Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10349/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Mladena Genca, kao predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika HK, zbog prekršaja iz članka 118. stavka 1. točke 10. Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“ broj: 68/13, 30/14, 115/16, 39/19, 98/19), odlučujući o žalbi okrivljenika HK, podnesenoj po Damiru Vukmanoviću, odvjetniku iz Bjelovara, protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb, Vijeća za prekršaje, od 10. listopada 2023., Klasa: 413-01/22-26/2748, Urbroj: 513-02-3002/1-23-36, na sjednici vijeća održanoj dana 3. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
I U povodu žalbe okrivljenika HK, a po službenoj dužnosti, pobijano rješenje se ukida i predmet se vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak, na ponovni postupak i odlučivanje.
II Uslijed odluke iz točke I izreke ovog rješenja, žalba okrivljenika je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem okrivljenik HK proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 2.100,00 eura (dvije tisuće sto eura) zbog prekršaja iz članka 118. stavka 1. točke 10. Zakona o carinskoj službi, činjenično opisanog u izreci prvostupanjskog rješenja o prekršaju.
2. Istim rješenjem okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura).
3. Protiv prvostupanjskog rješenja okrivljenik je podnio žalbu zbog bitne povrede odredbi prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o visini kazne, navodeći u bitnom da vijeće za prekršaje utvrđuje da on nije vlasnik vozila i prostora za koje je izdan nalog za pretragu, te unatoč tome i činjenici da se tijekom nadzora pojavio na mjestu nadzora vlasnik vozila TK, na kojeg nalog za pretragu i glasi, da vijeće za prekršaje utvrđuje odgovornim okrivljenika a da ne daje za to posebno obrazložene razloge. Poriče počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret, navodeći da je on pomagao carinskim službenicima da vlasnika vozila pronađu i pozovu, te da od trenutka dolaska vlasnika vozila na mjesto provođenja nadzora samo TK može biti odgovoran za onemogućavanje provođenja nadzora i pregleda, jer je njemu u 10,56 sati i predočen nalog za pretragu. Dodao je da je u 11,40 u dvorište ušla nepoznata muška osoba koja je odvezla vozilo marke BMW. Predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno rješavanje, odnosno da ga se oslobodi od prekršajne odgovornosti.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Rješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 202. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao po službenoj dužnosti da je počinjena bitna povreda odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, jer se odluka temelji na nezakonitom dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona.
6. Odredbom članka 90. Prekršajnog zakona propisano je da se odluka ne smije temeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakonit način, s time da su nezakoniti dokazi u smislu stavka 2. točke 2. citirane odredbe, između ostalog, oni koji su pribavljeni povredom odredbi prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
7. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da se odluka o krivnji okrivljenika u pretežno temelji na Zapisniku o poreznom nadzoru provedena na adresi [adresa], kod fizičke osobe TK, koji sadrži zajedničku izjavu braće TK, HK i AK, dakle osumnjičenika te potencijalnih svjedoka u ovom prekršajnom postupku vezano za prekršaj koji se okrivljeniku stavlja na teret, a na temelju kojeg je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak izvelo zaključak o krivnji okrivljenika.
8. Prikupljajući obavijesti ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu ispitati osobu u svojstvu svjedoka, sukladno odredbama Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.
9. Odredbom članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjuju odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka.
10. U smislu navedenog, ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, dužne su upozoriti svjedoka na njegova prava i obveze prije ispitivanja i prije davanja bilo kakvih njegovih izjava te takva upozorenja unijeti u zapisnik.
11. Kako u konkretnom slučaju svjedoci HK i AK prije davanja svoje izjave na Zapisnik o poreznom nadzoru nisu bili upozoreni prema relevantnim odredbama Zakona o kaznenom postupku, a uz to iz predmetnog zapisnika nije vidljivo da se radi o privilegiranim svjedocima, što pretpostavlja i dodatna upozorenja i njihove izjave odriču li se blagodati svjedočenja ili ne, to se ne radi o zapisniku koji bi bio sastavljen u skladu s odredbom članka 158. stavka 7. Prekršajnog zakona, već se radi o nezakonitom dokazu na kojem se ne smije temeljiti odluka o prekršaju, jer osobama koje su svoju izjavu dali u svojstvu svjedoka nisu dana propisana upozorenja.
12. Uz to potrebno je istaknuti da su, prikupljajući obavijesti, ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, ovlaštene ispitati i osobu u svojstvu osumnjičenika, no zapisnik o njegovom ispitivanju kao i bilo koja njegova izjava može se koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku isključivo ukoliko je prije nego što je dao izjavu osumnjičenik bio upozoren u smislu članka 158. stavka 6. Prekršajnog zakona.
13. Kako u konkretnom slučaju niti okrivljenik prije davanja svojeg iskaza na Zapisnik o obavljenom nadzoru nije bio upozoren na svoja postupovna prava, to se ne radi o zapisniku koji bi bio sastavljen u skladu s odredbom članka 158. stavka 6. Prekršajnog zakona, već se radi o nezakonitom dokazu na kojem se ne smije temeljiti odluka o prekršaju, jer okrivljeniku nisu bila dana zakonom propisana upozorenja.
14. Slijedom svega naprijed istaknutog trebalo je u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak, na ponovni postupak i odlučivanje. U ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak otklonit će utvrđenu nepravilnost, te će u dokaznom postupku provesti sve relevantne dokaze, uključujući i ispitivanje okrivljenika, kako bi činjenično stanje bilo potpuno i i točno utvrđeno. Nakon što utvrdi sve pravno relevantne činjenice konkretnog slučaja, donijet će novu, na zakonu utemeljenu i valjano obrazloženu odluku.
15. Zbog izloženih razloga odlučeno je kao u izreci.
Zagrebu, 3. rujna 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Sanja Radeljak,v.r.
Mladen Genc,v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Zagreb, Vijeću za prekršaje, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
Suglasnost ovog otpravka s izvornikom ovjerava
Upraviteljica zajedničke sudske pisarnice:
ZK
