REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: IR-115/2026
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinje Gordane Korotaj, predsjednice vijeća te sutkinje Nade Horvatović i sutkinje Ivanke Mašić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u u prekršajnom postupku protiv okrivljene MHA zbog djela prekršaja iz članka 22. stavke 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljene MHA, podnijetoj protiv rješenja Općinskog suda u Velikog Gorici, Stalnoj službi u Ivanić-Gradu poslovni broj: Pp -1072/2026-3 od 30. srpnja 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 2. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljene MHA, ukida se pobijano rješenje o određivanju mjere opreza zabrane približavanja na udaljenost manju od 100 metara i mjera zabrane uspostavljanja i održavanja veze sa žrtvom nasilja MH.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem je okrivljenoj MHA produljena temeljem čl. 130. st. 1. i 2. t. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22., 86/26.) mjera zabrane približavanja na udaljenost manju od 100 metara i mjera zabrane uspostavljanja i održavanja veze s žrtvom nasilja Milkom Senčić do pravomoćnosti odluke u predmetu poslovni broj Pp-1072/2026-3.
2. Protiv tog rješenja okrivljena MHA je osobno podnijela pravodobnu žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a s prijedlogom da se ista uvaži.
4. Žalba je osnovana.
5. Rješavajući predmet, uz ocjenu navoda žalbe te ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 211. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio kako iz pobijanog rješenja ne proizlazi valjano utvrđenje da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz članka 130. stavka 1. Prekršajnog zakona.
6. Naime, odredba članka 130. st. 1. Prekršajnog zakona propisuje kako u postupku za prekršaje propisane zakonom, nakon što je podnesen optužni prijedlog, sud može po službenoj dužnosti ili na prijedlog tužitelja obrazloženim rješenjem odrediti da se protiv okrivljenika primijeni jedna ili više mjera opreza ako je to potrebno radi osiguranja nazočnosti okrivljenika u postupku, sprječavanja okrivljenika da čini nove prekršaje ili da spriječi ili oteža dokazivanje u postupku, dok je odredbom stavka 5. istog članka propisano kako mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti odluke o prekršaju te kako će sud će svaka dva mjeseca, računajući od dana pravomoćnosti prethodnog rješenja o mjeri opreza, ispitati po službenoj dužnosti postoji li još potreba za mjerama opreza, te ih rješenjem produljiti ili ukinuti ako one više nisu potrebne
6.1. Iz navedenih zakonskih odredbi jasno proizlazi da sud ima zakonsku mogućnost da nakon podnošenja optužnog prijedloga odrediti da se protiv okrivljenice primijeni jedna ili više mjera opreza ako smatra da postoji jedna (ili više) taksativno navedenih osnova, a to su osiguranje nazočnosti okrivljenika u postupku, sprječavanje okrivljenika da čini nove prekršaje ili da spriječi ili oteža dokazivanje u postupku, a zatim će obrazloženim rješenjem odrediti ili produljiti takvu mjeru, a iz čega proizlazi obveza suda da kada izriče ili produljuje ovakvu zaštitnu mjeru iz obrazloženja takvog rješenja jasno proizlazi da je osnova za njezino izricanje utemeljena na objektivnim činjenicama koje opravdavaju njezinu primjenu.
6.2. U konkretnom slučaju, prvostupanjski je sud protiv okrivljene i izrekao, a i produljio izrečenu zaštitnu mjeru paušalno navodeći da iz optužnog prijedloga proizlazi osnovana sumnja da je okrivljenica počinila prekršaj za koji se tereti te da je prvostupanjski sud procijenio da je prijedlog tužitelja opravdan zbog bojazni da bi okrivljenica mogla ponoviti istovrsni prekršaj, a za koji prekršaj se može izreći kazna zatvora.
6.3. Iz takvog obrazloženja ne proizlazi činjenična osnova iz kojeg to razloga sud smatra da takva bojazan postoji, osobito uzevši u obzir činjenicu da iz stanja spisa ne proizlazi da je okrivljenica ranije prekršajno kažnjavana (a koju nekažnjavanost okrivljenica ističe sad u žalbi), a ako je prvostupanjski sud smatrao da unatoč činjenici ranije nekažnjavanosti postoji druga činjenica koja ukazuje na bojazan od ponovnog počinjenja prekršaja, onda je takvu svoju tvrdnju trebao obrazložiti u rješenju, kako i propisuje odredba članka 130. stavka 1. Prekršajnog zakona.
8. Iz navedenih razloga trebalo je prihvaćanjem žalbe okrivljenice ukinuti pobijano rješenje.
Zagreb, 2. rujna 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 3 ovjerena prijepisa: za spis, MHA i tužitelja.
