Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2866/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić, kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika- specijaliste Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene VE, branjene od strane Željke Mance, odvjetnice iz Varaždina, radi prekršaja iz članka 4. Zakona o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj: 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18, 14/21), povodom žalbe Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba sanitarne inspekcije, protiv presude Općinskog suda u Varaždinu od 15. ožujka 2024., broj: 32 Pp-2192/2023-5 na sjednici vijeća održanoj dana 2. rujna 2026,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja- Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda, te se na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07,39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) 1. okrivljena VE
OSLOBAĐA OD OPTUŽBE
što dana 22. srpnja/23. srpnja 2023., u 22:00 sati, u objektu – caffe baru i disco klubu "rt" u [adresa], koji posluje u sastavu „34t", ugostiteljskog obrta, vl. VE, [adresa], 4t, mikseta „YAMAHA MG 10" i mikseta „RECORDBOX SERATO, XDJ-RX3"
nije bila automatski elektronički ograničena na propisanu razinu zvuka, te se zvuk mogao pojačavati od minimuma do maksimuma bez ograničenja tj. nije posjedovala Izvještaj o mjerenju stacionarnih izvora buke , tj. nije imala ishođeno rješenje o provedenim mjerama zaštite od buke kojeg izdaje Ministarstvo zdravstva,
čime je počinila prekršaj iz članka 4. Zakona o zaštiti od buke, kažnjivo po članku 19. stavku 1. podstavku 1., a u vezi s stavkom 4. istog Zakona.
II. Uslijed odluke iz točke I. žalba tužitelja je bespredmetna.
III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljenica VE je zbog prekršaja iz članka 19. stavka 4. u vezi stavka 1. podstavka 1., Zakona o zaštiti od buke proglašena krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 900,00 EUR.
2. Istom presudom okrivljenica je obvezana na plaćanje troškova postupka u iznosu od 40,00 EUR.
3. Protiv citirane presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji kako to iz sadržaja žalbe proizlazi. U žalbi u bitnome ukazuje na visinu zapriječene novčane kazne za počinjeno djelo prekršaja te ističe da su svrha kažnjavanja ne može postići s ublaženom novčanom kaznom.
4. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba je bespredmetna.
6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da je pobijanom presudom povrijeđeno prekršajno materijalno pravo iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude i optužnom prijedlogu, nije prekršaj.
7. Odredbom članka 4. Zakona o zaštiti od buke propisano je da su zaštitu od buke obvezne provoditi i osigurati njezino provođenje fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti. Međutim, takav činjenični opisa djela prekršaja predstavlja u bitnom samo zakonski opis prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret, bez konkretizacije odlučnih činjenica, odnosno određenog načina postupanja protivno citiranoj zakonskoj odredbi jer iz istog ne proizlazi koje to mjere zaštite od buke okrivljena nije osigurala. Postupci kojima se utvrđuje da su provedene mjere za zaštitu od buke propisani su člankom 4. Pravilnika o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (Narodne novine broj: 110/2007) i to su mjerenje razine buke, mjerenje zvučne izolacije i ocjena provedenih mjera za zaštitu od buke na temelju provedenih mjerenja, dok je člankom 5. istog Pravilnika propisano da se na temelju ocjene pravne osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite od buke rješenjem utvrđuje provedba mjera za zaštitu od buke. Isto tako Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka (Narodne novine broj: 143/2021) koji propisuje granične vrijednosti buke koje se smiju emitirati u okoliš ovisno o: vrsti izvora buke, vremenu nastanka buke i mjestu nastanka buke, dok je ključni element pravilnika najviša dopuštena razina buke izražena u decibelima (dB(A)), a vrijednosti ovise o kategoriji područja. Člankom 12. ovog Pravilnika propisano je da objekti u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge, a u kojima propisom kojim se uređuju minimalni uvjeti nije kao obveza predviđena glazba, može se u zatvorenom prostoru izvoditi samo glazba ugođaja najviše ekvivaletne razine 65 Db(A).
8. Stoga, budući da činjenični opis prekršaja iz izreke pobijane presude nije potpun jer sadržava samo zakonski opis inkriminiranog prekršaja, no ne i konkretiziranje njegovog činjeničnog opisa, odnosno način na koji je prekršaj počinjen i u čemu se sastoji propust okrivljenika, dakle ne sadržava odlučne činjenice, djelo, kako je činjenično opisano, nema obilježja djela prekršaja te time ne predstavlja predmetni prekršaj.
9. Naime, kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
10. Slijedom navedenog, djelo za koje se protiv okrivljene vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude (a jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenike za predmetno djelo prekršaja oslobodio optužbe, kako je to i navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.
11. Slijedom navedenog žalba tužitelja na odluku o kazni je bespredmetna s obzirom da je okrivljena oslobođena od optužbe troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
U Zagrebu 2. rujna 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Željko Kudrić v.r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Varaždinu u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika, i tužitelja.
