Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tomislava Tomašića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Sanje Gospočić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe JEREMIJA UNITED j.d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe HĐ, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), te članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 27. lipnja 2024., broj: Pp-5898/2023, na sjednici vijeća održanoj 2. rujna 2026.,

r i j e š i o j e :

I. Djelomično se prihvaća žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, te se preinačuje prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci i odluci o kazni za djelo pod točkom b) izreke na način da se za prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), I-okr. pravnoj osobi JEREMIJA UNITED j.d.o.o. utvrđuje novčana kazna u iznosu od 400,00 (četristo) eura, te se II-okr. odgovornoj osobi HĐ utvrđuje novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura.

II. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku i potvrđuje se prvostupanjska presuda u odnosu na točku a) izreke.

III. Uslijed odluke pod točkama I. - II., uz primjenu članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona, za djela pod točkama a) i b) izreke prvostupanjske presude, I-okr. pravnoj osobi JEREMIJA UNITED j.d.o.o. izriče se ukupna novčana kazna u iznosu od 2.400,00 (dvijetisućečetiristo) eura, te se II-okr. odgovornoj osobi izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura, a koje su okrivljenici dužni platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude, a ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom, računajući od dana primitka presude, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu okrivljenici su proglašeni krivima i kažnjeni novčanim kaznama i to I-okr. pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 eura, te II-okr. odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 600,00 eura, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu, činjenično opisanog u točki a) izreke pobijane presude te su okrivljenici proglašeni krivima i oslobođeni od kazne, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanog u točki b) izreke pobijane presude.

2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eura.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, navodeći u bitnom da u pogledu visine izrečenih novčanih kazni, odnosno oslobođenja od kazne, ova žalba se podnosi iz razloga što se izrečene novčane kazne smatraju niskim u odnosu na sve okolnosti slučaja, a isto vrijedi i po pitanju oslobođenja od kazne za drugonavedeni prekršaj, jer u pitanju je klasični oblik neprijavljenog rada, čije su štetne posljedice otklonjene poticajem pokrenutog postupka inspekcijskog nadzora. Pritom je navedena kvalifikacija klasičnog oblika neprijavljenog rada, sadržajno opisana kroz pripadajuće zapisnike o inspekcijskom nadzoru, pa se prateći tijek i sadržaj cijelog inspekcijskog nadzora sa opravdanim može postaviti pitanje da li bi do reguliranja radnopravnog statusa i prijavljivanja radnika uopće došlo da nije bilo inspekcijskog nadzora, to time više što je radi poslovanje okrivljenih utužene prigode bio ad hoc karaktera, jer radi se o prigodnom poslovanju za vrijeme adventa u kućici na lokalitetu gradskog parka.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je neosnovana za djelo pod točkom a), te je osnovana za djelo pod točkom b) izreke prvostupanjske presude.

6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava, te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski prekršajni sud u Splitu na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djela.

7. Nadalje, imajući u vidu pravnu oznaku djela pod točkom a) izreke pobijane presude, ovaj sud smatra da je u konkretnom slučaju postojala zakonska osnova za izricanje novčane kazne okrivljenicima, uz primjenu članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona.

8. Odredbama članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona propisano je da izbor vrste i mjere kazne počinitelju prekršaja određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, te određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud će uzeti u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Izričući počinitelju prekršaja novčanu kaznu, sud će uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje.

9. Nadalje, uzevši u obzir ranije ponašanje okrivljenika vidljivo je da isti nisu do sada prekršajno kažnjavani za istovrsni prekršaj, što ukazuje na izostanak sklonosti činjenju takvih prekršaja, te uzevši u obzir ponašanje okrivljenika nakon počinjenja prekršaja, utvrđeno je da su okrivljenici u cijelosti priznali djelo, čime su pokazali odgovornost za počinjeni prekršaj, te su okrivljenici, iako su bili u počinjenu prekršaja kritične zgode, naknadno ispunili propisanu obvezu, a u postupku nisu utvrđene otegotne okolnosti, kao i uzet je u obzir značajniji protek vremena od počinjenja prekršaja.

10. Slijedom navedenoga, vodeći računa o ukupnosti društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja u konkretnom slučaju, pravilno je prvostupanjski sud primijenio institut ublažavanja kazne za djelo pod točkom a) izreke, s obzirom da olakotne okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne okolnosti na strani okrivljenika u konkretnom slučaju, u smislu odredbe članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona.

11. Nadalje, ispitujući u povodu žalbe prvostupanjsku presudu u odnosu na odluku o oslobođenju okrivljenika od kazne za prekršaj pod točkom b) izreke, ovaj sud je utvrdio da ima osnove za preinačenje navedene odluke.

12. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenike za prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, pod točkom b) izreke, oslobodio od kazne, međutim, zbog izraženih zahtjeva generalno preventivnog djelovanja kod prekršaja koji ulaze u kategoriju sive ekonomije, o čemu se radi u konkretnom slučaju, isključenja je mogućnost primjene instituta oslobođenja od kazne, pa je ovaj sud preinačio odluku o oslobođenju okrivljenika od kazne za navedeno djelo, s time da je primijenjen novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 119/22), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., kao blaži za počinitelje u smislu odredbe članka 3. stavka 2. i 3. Prekršajnog zakona jer je istim, za prekršaj koji se okrivljenicima stavlja na teret, propisan niži raspon kazni od Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21), važećim u vrijeme počinjenja prekršaja, jer je novim Zakonom propisana novčana kazna za navedeni prekršaj za pravnu osobu u rasponu od 660,00 do 6.630,00 eura, a za odgovornu osobu u rasponu od 130,00 do 1.320,00 eura, te je ovaj sud okrivljenicima utvrdio novčane kazne, uz primjenu instituta ublažavanja novčane kazne iz članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, smatrajući da će se izvršenjem navedenih kazni ostvariti svrha prekršajnog postupka, pa tako i svrha specijalne i generalne prevencije, i to vodeći računa o okolnostima utvrđenim u prvostupanjskom postupku, koje u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne okolnosti.

U Zagrebu 2. rujna 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Diana Pavlečić v.r.

Tomislav Tomašić v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.