REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-568/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BA, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Marina Mesić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Čipčić-Bragadin Mesić i suradnici d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika ČA, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Davor Jelić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Jelić, Vuković & Handžiski j.t.d. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-872/2019-3 od 14. rujna 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-284/18-17 od 28. veljače 2019., u sjednici održanoj 2. rujna 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbija se revizija tužiteljice kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice na isplatu 12.000,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka.
2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je kao neosnovana žalba tužiteljice.
3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-1142/2021-2 od 8. prosinca 2021. dopušteno je tužiteljici podnijeti reviziju zbog pravnih pitanja:
„1. Je li oštećeniku koji je sudjelujući u štetnom događaju pretrpio povredu zdravlja te strah za sebe i svoje zdravlje, pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti nastale oštećeniku sudjelovanjem u tom događaju?
2. Je li oštećenik koji je sudjelujući u štetnom događaju trpio strah za sebe i svoje zdravlje posredno ili neposredno oštećen?“.
4. Na temelju dopuštenja tužiteljica je podnijela reviziju s prijedlogom prihvatiti reviziju tužiteljice, preinačiti pobijanu presudu na način da se „usvoji“ tužbeni zahtjev tužiteljice te obveže tuženika da tužiteljici naknadi prouzročeni parnični trošak , podredno, predlaže ukinuti prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.
5. U odgovoru na reviziju tuženik predlaže odbiti istu kao neosnovanu.
6. Revizija nije osnovana.
7. Pozivom na odredbu čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, - dalje: ZPP) u povodu revizije iz čl. 382. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. U tijeku postupka koji je prethodio reviziji utvrđeno je:
- da tužiteljica živi u obiteljskoj kući koja je dvije kuće udaljena od kuće u kojoj živi tuženik,
- da je 21. veljače 2016. iz dvorišta tuženika izašao njegov pas zvan B te se kretao po ulici u [adresa] u kojoj žive obje stranke, a radi se o većem psu koji je nakon dobivanja štenaca bio agresivne prirode,
- da tužiteljica u svojoj kući živi s kćeri te ima jednu mačku, a njezina kćer dva mala miješana pekinezera po imenu Č i Z, time da se tužiteljica osobno znala brinuti o psima,
- da je pas B, u vlasništvu tuženika, šapom otvorio vrata dvorišta kuće tužiteljice, ušao u dvorište i zubima uhvatio psa Č te ga odnio u svoje dvorište nakon čega je tužiteljica ušla u dvorište kuće tuženika te pokušala fizički iz usta tuženikovog psa izvući pekinezera Č, što joj je pošlo za rukom tek nakon što je predmetni pas tuženika zamijetio da je i drugi pas iz kuće tužiteljice izašao na cestu pa je ispustio Č i krenuo za drugim psom imena Z,
- da je tužiteljica potom krenula spašavati drugog psa pa se pas tuženika vratio u svoje dvorište i nastavio gristi psa Č, zbog čega ga je tužiteljica morala ponovo spašavati , a koji je kasnije uginuo,
- da tuženikov pas B niti u jednom trenutku nije napao tužiteljicu osobno, nego je prvo napao psića Č, a poslije i drugog pekinezera Z koji su formalno bili u vlasništvu kćeri tužiteljice, a tužiteljica je bila dijelom događaja samo utoliko što je pokušala rastaviti psa.
8.1. Sudovi su na temelju navedenih činjenica zaključili, da u konkretnom slučaju, tužiteljica nije bila neposredni oštećenik jer nije bila objekt napada psa tuženika niti je zadobila neposredne ozljede kao rezultat tog napada, već je ista posredni oštećenik, zbog toga što je pretrpjela strah za psa Č, a poslije i psa ABC u vlasništvu svoje kćeri, pa smatraju da za štetu koju je pretrpjela tužiteljica Zakon o obveznim odnosima ne propisuje nastanak odnosa odgovornosti za štetu. Sud drugog stupnja, nadalje, dodaje, da fizički integritet tužiteljice nije bio ugrožen (uslijed propusta tuženika kojeg apostrofira tužiteljica) pa da se ona u tom smislu može smatrati samo posredno oštećenom te nema pravno relevantne veze između propusta tuženika i posljedica nastalih kod tužiteljice.
9. Prvenstveno, postavljena pitanja proizlaze od činjeničnog utvrđenja koje je protivno onome što su utvrdili sudovi nižeg stupnja, da je tužiteljica sudjelujući u štetnom događaju pretrpjela povredu zdravlja u vidu straha za sebe i svoje zdravlje.
10. Slijedom navedenog, kako je utvrđeno da razlozi zbog kojih je revizija podnesena ne utječu na donošenje drukčije odluke to je pozivom na odredbu čl. 393. st. 1. ZPP valjalo riješiti kao u izreci.
Zagreb, 2. rujna 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
