, za što su tužiteljice saznale 4. veljače 2022. Obzirom da su tim povodom tužbom od 4. ožujka 2022. zatražile sudsku posjedovnu zaštitu, taj su zahtjev tužiteljice podnijele u roku od 30 dana iz čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP).

9.1. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjsko rješenje sadrži jasne i obrazložene razloge otklanjanja neosnovanog prigovora prekluzije koji su izneseni u točkama 12. do 21. obrazloženja prvostupanjskog rješenja i sukladni su stanju spisa tako da nije ostvarena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 u svezi čl. 381. i čl. 438. ZPP. Pri tom se ističe da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio one činjenice koje su odlučne za prigovor prekluzije, dakle vrijeme tužiteljičinih saznanja za smetanje posjeda ali i za osobu koja je smetanje učinila, odnosno činjenicu da je tužena naložila trećim osobama da u njeno ime i njen račun sruše ogradni zid i pripadajuće objekte, što su tužiteljice saznale 4. veljače 2022. godine. Ovo stoga jer, uz saznanje za čin smetanja, saznanje za osobu koja je učinila smetanje posjeda predstavlja pretpostavku za traženje sudske posjedovne zašite, kao što je propisano odredbom čl. 21. st. 3. ZV.

10. U tom je smislu bez utjecaja žalbeno osporavanje pravilnosti primjene čl. 8. ZPP u vezi čl. 21. st. 3. ZV, koje se otklanja kao neosnovano jer je svedeno na preocjenjivanje izvedenih personalnih dokaza naknadnim žalbenim tumačenjem pojedinih dijelova iskaza u korist tužene.

11. Ovdje valja imati na umu odredbu čl. 7. st. 1. ZPP-a. Naime, osnovno načelo parničnog postupka je načelo stranačke istine, što znači da sud utvrđuje prijeporne činjenice na temelju onih dokaza koje su mu stranke ponudile. Stranke su u obvezi dokazati istinitost iznesenih tvrdnji pa ako koja od stranaka u tome ne uspije, njen zahtjev za pružanje pravne zaštite sud će odbiti, odnosno njen prigovor zahtjevu suprotne strane sud neće prihvatiti (idem est non esse aut non probari – svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazano). To znači, da pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP-a) obvezuju ovaj sud uzeti kao nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, ovdje tuženica, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava.

12. Pri donošenju pobijanog dijela rješenja, koji je potvrđen ovom odlukom, nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom odredbe članka 365. st. 2. ZPP-a, u svezi odredbe č. 381. ZPP-a.

13. Odredbom čl. 22. st. 2. ZVDSP, propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

14. Prema odredbi čl. 441. ZPP-a, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, pri čemu je isključeno raspravljanje o pravu na posjed , o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

14.1. Dakle, kad je riječ o posjedovnoj parnici, predmet raspravljanja je ograničen samo na dvije pravno relevantne činjenice i to činjenicu posljednjeg stanja posjeda i činjenicu nastalog smetanja, a sve u smislu čl. 22. st. 2. ZVDSP-a, odnosno čl. 441. ZPP-a.

15. Obzirom da tužiteljice traže uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, iste uživaju zaštitu od uznemiravanja i oduzimanja posjeda , budući su uspjele dokazati svoj posljednji mirni posjed predmetnog ogradnog zida koji je „čvrsto povezan s kućom tužiteljica“ i pripadajućih objekata (nadstrešnice koja tvori zatvoreni skladišni prostor na kojem je bila naslonjena krovna konstrukcija tužiteljica). Stoga je neosnovan i žalbeni navod tuženice kada se poziva na odredbu čl. 9. st. 3. ZVDSP.

15.1. Sud prvog stupnja je izvan svake razumne sumnje pravilno utvrdio da su tužiteljice do predmetnog smetanja posjeda koristile prijeporni ogradni zid (sa svoje strane nekretnine) i pripadajuće objekte. Naime, upravo je tuženica u svom iskazu na ročištu 6. prosinca 2022. navela da je ona „ta koja je angažirala radnike koji su između ostalog izvršili uklanjanje dijela zida za širinu moje kuće a to sam učinila radi realizacije pravomoćne građevinske dozvole, radnike koje sam angažirala imali su samnom sklopljen ugovor“.

15.2. Valja istaknuti da nije odlučno tko je prijeporni zid sagradio, već je odlučno da su tužiteljice dugi niz godina u posjedu toga zida, koji dijeli susjedna zemljišta tužiteljica i tuženice, a i sama tuženica je u svom iskazu jasno navela da je svoje zemljište kupila 1980. godine a da je „zid već bio sagrađen kad sam predmetnu parcelu kupila“.

16. Kako tuženica u žalbi samo preocjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, ne mogu se prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na dio koji je potvrđen ovom odlukom.

17. Na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je usvojio tužbeni zahtjev primjenom odredbe čl. 22. st. 2. ZVDSP-a u dijelu koji je potvrđen ovom odlukom.

17.1. Žaliteljici je tek za istaknuti shvaćanje ovog višeg suda da nije odlučno za smetanje posjeda je li tuženica postupila po građevinskoj dozvoli, budući joj sama građevinska dozvola ne daje pravo smetati nečiji mirni posjed.

18. Slijedom navedenog u odluci suda prvog stupnja koja je u dijelu potvrđena ovom odlukom, nisu ostvareni ni žalbeni razlozi pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP niti pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. u vezi čl. 381. i čl. 438. ZPP tako da je žalba odbijena kao neosnovana i prvostupanjsko rješenje je potvrđeno, kao u točki I. izreke ove odluke, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2 ZPP.

19. Iako su tužiteljice već u tužbi navele da je tuženica iskopala dio njihove nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i tužbenim zahtjevom zatražile uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na način da tuženica zatrpa iskopani dio njihova zemljišta, o tom dijelu zahtjeva u pobijanom rješenju nema nikakvog razloga.

20. Zbog toga se za sada prvostupanjsko rješenje u tom dijelu ne može ispitati te je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP uvažena žalba tuženice i ukinuto pobijano prvostupanjsko rješenje u dijelu kako je odlučeno u točki II. izreke ovog rješenja.

21. Kako odluka o troškovima ovisi o uspjehu stranaka u parnici, kojega za sada nije moguće utvrditi, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu pod točkom II. izreke pobijanog rješenja i predmet u ovako označenom dijelu vratiti na ponovan postupak.

22. U ponovnom postupku je potrebno ocjenom dokaza sukladnoj odredbi čl. 8. ZPP, pravilno i potpuno utvrditi preostalo činjenično stanje i potom, za svoju odluku dati jasne razloge.

23. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166 st. 3 ZPP.

U Zagrebu, 4. rujna 2026.

Sudac:

Ivica Veselić