Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tomislava Tomašića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Sanje Gospočić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe MIP-IVETIĆ d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe MR, zastupane po braniteljici Kristini Krajačić, odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 29. stavka 1. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Varaždin, Ispostave u Zaboku, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku od 20. srpnja 2023., broj: Pp-105/2023, na sjednici vijeća održanoj 2. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Varaždin, Ispostave u Zaboku, te se ukida pobijana presuda i predmet se dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, protiv okrivljenika je odbijena optužba, zbog prekršaja iz članka 29. stavka 1. Zakona o gospodarenju otpadom (iako se radi o prekršaju iz članka 167. stavka 1. točke 11. i stavka 2. Zakona), činjenično opisanog u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, navodeći u bitnom da Sud u obrazloženju presude navodi da je optužbu valjalo odbiti zbog toga što su okrivljenici za isto djelo prekršaja gospodarenja otpadom bez ishođene dozvole za gospodarenje otpadom, već kažnjeni administrativnom mjerom zabrane obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom izrečenom pisanim rješenjem inspekcije zaštite okoliša Državnog inspektorata, PU Varaždin, Ispostave u [adresa], a koju su okrivljenici izvršili pridržavajući se zabrane obavljanja djelatnosti do ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom za 1. okrivljenu pravnu osobu. Nedvojbeno je da su okrivljenici djelatnost gospodarenja otpadom obavljali protivno članku 29. stavku 1. Zakona o gospodarenju otpadom, čime su počinili prekršaj kažnjiv po članku 167. stavak 1. podstavak 11. te stavku 2. istog Zakona. Upravna mjera zabrane obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, propisana člankom 150. stavak 1. podstavak 2. Zakona o gospodarenju otpadom, ne izriče se sa svrhom kažnjavanja već otklanjanja utvrđenog protupravnog stanja tj. u konkretnom slučaju sprečavanje okrivljenika u daljnjem obavljanju djelatnosti protivno Zakonu o gospodarenju otpadom. Stoga je ovlašteni tužitelj mišljenja da se u konkretnom slučaju ne radi o povredi načela ne bis in idem budući da članak 73. stavak 4. Zakona o Državnom inspektoratu dodatno propisuje obvezu izdavanja prekršajnog naloga od strane inspektora u svim slučajevima kada je propisana upravna mjera zabrane.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je osnovana.

6. Odlučujući o žalbi, te ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu žalbenih navoda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da su prvostupanjskom odlukom u korist okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava, kako to osnovano prigovara i žalitelj.

7. Naime, prvostupanjski sud je u presudi naveo da uvidom u optužni prijedlog i zapisnike, te posebno citirano rješenje, nesporno je utvrđeno da se okrivljeniku 1. i 2. stavlja na teret djelo prekršaja za isti činjenični opis iz odredbe čl. 167.st.1.podst. 11. Zakona o gospodarenju otpadom …" je započela ili obavljala djelatnost oporabe i zbrinjavanja otpada za koju se izdaje dozvola za gospodarenje otpadom, bez da je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom (članak 29. stavak 1.)…", da je prekršajni postupak pokrenut za isti subjektivni i objektivni identitet djela, istovjetnog opisa i istom kriminalnom količinom radnje, što je u konkretnom slučaju već presuđeno izvršavanjem upravne mjere, kako je to i decidirano naglašeno u citiranom rješenju pod točkom 1. " zabranjuje se obavljanja djelatnosti za obavljanje gospodarenja otpadom bez odgovarajućeg akta za obavljanje djelatnosti gospodarenje otpadom", to bi vođenje prekršajnog postupka protiv okrivljenika 1. i 2. i njihovo kažnjavanje za isti prekršaj sa istim činjeničnim opisom predstavljalo povredu načela „ne bis in idem“, koje načelo je zajamčeno člankom 31.st.2. Ustava RH (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) i čl.4. Protokola br. 7. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredbom čl. 10. Prekršajnog zakona, pa je stoga odbio optužbu protiv okrivljenika.

8. Nadalje, pogrešno zaključuje prvostupanjski sud da se radi o presuđenoj stvari u konkretnom slučaju.

9. Naime, materijalnom odredbom članka 29. stavka 1. Zakona o gospodarenju otpadom propisano je da pravna i fizička osoba - obrtnik može nakon što ishodi dozvolu za gospodarenje otpadom započeti i obavljati djelatnost oporabe i zbrinjavanja otpada za koju je izdana ta dozvola.

10. Kako se okrivljenicima optužnim aktom stavlja na teret da su obavljali djelatnost gospodarenja otpadom bez ishođene odgovarajuće dozvole za gospodarenje otpadom, to okrivljenici nisu uopće bili ovlašteni obavljati navedenu djelatnost prije ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom, pa stoga izrečena mjera tužitelja, kojom se okrivljenicima zabranjuje obavljanja djelatnosti, nema karakter sankcije prema okrivljenicima, već isključivo predstavlja mjeru izdanu radi sprječavanje daljnjeg protupravnog ponašanja okrivljenika, što osnovano ističe žalitelj.

11. Slijedom navedenoga, izrečena administrativna mjera tužitelja ne smatra se presuđenom stvari, pa time nema mjesta primjeni načela ne bis in idem u ovom predmetu.

12. Iz navedenih razloga, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja kao osnovanu i prvostupanjsku presudu ukinuti, s time da će sudac prvostupanjskog suda ispraviti uočene nedostatke, imajući u vidu razloge ovog rješenja, kao i navode žalbe, a nakon toga donijeti novu zakonitu odluku.

U Zagrebu 2. rujna 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Diana Pavlečić v.r.

Tomislav Tomašić v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.