1                                       Gž Ovr-61/2024-2

 

 

             

    Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku                                                                   Gž Ovr-61/2024-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

 

              Županijski sud u Šibeniku, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ani Jeleč-Pecirep, sucu pojedincu, u predmetu predlagatelja osiguranja J. I., OIB …, S., protiv protivnika osiguranja HEP d.o.o. za distribuciju i opskrbu električne energije, OIB …, Z., radi osiguranja, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Sisku poslovni broj Ovr-868/2023-3 od 8. veljače 2024., dana, 16. travnja 2024.

 

 

r i j e š i o j e

 

 

          Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda Sisku poslovni broj Ovr-868/2023-3 od 8. veljače 2024.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog predlagatelja radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere kojom se nalaže protivniku osiguranja da odmah izvrši priključenje u opskrbu električnom energijom i korištenje električne mreže na kući u S. na adresi …, koja privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnosti presude u parničnom postupku za utvrđivanje prava vlasništva.

 

2. Navedeno rješenje žalbom pobija predlagatelj osiguranja sadržajno zbog žalbenog razloga pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja propisan odredbom čl. 353. st. 1. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/0, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 – dalje: OZ). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak.

 

3. U odgovoru na žalbu protivnik osiguranja predlaže potvrditi pobijano rješenje.

 

4. Žalba je neosnovana.

 

5. Ispitujući pobijano rješenje u okviru žalbenih razloga bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava ne koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ) ocjena je ovog suda kako prvostupanjskim rješenjem nije ostvaren ni jedan od navedenih žalbenih razloga, jednako kao što nije ostvaren ni žalbeni razlog na kojeg žalbom ukazuje predlagatelj osiguranja.

 

6. Predmet ovog postupka je zahtjev predlagatelja osiguranja da se radi osiguranja nenovčane tražbine odredi privremena mjera  kojom se nalaže protivniku osiguranja  da odmah izvrši priključenje i opskrbu električnom energijom i korištenje električne mreže kuće u S., na adresi …, do pravomoćnosti presude u parničnom postupku radi utvrđenja prava vlasništva te nekretnine.

 

7. Prvostupanjski sud polazeći od utvrđenja:

 

- da je pred tim sudom u tijeku parnični postupak broj P-159/2023 u pravnoj stvari tužitelja (predlagatelja osiguranja) protiv prvo tužene Republike Hrvatske i drugo tuženika Grada S., radi utvrđenja prava vlasništva kč. br. … u zk. ul. … zemljišne knjige za k. o. S. S., da predlagatelj osiguranja nema prijavljeno ni prebivalište ni boravište na adresi kuće za koju u ovom postupku traži priključenje električne energije, već je prebivalište i boravište prijavljeno na drugim adresama u S., da je prema navodima prijedloga električna energija na toj kući isključena skoro dvije godine prije podnošenja prijedloga, da je rješenjem o nasljeđivanju iza smrti svog oca predlagatelj osiguranja naslijedio kč.br. … k.o. S. S. kao izvan knjižno vlasništvo, da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini prema tuženicima iz navedenog postupka, ali da nije učinio vjerojatnim odnosno dokazao je električno brojilo doista isključeno ni da je to učinjeno na protupravan način,

- ocjenjuje da za donošenje predložene privremene mjere nisu ispunjenje pretpostavke prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ, zbog čega prijedlog odbija kao neosnovan.

 

8. Prema odredbi čl. 341. st. 1. OZ privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena, dok je st. 2. istog čl. OZ određeno što mora sadržavati prijedlog za osiguranje, pa tako između ostalog, predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, te navesti činjenice na kojima se zahtjev temelji i dokaze kojima se navodi potkrepljuju.

 

9. Predlagatelj u prijedlogu uopće ne navodi koju to nenovčanu tražbinu ima prema protivniku osiguranja koju predlaže osigurati predloženom privremenom mjerom, već ističe da je u tijeku naprijed navedeni sudski postupak radi utvrđenja prava vlasništva te nekretnine (u naravi obiteljska kuća) u čijem je posjedu, na kojoj je isključena električna energija koja je za korištenje kuće prijeko potrebna, pa predlaže odrediti predloženu privremenu mjeru do pravomoćnog okončanja predmetnog parničnog postupka.

 

10. Iz takvog sadržaja samog prijedloga, vidljivo je kako predlagatelj ne ističe nikakvu nenovčanu tražbinu prema protivniku osiguranja, niti ističe činjenice iz kojih bi ista proizlazila, ne sa sigurnošću, već ni u najmanjem stupnju uvjerenosti u postojanje istih. Takve činjenice ne proizlazi ni iz podataka predmetnog parničnog postupka, u kojem protivnik osiguranja ne sudjeluje ni na koji način, niti je zahtjev upravljen protiv njega, pa ne postoje pretpostavke za određivanje privremene mjere do pravomoćnog okončanja tog postupka kako to predlagatelj predlaže. 

 

11. Stoga je neprijeporno kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje glavne od kumulativno potrebnih pretpostavki propisanih odredbom čl. 346. st. 1. OZ, koja određuje da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, jednako kao ni one alternativno propisane: toč. 1) ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2) ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, kako je to pravilno ocijenjeno i prvostupanjskim rješenjem.

 

12. Sukladno navedenom, očito je kako žalbenim navodima predlagatelja, kojima ističe da u predmetnoj kući od potresa živi njegova majka, jer se nije imala gdje smjestiti, i da je na istoj prijavljena kao obveznica plaćanja odvoza smeća, čime je priključenje električne energije prijeko potrebno za njezino korištenje kuće, nisu dovedeni u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, osobito time što se radi o novim činjenicama koje nije dopušteno isticati u ovoj fazi postupka (čl. 352. st. 1. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ).

 

13. Nastavno tome, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odlučeno je kao u izreci.

 

 

 

U Šibeniku, 19. travnja 2024.

 

 

                                                                                                                                         SUDAC

                                                                                     

                                                                                        Ana Jeleč-Pecirep v.r.