Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-345/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ivici Veseliću, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , radi prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, Zemljišnoknjižni odjel u Varaždinu, poslovni broj Z-4253/2024 od 10. svibnja 2024., dana 4. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja ČF i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu, Zemljišnoknjižni odjel u Varaždinu, poslovni broj Z-4253/2024 od 10. svibnja 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbačen je prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka podnesen 7. ožujka 2024. (točka I. izreke) te je određena zabilježba odbačenog prijedloga na nekretninu čkbr. [katastarska čestica] šuma [adresa] u [adresa] sa 165 čhv upisanoj u zk. Ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (točka II. izreke).
2. Protiv prvostupanjskog rješenja predlagatelj je izjavio žalbu ne navodeći određeno žalbene navode iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 80/22 i 114/22. - dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud svojim rješenjem „ipak pokrene i provede“ pojedinačni ispravi postupak.
2.1. Žalitelj u žalbi prilaže „Izjave nasljednika i rođaka prodavatelja čestice 1099/1 k. o. [katastarska općina]“ od 27. svibnja 2024., koje su istoga dana ovjerene kod javnog bilježnika, a sve nakon donošenja i dostave pobijanog rješenja.
3. Žalba predlagatelja je neosnovana.
4. Pri donošenju pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje ovaj viši sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u svezi čl. 381. ZPP-a.
5. Prvostupanjski sud na temelju čl. 118. st. 6. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 18/22 i 155/23 dalje ZZK), odbacio je prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, jer da predlagatelj nije priložio nikakvu ispravu iz koje bi proizlazila opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno da nije priložio isprave kojim dokazuje osnovanost prijedloga u smislu odredbe čl. 209. st. 4. ZZK u svezi čl. 208. st. 3. ZZK.
6. Prema članku 208. st. 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi i koji se provodi kada postoji opravdani razlog. Prema čl. 209. st. 1., 2. i 4. ZZK -a pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes, a u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično), zatim uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška, a prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
7. Suprotno žalbenim navodima pravilno je sud prvoga stupnja odbacio prijedlog predlagatelja, jer isti nije dostavio dokumentaciju uz prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka koji propisuje ZZK.
7.1. Pozivajući se na odredbu čl. 120. st.1. ZZK pravilno je sud prvoga stupnja odredio zabilježbu odbačenog prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.
7.2. Odredbom članka 208. stavak 3. ZZK-a propisano je da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a rad i se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Stoga , sud prvoga stupnja nije trebao pozvati predlagatelja na ispravak i dostavu prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, jer predagatelj nije dostavio sudu isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka.
8. Žalbeni navod: "Ove izjave nisam prilagao iz razloga ekonomičnosti i mišljenja da će isti nasljednici (rođaci) biti svjedoci kod izlaska suda na teren“, kao i propust da je „pravno neuka stranka“ nije žalbeni razlog predviđen odredbama Zakona o parničnom postupku. U smislu odredbe čl. 352. st. 1. ZPP-a u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi.
8.1. Tek je za istaknuti da ovaj viši sud ne može zaključiti da je predlagatelju povrijeđeno pravo na pošteno suđenje zajamčeno Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Prema shvaćanju ovog drugostupanjskog suda u ovom postupku nije došlo do povrede prava odredbe čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koje se primjenjuju na temelju Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj: 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst - 14/02., 1/06.).
8.2. Ovaj postupak je dokaz da je predlagatelj imao omogućen pristup sudu, a pravo na pravično i pošteno suđenje ne isključuje mogućnost da sud usvoji, odnosno da ne usvoji prijedlog ukoliko je osnovan, odnosno neosnovan, odnosno da odbaci prijedlog (kao u ovom slučaju). Pravo na pošteno suđenje prema odredbi članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih sadrži u sebi upravo zadatak suda da u sudskom postupku, primjenjujući unaprijed utvrđena pravila postupka slobodnim uvjerenjem za što mora dati valjane razloge, utvrđuje sve pravno relevantne činjenice. Prijedlog je odbačen jer predlagatelj nije priložio nikakve isprave glede opravdanosti pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga.
9. Žalitelju valja reći da načelo ignorantio iuris nocet - nepoznavanje prava škodi. Naime, osobno je pravo svakoga u okviru parničnog postupka u Republici Hrvatskoj imati ili ne imati punomoćnika u osobi odvjetnika, te navedena činjenica svakako ne može biti niti olakotna niti otegotna okolnost na strani parnične stranke.
10. S obzirom na izneseno, valjalo je primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP -a, u svezi članka 99. ZZK-a, odbiti žalbu predlagatelja i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu,4. rujna 2026.
Sudac
Ivica Veselić
