Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Frana Kurelca 3

37-Posl.br.P-1105/25-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mati Radoviću, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dalje tužitelj, zastupan po punomoćniku Ivanu Primorcu, odvjetniku iz Rijeke, protiv 1 - tužene-protutužiteljice ČT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2- tužene-protutužiteljice HT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 1 i 2 - tužiteljica kao zak. nasljednice iza pok. PT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dalje tužene, obje zastupane po punomoćniku Vatroslavu Abramoviću, odvjetniku iz Rijeke, radi predaje u posjed i utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave dana 13. srpnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika, zaključene temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku, dalje ZPP, dana 4. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se 1-tuženoj ČT OIB [osobni identifikacijski broj] i 2-tuženoj HT, OIB [osobni identifikacijski broj] da s nekretnine koja je zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ukloni izgrađenu građevinu koja je na grafičkom prilogu 1 nalaza geodetskog vještaka Sandra Viškanića iz veljače 2026. godine, a koji nalaz čini sastavni dio ove presude, označena i omeđena slovnim i brojčanim oznakama K1-K3-S3-S4-K4-K1 te da istu nekretninu preda tužitelju FT, OIB: [osobni identifikacijski broj], u samostalan posjed slobodnu od osoba i stvari u roku od 15 dana.

II. Nalaže se 1 i 2-tuženoj da tužitelju naknade prouzročeni parnični trošak u iznosu od 4.679,45 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 4. rujna 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III. Odbijaju se 1 i 2-tužena s protutužbenim zahtjevom koji glasi:

"1. Utvrđuje se da su 1-tuženica-protutužiteljica ČT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2-tuženica-protutužiteljica HT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekle, svaka u ½ dijela, pravo vlasništva na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to dijelu te nekretnine koji je u nalazu geodetskog vještaka Sandra Viškanića dipl.ing.geod. iz veljače 2026., u grafičkom prilogu 3 označen i omeđen slovnim i brojčanim oznakama K6-K5-K8-B-K7-K6, a koji čini sastavni dio ove presude, slijedom čega su po pravomoćnosti ove presude ovlaštene zatražiti i ishoditi uknjižbu stečenog prava vlasništva, i to svaka u ½ dijela, na tom dijelu te nekretnine u zemljišnim knjigama na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava na tom dijelu te nekretnine s imena tužitelja - protutuženika FT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

2. Nalaže se tužitelju - protutuženiku FT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da 1-tuženici - protutužiteljici ČT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2-tuženici - protutužiteljici HT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi troškove ovog postupka uvećane za zatezne kamate koje na taj iznos teku od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 10. kolovoza 2022. navodi da je upisan kao vlasnik nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel, označena kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u 1/1 dijela . Tuženica da je na dijelu te nekretnine koja je označena kao k. č. br. [katastarska čestica] bez ikakve osnove izgradila građevinu. Naveo je da je pokušao mirnim putem riješiti nastali spor, ali tuženica da se na isto oglušila.

1.1. Tužitelj je podneskom od dana 17. veljače 2026., a nakon provedenog mjerničkog vještačenja, konačno precizirao tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu i protutužbi tužene su navele da u cijelosti osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev te da je točno da je tužitelj upisan u zemljišnim knjigama kao samovlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Na sjeverozapadnom dijelu predmetne k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da se nalazi dio objekta s pripadajućim zemljištem koje je vlasništvo tuženice, a koje je na priležećoj geodetskoj skici označeno žutom bojom. Predmetni objekt u naravi da predstavlja prizemnu gospodarsku zgradu koja se sastoji od dva spremišta, a njena tlocrtna površina iznosi 20,63 m², kako da je to i razvidno iz priležećeg geodetskog snimka izvedenog stanja i rješenja o izvedenom stanju. Predmetni objekt da sagradili još 1981. godine tuženica i njen suprug ŠT, a radilo se o štalici ispred koje se prvotno nalazio vrt zasađen broskvom, koji da se tijekom vremena prestao obrađivati te je posađeno ukrasno grmlje. Prijeporni dio zemljišta da je bio je ograđen kamenim zidom, a dio tog zida u dužini od 6 m srušio je CT, prednik tužitelja u rujnu 2008. te je protiv njega ŠT pokrenuo pred Naslovnim sudom postupak radi smetanja posjeda pod posl.br. P-3259/08 koji je pravomoćno okončan rješenjem kojim je CT naložena uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja. Nakon što je CT uložio žalbu protiv cit. prvostupanjskog rješenja Županijski sud u Rijeci donio je rješenje kojim je potvrdio prvostupanjsko rješenje u točkama I ., II. i III. izreke, osim u dijelu koji se odnosi na smetanje posjeda izgradnjom zida oznakom B-C te nalogom za rušenje zida, a preinačio je prvostupanjsko rješenje u točki I . i II. izreke koji se odnosi na čin smetanja posjede izgradnjom zida i nalogom da se zid sruši, na način da se u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan. Po okončanju drugostupanjskog postupka stranke (tužitelj ŠT i tuženik CT) su po svojim punomoćnicima zaključile izvansudsku nagodbu kojom je, između ostalog, CT ovlastio ŠT i članove njegove obitelji da poruše zid kojeg je CT sagradio i da sagrade na njegovom mjestu zid u dimenzijama koje su i navedene u nalazu mjerničkog vještaka u posjedovnoj parnici. Potpisom te nagodbe CT dozvolio je ŠT gradnju zida visine do 1 metar i uređenje omeđenog prostora između zida i predmetnog objekta eventualnim građevinskim ili drugim o otpadom i dovođenje tog prostora u prvobitno stanje. Citiranom nagodbom CT ne traži predaju u posjed predmetnog objekta, prostora ispred njega i zida, već je suglasan da ŠT uredi taj prostor i sagradi zid na isti način kako ga je ŠT prvotno i sagradio. CT da ne upućuje nikada ŠT, a kasnije ni tuženici PT nikakve zahtjeve za predaju u posjed prijepora, kojeg tuženica i njen suprug desetljećima nesmetano uživaju. CT da 6. veljače 2021. sklapa kupoprodajni ugovor s tužiteljem temeljem kojeg se tužitelj upisuje u zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetne nekretnine. Tužitelj da podnosi predmetnu tužbu kojom prvi puta jedan zemljišnoknjižni vlasnik traži od tuženice il i bilo koga u njenoj obitelji predaju u posjed prijepora. Navodi da je zajedno sa svojim suprugom u samostalnom, nesmetanom i poštenom posjedu prijepora i više od 40 godina te da je sa svojim suprugom 1981. sagradila predmetni objekt kojeg je i legalizirala, ogradila ga je i taj ograđeni dio predstavlja samostalnu cjelinu. Navela je da je stekla pravo vlasništva na prijepornom dijelu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], i to na predmetnom objektu stekla je pravo vlasništva građenjem, a na dijelu zemljišta koje pripada tom objektu i služi za njegovu redovnu uporabu vlasništvo je stekla dosjelošću pa tužitelju ne pripada pravo vlasništva na tom dijelu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te je stoga i neosnovan njegov zahtjev za predaju u posjed tog dijela nekretnine. Navela je da temeljem svih činjenica iznijetih u odgovoru na tužbu pod točkama 2. - 4. smatra da je stekla pravo vlasništva na sjeverozapadnom dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to na objektu koji su na toj čestici ona i njen suprug sagradili još 1981. te na pripadajućem dijelu zemljišta ograđenog zidom, a koje je na priležećoj geodetskoj skici označeno žutom bojom

2.1. Tužene su podneskom od dana 22. travnja 2026., a nakon provedenog mjerničkog vještačenja, konačno precizirale protutužbeni zahtjev.

2.2. U odgovoru na protutužbu tužitelj je naveo da u cijelosti osporava protutužbu te da posjed protutužiteljica nikada nije bio samostalan odnosno niti protutužiteljice, a niti njezini pravni prednici nikada nisu bili u kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine, slijedom čega posjed protutužiteljica nikada nije bio zakonit, istinit a niti pošten. Protutužiteljice i njezini pravni prednici da su znali da predmetna k. č. [katastarska čestica] u cijelosti pripada protutuženiku i njegovim pravnim prednicima. U odnosu na rješenje naslovnog suda koje je donijeto u postupku koji se vodio pod posl.br. P - 3259/08, potrebno da je istaknuti da se je radilo o posjedovnoj, a ne vlasničkoj parnici u kojoj se nije raspravljalo niti se je moglo raspravljati o pravu na posjed, a još manje o pravu vlasništva pa da je stoga pozivanje protutužiteljice na navedeno rješenje u potpunosti irelevantno i promašeno. Kada protutužiteljica već dostavlja navedeno rješenje, ista zaboravlja istaknuti da je u navedenom postupku tuženik isticao da je pravni prednik protutužiteljice „napravio“ zid na što je upozoren i opomenut no da je isti „uzimao sve više i više“ zemljišta za koje je znao da pripada prednicima protutuženog. Dakle, niti protutužiteljica, a niti njezini pravni prednici da nisu mogli biti pošteni. Pravni prednici protutužiteljice da su znali da uzurpiraju nekretninu protutuženika zbog čega da su u više navrata opominjani i upozoravani, što sve isključuje poštenje istih kao conditio sine qua non za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

3. Radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu i to uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, izvod iz katastarskog plana, ovosudni spis P - 3259/08, dokumentaciju u postupku rješenja o izvedenom stanju, izvansudsku nagodbu, izvadak iz zemljišne knjige, saslušao je tužitelja kao stranku, svjedoke FTT, MT, NT, ĆT, LT i, AT, CT, ST i BT te je proveden dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke Sandra Viškanića.

4. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] sjenokoša, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se kao vlasnik u 1/1 dijela vodi tužitelj.

5. Uvidom u ovosudni spis posl.br. P-3259/08 utvrđeno je da je dana 16. lipnja 2010. donesemo rješenje kojim je u točki I. izreke utvrđeno da je tuženik CT smetao tužitelja ŠT u posljednjem, nesporednom, samostalnom i mirnom posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 63 čhv i to njenog sjevernog dijela površine 10 m2, koji je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Denisa Jurkovića od 10. kolovoza 2009. godine na skici lica mjesta i mjerenja označen žutom bojom, te je opisan oznakama B-C-D-B, na način da je dana 12. rujna 2008. godine srušio kameni zid duljine 6m i visine 1m, a koji se protezao na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od točke B do točke D, gore opisanog nalaza, te sagradio zid na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se proteže linijom B-C opisanog nalaza i time dalje onemogućio tužitelja da se koristi predmetnim dijelom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Istim rješenjem u točki II. izreke naloženo je tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da sruši sagrađeni zid na k. č. br. [katastarska čestica] koji se proteže linijom B-C, te da sagradi zid dužine 6m i visine 1m linijom B-D, kako je to opisano u nalazu vještaka, te mu da mu se zabranjuje ubuduće takvo ili slično smetanje, sve u roku od 8 dana. Utvrđeno je da je rješenjem Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž-2046/11 odbijena žalba tuženika kao neosnovana te da je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci posl.br. P-3259/08 od 16. lipnja 2010. godine u točkama I., II. i III. izreke, osim u dijelu točke I. i II. izreke koji se odnosi na smetanje posjeda izgradnjom zida oznakom B -C, te nalogom za rušenje zida, kao i da je djelomično uvažena žalba tuženika te je preinačeno rješenje u citiranom dijelu točke I. i II. izreke koji se odnosi na čin smetanja posjeda izgradnjom zida i nalogom da se zid sruši, na način da se u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

6. Uvidom u izvansudsku nagodbu utvrđeno je da je ista sklopljena između ŠT iz [adresa], zastupan po punomoćniku MT i CT iz [adresa], zastupan po punomoćnici UT. Utvrđeno je da je čl.1 suglasno utrđeno da je predmet nagodbe reguliranje međusobnih odnosa u svezi pravomoćnog rješenja Općinskog suda u Rijeci P-3259/08 radi smetanja posjeda. Utvrđeno je da je ista potpisana po punomoćnicima stranaka.

7. Saslušan u tijeku postupka tužitelj je naveo da prije nego što je kupio predmetnu nekretninu da je znao da su se njegov pravni prednik i tužena tu i tamo znali posvađati oko predmetne nekretnine. Naveo je da je pogledao da li ima kakvih zabilježbi na nekretnini, sve da je bilo čisto 1/1 te da je zvao geodete da mu odrede granice njegove nekretnine, međutim kako je objekt bio unutar te čestice, malo uvučen da se nije mogao izmjeriti. Nakon tog da je nazvao gđu. ČT koja vodi glavnu riječ kod tuženika te da je rekao da je kupio teren i da se dogovore oko granice. Međutim ista da je rekla da nema s njim što pričati. Naveo je da kada je kupovao nekretninu da je vidio objekt, ali da je mislio da je puno manji i da je znao čiji je jer da su susjedi te da zna sve što se događalo u susjedstvu te da je znao tko je koga tukao i da je rekao da će im dati malo terena metar, dva, tri, međutim više da se nije imao s kime dogovoriti. Naveo je da je rekao da ga trebaju obeštetiti ako im određeni dio terena da, a na što da mu je ČT rekla da će njemu to uzeti na dosjelost. Naveo je da uistinu više nije imao kasnije s kime razgovarati, a da je vidio da oni žele i ¼ terena kao i česticu od vodovoda te da oni konstantno ulaze u tuđe terene. Naveo je da što se njega tiče, da im može prodati sve, ali po pravičnoj cijeni. Naveo je da je obrtnik te da mu se više nije isplatilo biti u hali gdje je bio s obzirom da mu je podignuta cijena najma, a kako se bavi staklarstvom da mu je trebala nekretnina gdje će odlagati stvari s gradilišta, stvari za reciklažu te da je predmetni teren kompletno poravnao, stavio jedan kontejner, međutim da istoga nije ogradio. Naveo je da je bio 100% siguran da će s tuženima naći zajednički jezik i da će se dogovoriti. Naveo je da taj objekt ulazi u prostor možda 12 m2 i da smatra da to što se nisu dogovorili je neuspjeh tužene i njega, ali svejedno da nema s kime razgovarati. Naveo je da bi tuženici njemu htjeli to oduzet na neki način i okupirati. Naveo je da su se oni tukli cijeli život i pri tome misli na ŠT i CT te da je IT otac od CT rekao ŠT ušao si u moje i da je tada ŠT stao. Naveo je da je predmetna nekretnina kupljena 6. veljače 2021. a tužba je podnesena u kolovozu 2022. i da se najprije pokušao dogovoriti oko svega te da je tužba bilo krajnje rješenje kada više nije imao s kime razgovarati. Kada je kupio da sve je bilo zaraslo, da je on očistio, poravnao da je bio na jednom dijelu odron te da nije želio ni milimetar ući u tuženikovo. Naveo je da se ta kućica nalazi djelomično na terenu od tuženika, a djelomično na njegovom terenu s time da je na njegovom terenu stražnji dio te kućice i da je ulaz u tu kućicu s prednje strane s njihovog terena i da je netočno što oni tvrde da ulaz u tu kućicu imaju sa strane njegovog terena te je netočno da je pokušavao nešto ograditi s obzirom da je samo stavio jedan rebrasti stol za bušenje stakla. Na kraju je naveo da je pročitao izvansudsku nagodbu nakon svih tih razgovora i da mu je CT rekao za nagodbu, međutim da mu je rekao CT da tu nagodbu nije potpisao.

8. Svjedok ČTT navela je da se sjeća sklapanja izvansudske nagodbe od strane njezine stranke CT a protustrankom ŠT te da se sjetila da je ta izvansudska nagodba sklopljena nakon pravomoćnosti presude, a što da joj se desilo možda dva puta u karijeri, međutim da se detalja ne sjeća. Navela je da daje na uvid sudu Izjavu od 15. prosinca 2011., a iz koje proizlazi pristanak CT na navedeno odnosno na rušenje i gradnju zida te da proizlazi da je izjava potpisana po CT. Također prezentira sudu i svoj primjerak izvansudske nagodbe za koju navodi da ju CT osobno potpisao na dva mjesta. Navela je da je nagodba sastavljena nakon pravomoćnosti presude, međutim prije isteka protoka rokova za podnošenje izvanrednih pravnih lijekova , dok da je izjava sigurno sastavljena prije potpisivanja nagodbe, kao i da nije je bila na licu mjesta.

9. Svjedok MT naveo je da se sjeća izvansudske nagodbe između ŠT i CT te da su oni zastupali kao ZOU ŠT. Izvansudska nagodba da je sigurno sklopljena prije 2012., da misli oko 2011. da je sklopljena jer da je tada još uvijek bio u ZOU sa kolegom F. Naveo je da je on vodio taj predmet jer da je ŠT otac od ČT koja je bila tajnica Pravnog fakulteta u Rijeci. Naveo je da se sjeća da su bili na očevidu s mjernikom, da su utvrđivali smjer pružanja zida te da mu se čini da je taj zid omeđivao objekt, odnosno da su zidići omeđivali objekt i da je u biti predmet spora bio taj jedan zid, a ne objekt. Naveo je da je ŠT uspio u parnici, da su kolegica i on pristupili sklapanja izvansudske nagodbe jer da je to odgovaralo i njima i njima. Naveo je da se ne sjeća da li se u produžetku te kućice odnosno objekta nalazio neki drugi zapušteni teren, dok što se tiče ovog dijela kojeg je ŠT smatrao svojim on da je bio uredan. Naveo je da se ne sjeća da li se taj zid kada se gleda s ceste nalazio ispred ili iza kućice.

10. Svjedok NT je navela da ono što zna je da predmetna nekretnina nikada nije bila od ŠT, već od ET, a njih dvojica da nisu bili u srodstvu. Oni da su se još kao djeca igrali po tim livadama i šumarcima te da je uvijek tamo viđala ET, čak da je viđala i njegovu majku koja bi tamo dolazila s košarom pobirati lišće. Navela je da je tužitelj to kupio od CT koji je sin od CT IT da koliko je njoj poznato kućice nije bilo te da je ŠT napravio nekakav zidić, ali na tuđem. Navela je da je ona tada živjela u [adresa], ali da je pet puta tjedno dolazila na [adresa] kod majke i da bi se pričalo kako se ŠT uvijek ili batinao, tukao te da je na taj način uvijek uzurpirao dijelove nekih nekretnina i da su u [adresa] svi za to znali, a ona da je osobno vidjele neke svađe s obzirom da balkon gleda na te nekretnine. Navela je da je taj zidić bio na međi, ali da su oni išli dalje, da je to radio ŠT, a kasnije da ga je naslijedila i kćerka ČT, međutim da ne zna da li je i danas tamo taj zidić odgovara jer da nije dosta dugo bila gore, ali da je ona u zavadi sa nasljednicom ŠT jer da su njima uzurpirali dio nekretnine te da je ta obitelj u svađi sa svima. Navela je da ŠT nije živio u toj kući gdje je ona prva susjeda, da je živjela obitelj iz donjeg [adresa], ŠT Č i ŠT H, a kada se PT udala za ŠT, da je ŠT došao živjeti u [adresa] jer da je PT već tamo živjela. Navela je da na predmetnoj nekretnini nije bilo štalice, da se sjeća nekakvog poljskog WC-a.

11. Svjedok ĆT navela je da ono čega se sjeća je to da je u dva, tri navrata vidjela IT kako se svađa sa ŠT te da mu je IT rekao ti si na mojem, nemoj to raditi poruši to. Međutim u međuvremenu da je IT preminuo te da je ŠT nastavio po svom, odnosno ušao je u tuđu nekretninu te je nekakvu kućicu napravio. Navela je da je ŠT sve smetalo i da je sve bilo njegovo te da je tužitelj nekretninu kupio od sina od IT od CT. Navela je da je došlo do tučnjave između CT i ŠT, ali da ne zna što je bilo i da ne zna kada je to bilo, da je ona samo čula jer da je to bilo kada je radila u Italiji.

12. Svjedok OT navela je da je poznavala ŠT da je to od muževe sestre suprug, da je bio dobar čovjek da je radio u Autoprometu. Navela je da ne zna da li se svađao sa susjedima u [adresa], ali da se oni ne svađaju. Što se tiče nekretnine koju je imao ŠT, a koja je susjedna nekretnina od IT, da je tamo jedan mali vrtić napravio, zid i jednu malu konobicu te da ona misli ŠT nije uzurpirao dio nekretnine od IT, da ne bi on se dirao u tuđe i da je to godinama koristio i da je prije 40 godina napravio ovo o čemu je iskazivala. Navela je da zna tko je CT, međutim isti da je bio susjed ŠT, ali da ne zna da li su se oni svađali jer da ona živi malo dalje. Navela je da je nekretnina od IT bila jedna ledina gromača te da su IT i ŠT bili u sporu vezano za predmetnu nekretninu, kao i da joj nije poznato rušenje nekakvog zidića.

13. Svjedok AT naveo je da je po njemu ŠT bio dobar čovjek. Naveo je da mu je poznata nekretnina od ŠT, da je tamo napravio štalicu, da je sadio trsje i da je napravio kameni zid te da koliko on zna da nije imao problema ni s kim. Naveo je da nije poznavao IT jer da isti nije tamo stanovao te da mu nije poznato da CT, sin od IT živi u [adresa] . Naveo je da je ŠT ovo o čemu je iskazivao radio 1980. ili 1981. te da mu nije poznato da bi ŠT ušao u susjednu nekretninu. Naveo je da je njegova supruga prva sestrična od ČT kćerke tužene, kao i da ne zna granicu odnosno među između nekretnine ŠT i IT.

14. Svjedok ĐT je naveo da su predmetna nekretnina i ta nazovimo kućica iza kuće od JT sa strane. Dio da se koristio za štalu za prasce i koze, a u preostalom dijelu da je služila kao ostava za vino i slične stvari. Na licu mjesta da je zadnji put bio sada za Uskrs. Naveo je da je bio u maminom vrtu koji se nalazi iznad predmetne kućice te kada bi posjećivao majku uvijek bi pričali što je novo u selu. Naveo je da zna da mu je jednom prilikom pričala da je bio nekakav šušur između pok. JT i CT. Naveo je da mu nije poznato da bi se dio ŠT kućice nalazio na nekretnini od CT te da nije čuo da bi CT rekao ŠT da ŠT prekoračio među da je ušao u njegovu nekretninu. Naveo je da se vrt od njegove majke nalazi iznad nekretnine od ŠT te da uistinu ne zna međe susjednih nekretnina i da mu nije poznat odnos pok. ŠT i pok. IT oca od DT. Naveo je da su ŠT i njegova obitelj čistili jedan dio na predmetnoj nekretnini a jedan dio da su čistili prema vodospremi odnosno kućici od Voplina te da su čistili trsje i broskve te da ne zna da li su čistili unutar svoje nekretnine ili je taj dio koji su čistili od nekog drugog. Naveo je da je ŠT izgradio tu kućicu svjedok prije Domovinskog rada, odnosno sigurno prije 40-ak godina.

15. Svjedok ST naveo je da je poznavao pok. ŠT i pok . IT te da zna i CT. Naveo je da zna da se ŠT ranije svađao s IT, a kasnije s njegovim sinom CT te da su čak CT nešto i istukli. Naveo je da uistinu ne zna kada je sagrađena ta kućica, da zna da je ista betonirana odnosno napravljena u betonu, međutim da ne zna za što ista služi, odnosno da ne zna njezinu svrhu. Naveo je da mu je to poznato da je ŠT dosta ušao u njihovu nekretninu, odnosno da bi ŠT prekoračio među te ušao na IT nekretninu i da on nije bio tamo kada se to mjerilo, međutim da su mu tako rekli IT i CT, ali da ne zna da je IT ŠT od početka govorio da je ušao u njegovo. Naveo je da je ŠT bio svakakav da je volio zapovijedati, ali da on nije prisustvovao tim svađama odgovara, međutim da je isti dan to saznao i od IT i od CT. Na kraju je naveo da su drugi susjedi pričali o tim svađama i tim tučama, da zna neke koji su to vidjeli, ali da se iz svojih razloga to boje pričati.

16. Svjedok CT je naveo da je poznavao ŠT te da je bio zlo od čovjeka i da nije bio u kakvom sukobu sa ŠT , ali da ga je ŠT stalno napadao te da je ŠT znao međe bolje od geodeta i da bi on osobno vidio promjenu i na svojoj nekretnini, da ga je na taj način izazivao. Što se tiče predmetne nekretnine, istu da je prodao tužitelju te da ta njegova nekretnina graniči s nekretninom ŠT. Prije njega, ŠT da je napadao njegovog oca IT čim je počeo čistiti teren, a nakon što je mu je otac mlad preminuo isti da je počeo njega provocirati. Naveo je da je kraj tih nekretnina vodosprema te da je ŠT bez ikakve dozvole i pitanja napravio tamo kućicu i da se dio te kućice nalazi na njegovoj nekretnini. Naveo je da je njegov otac, IT, upozoravao ŠT da je ušao u njegovu nekretninu više puta te da je ŠT to jako dobro znao, međutim da se pravio kao da ništa nije bilo. Što se nagodbe tiče niti on, niti njegov pok. otac, niti su sklopili niti potpisali ništa te da svaki put kada bi došao na nekretninu bi našao neku prepreku koju bi mu ŠT postavio te da je u konačnici ŠT sagradio jedan maleni zidić te da je ušao s tim zidićem i u njegovu nekretninu. Jednom prilikom kada da je bio na nekretnini, da je došao ŠT sa štapom te mu je rekao: "Sad ćeš mi ti platiti za sve" i krenuo je s tim štapom prema njemu, međutim, da je ulovio taj štap i posjeo ŠT te mu rekao da odmori, a nakon toga kada da se uputio prema kući da ga je napao ŠT unuk s leđa, srušio na pod te ga nagazio sa nogom. Naveo je da se izderao i da je cijelo selo čulo da se derao ŠT "To je moje, došao si na moje, nemaš ti tu šta tražiti." Što se tiče tog zidića da mu je smetao na njegovoj nekretnini i da ga je on srušio te da ga je ŠT tužio, ali da zidića nije bilo i da ima kćerku zbog koje je izgubio spor. Naveo je da je i bačve i šinu koje je našao na svojoj nekretnini vratio na ŠT nekretninu. Naveo je da je ŠT počeo raditi tu kućicu, da ga je otac upozorio još tamo 1968./1969. kada mu je otac očistio nekretninu, ali da je ŠT dio kućice napravio na njihovom i da se ta kućica počela graditi 1968.- 69. Na kraju je naveo da je ŠT preminuo, ali da su iza njega ostale tužena kao supruga i kćer ČT, koje su sa svim tim upoznate i to vode te da on nije pokretao sporove od 1968./1969. jer da se bojao i da je mislio da će tu tužbu izgubiti zbog ČT.

17. U svom nalazu i mišljenju od dana 3. veljače 2026. stalni sudski vještak Sandro Viškanić naveo je da prijepor pokazan od strane tužitelja na Grafičkom prilogu 1 prikazan je, na kopiji katastarskog plana, objekt pokazan od strane tužitelja, dok je na Grafičkom prilogu 2 isti objekt prikazan na kopiji katastarskog plana i digitalnoj ortofoto snimci. Pokazani objekt na grafičkim prilozima osjenčan da je plavom bojom te je definiran pokazanim i konstruiranim lomnim točkama S1–K1–K2–C–S2–K3–S3– S4–K4–S1, u ukupnoj površini od cca 30 m². Pokazani objekt nalazi se: na dijelu k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u površini od cca 20 m² i definiran pokazanim i konstruiranim lomnim točkama K4-K1-K3-S3-S4-K4; na dijelu k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u površini od cca 2 m² i definiran pokazanim i konstruiranim lomnim točkama S1 -K2-K1-K4-S1; na dijelu k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u površini od cca 8 m² i definiran pokazanim i konstruiranim lomnim točkama K1-K2-C-S2-K3-K1. Prijepor pokazan od strane tužene na Grafičkom prilogu 3 prikazani su, na kopiji katastarskog plana, lomne točke prijepora pokazane od strane tužene, dok je na Grafičkom prilogu 4 isti pokaz prikazan na kopiji katastarskog plana i digitalnoj ortofoto snimci. Pokazana površina na grafičkim prilozima osjenčana da je crvenom bojom te da je definirana pokazanim i konstruiranim lomnim točkama A-K5-K6-C-K7-B-K8-A, u ukupnoj površini od cca 65 m². Pokazana površina nalazi se: na dijelu k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u površini od cca 53 m² i definirana je pokazanim i konstruiranim lomnim točkama K8-K5-K6-K7-B-K8; na dijelu k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u površini od cca 2 m² i definirana je pokazanim i konstruiranim lomnim točkama A-K5-K8-A; na dijelu k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u površini od cca 10 m² i definirana je pokazanim i konstruiranim lomnim točkama K6 -C-K7-K6; Naveo je da napominje da je za potrebe ovog nalaza korištena službena kopija katastarskog plana koja sadržajno odstupa od stvarnog stanja na terenu. U ovom trenutku to da je jedina važeća podloga koja se može koristiti. Nositelji prava na zemljištu mogu u posebnom postupku pokrenuti putem ovlaštene geodetske tvrtke izradu geodetskog elaborata evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica kojim će se navedeni neskladi ispraviti u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi. Izrada takvih elaborata nije predmet ovog sudskog postupka kao ni uređenje međe.

18. Ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka, ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan, dok protutužbeni zahtjev 1 i 2-tužene nije osnovan.

19. Odredbom članka 161 stavak 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08), dalje ZV, propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, dok je odredbom članka 162 stavak 1 istoga ZV-a propisano da da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

20. Odredbom članka 163 stavak 1 ZV-a propisano je da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

21. Odredbom paragrafa 1468 Općeg građanskog zakonika (dalje; OGZ) propisano je da u onim mjestima gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga i gdje se stečenje stvari nepokretnih ima dokazati po sudskim spisima i po inim ispravama ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga koji je doista posjeduje, dosjelost se svršuje tek poslije trideset godina.

22. Odredbom članka 28 stavak 4 Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ 06/1980 i 36/1990), dalje ZOVO, propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.

23. Odredbom članka 388 stavak 1, 2 i 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dalje ZV-a, propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema njegovim odredbama, ako tim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukčije određeno te da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, kao i da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni tim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. toga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen tim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

24. Odredbom članka 159 stavak 1 ZV-a, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok je stavkom 2 i stavkom 3 istoga članka propisano da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću u vlasništvo takav posjed nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

25. Odredbom članka 152 stavak 1., 2. i 3. ZV-a propisano je da zgrada koju netko bez znanja i volje vlasnika zemljišta izgradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku tog zemljišta. Vlasnik ima pravo zahtijevati da mu se preda u posjed njegovo zemljište sa zgradom, a graditelj će moći od vlasnika tražiti naknadu, ako je na to ovlašten po pravilima obveznoga prava. Vlasnik zemljišta koji za to ima pravni interes može, umjesto prava iz stavka 2. ovoga članka, zahtijevati uspostavu prijašnjega stanja pa će graditelj biti dužan po tom zahtjevu postupiti, ne tražeći nikakve naknade za to, ali je ovlašten sav materijal koji je bio njegov uzeti za sebe.

26. Odredbom članka 154 stavak 1 i 2 ZV-a propisano je da ako graditelj nije bio pošten, zgrada je pripala vlasniku zemljišta i kad nije bez odgode zabranio gradnju, no vlasnik zemljišta tada nema pravo zahtijevati uspostavu prijašnjega stanja. Graditelj je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovlašten uspostaviti prijašnje stanje o svom trošku i uzeti za sebe svoj materijal koji je bio ugradio u zgradu, ali ne nakon što protekne rok u kojem bi po pravomoćnosti odluke suda trebao dobrovoljno preda ti posjed zemljišta sa zgradom njezinu vlasniku.

27. Nije sporno da je tužitelj upisani vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti. Sporno je da li su 1 i 2-tužena osobno i putem svojih pravnih prednika stekle dio predmetne nekretnine dosjelošću i građenjem na tuđem zemljištu.

28. Naime, ovaj sud u cijelosti prihvaća iskaz svjedoka ZT u dijelu u kojem je navela da ono što zna je da predmetna nekretnina nikada nije bila od ŠT, već od ŠT IT, a njih dvojica da nisu bili u srodstvu i da je ona tada živjela u [adresa], ali da je pet puta tjedno dolazila na [adresa] kod majke i da bi se pričalo kako se ŠT uvijek ili batinao ili tukao te da je na taj način uvijek uzurpirao dijelove nekih nekretnina i da su u [adresa] svi za to znali, a ona da je osobno vidjele neke svađe s obzirom da balkon gleda na te nekretnine te se prihvaća i iskaz svjedoka ĆT , majke tužitelja, u dijelu u kojem je navela da ono čega se sjeća je to da je u dva, tri navrata vidjela IT kako se svađa sa ŠT te da mu je IT rekao "Ti si na mojem, nemoj to raditi poruši to.", međutim u međuvremenu da je IT preminuo te da je ŠT nastavio po svom, odnosno ušao je u tuđu nekretninu te je nekakvu kućicu napravio i to iz razloga što je navedeno potvrdio i CT, pravni prednik tužitelja koji je tužitelju i prodao predmetnu nekretninu i koji je naveo da je ŠT znao međe bolje od geodeta i da bi on osobno vidio promjenu i na svojoj nekretnini, da ga je na taj način izazivao. Što se tiče predmetne nekretnine, istu da je prodao tužitelju te da ta njegova nekretnina graniči s nekretninom ŠT te da je kraj tih nekretnina vodosprema i da je ŠT bez ikakve dozvole i pitanja napravio tamo kućicu, kao i da se dio te kućice nalazi na njegovoj nekretnini, a da je njegov otac, IT, upozoravao ŠT da je ušao u njegovu nekretninu više puta te da je ŠT to jako dobro znao, međutim da se pravio kao da ništa nije bilo.

29. Nadalje, ovaj sud ne prihvaća iskaz svjedoka OT s obzirom da je isti kontradiktoran budući je ista najprije u iskazu navela da ne zna da li se ŠT svađao sa susjedima u [adresa], ali da se oni ne svađaju, da ne bi se on dirao u tuđe i da je to godinama koristio, da bi potom iskazala da su IT i ŠT bili u sporu vezano za predmetnu nekretninu. Ne prihvaća se niti iskaz svjedoka AT u dijelu u kojem je naveo da mu je poznata nekretnina od ŠT, da je tamo napravio štalicu, da je sadio trsje i da je napravio kameni zid te da koliko on zna da nije imao problema ni s kim , budući je navedeno u suprotnosti s dokazima kojima je sud poklonio vjeru, a i s ovosudnim predmetom P-3259/08 budući je upravo ŠT podnio tužbu radi smetanja posjeda protiv IT.. Što se tiče iskaza svjedoka BT isti nije imao saznanja o odnosu pravnih prednika stranka te je isti naveo da uistinu ne zna međe susjednih nekretnina i da mu nije poznat odnos pok. ŠT i pok. IT, oca od CT, slijedom čega je stav ovoga suda da isti nema saznanja da li je ili nije IT zabranio ŠT da koristi dio njegove nekretnine odnosno da gradi na istoj. U odnosu na iskaz svjedoka ST stav je ovoga suda da niti on nema saznanja da li je ili nije IT zabranio ŠT da koristi dio njegove nekretnine odnosno da gradi na istoj s obzirom da je u svome iskaz naveo da mu je to poznato da je ŠT dosta ušao u njihovu nekretninu, odnosno da bi ŠT prekoračio među te ušao na IT nekretninu i da on nije bio tamo kada se to mjerilo, međutim da su mu tako rekli IT i CT, ali da ne zna da je IT ŠT od početka govorio da je ušao u njegovo.

30. Slijedom svega navedenog zaključni je stav ovoga suda da je pravni prednik 1 i 2-tužene, ŠT znao da gradi na tuđem zemljištu i da koristi tuđe zemljište, odnosno da je isti nepošteni graditelj i nepošteni posjednik te da se zbog navedene činjenice nepoštenja nisu ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva niti građenjem, niti dosjelošću, slijedom čega je u cijelosti valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i odbiti protutužbeni zahtjev 1 i 2-tužene, odnosno odlučiti kao u točki I. i III. izreke presude.

31. Valja napomenuti, a sve s obzirom na navode 1 i 2-tužene tijekom postupka, da je stav ovoga suda da to što je svjedokinja ĆT majka tužitelja i to što je svjedokinja ZT iskazala da je u zavadi s 1 i 2-tuženom nije odlučno o istinitosti njihovog iskaza i to iz razloga što ZT niti nije trebala navedeno iskazati, a iskaz ĆT se ne može samo zbog činjenice bliskog srodstva s tužiteljem u potpunosti isključiti. Osim navedenog i svjedoci OT i AT, svjedoci predloženi po 1 i 2-tuženoj su u tazbinskom srodstvu s pravnim prednikom 1 i 2-tužene, odnosno 1-tuženom. Također, što se tiče iskaza RT u dijelu u kojem je naveo da što se nagodbe tiče niti on, niti njegov pok. otac, niti su sklopili niti potpisali ništa, isti nije kontradiktoran u tom dijelu s obzirom da je nagodba potpisana od strane njegove punomoćnice i to u predmet o smetanju posjeda.

32. Što se tiče samog ovosudnog predmeta P-3259/08 isti se odnosio na smetanje posjeda dijela zida na predmetnoj nekretnini tj. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te se navedeni predmet ni na koji način ne odnosi na predmet ovoga spora, a osim navedenog navodi 1 i 2-tužene da je pravni prednik tužitelja CT "prešutno priznao" u navedenom predmetu pravo vlasništva ŠT na dijelu nekretnine na kojem one u ovom postupku traže utvrđenje svog prava vlasništva, budući da je citiranom nagodbom CT ovlastio ŠT da sruši zid kojeg je CT sagradio nakon što je porušio zid kojeg je ŠT izgradio (što je i bio povod za posjedovnu parnicu) te je temeljem te nagodbe ŠT bio ovlašten sačiniti novi zid, što je i učinio, su u potpunosti neosnovani jer navedeno nigdje iz sklopljene izvansudske nagodbe ne proizlazi.

33. Ovaj sud nije posebno cijenio iskaze svjedoka MT i ČTT jer niti nisu imali nekih saznanja vezano za predmet ovog postupka, već su iskazivali o sklapanju izvansudske nagodbe.

34. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1., a u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a. Visina parničnih troškova koji se sastoje od nagrade za rad odvjetnika, utvrđena je glede svake parnične radnje koju je on poduzeo prema vrijednosti predmeta spora u trenutku njenog poduzimanja pa je tužitelju utvrđen trošak zastupanja po odvjetniku i to za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr.7.t.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika; dalje Tarifa), odgovora na protutužbu u iznosu od 200,00 eura (T.br.8 t.1 Tarife), zastupanja na dvanaest ročišta i to sedam u iznosu od 200,00 eura za svako i pet u iznosu od 100,00 eura za svako (Tbr.9.t.1., t.2. i t.7. Tarife), sastavljanja pet podneska i to tri u iznosu od 200,00 eura za svaki i dva u iznosu od 50,00 eura za svaki (T.br.8 t.1. i t.4 Tarife), pripadajućeg PDV-a u iznosu od 750,00 eura, trošak izlaska suda na saslušanje svjedoka u iznosu od 66,36 eura, trošak mjerničkog vještačenja u iznosu od 700,00 eura, sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 eura i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 110,00 eura, slijedom čega ukupni parnični trošak tužitelja iznosi 4.679,45 eura.

34.1. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.

U Rijeci, 4. rujna 2026.

S U D A C

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka, ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA

- pun. tužitelja

- pun. 1 i 2-tužene