Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-10666/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić kao predsjednice vijeća te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe KALNIČANKA PROIZVODI d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe GF, zbog prekršaja iz članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama („Narodne novine“ broj: 66/19. i 84/21.), rješavajući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, broj: 49. Pp – 1067/2023-7 od 14. rujna 2023., na sjednici vijeća održanoj 1. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13,. 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljena pravna osoba KALNIČANKA PROIZVODI d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba GF (podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

oslobađaju od optužbe

da bi kao pravna i odgovorna osoba na lokaciji za preradu mlijeka i mliječnih proizvoda, u ert, erhz, 22.02.2023., industrijske i otpadne vode nastale obavljanjem djelatnosti prerade mlijeka i proizvodnjom mliječnih proizvoda, prethodno pročišćene putem separatora ulja i masti i dvije preljevne taložnice ispuštali u prirodni prijamnik - kalnički potok bez vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda,

dakle, kao pravna i odgovorna osoba ispuštali otpadne vode bez vodopravne dozvole,

pa bi time počinili prekršaj iz članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama.

II. Uslijed odluke iz točke I. izreke ove presude, žalba tužitelja je bespredmetna.

III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljenici su proglašeni krivima zbog prekršaja iz članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, za koji prekršaj su na temelju članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, oslobođeni od kazne.

2. Navedenom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 13,27 eura (trinaesteuraidvadesetsedamcenti), svaki.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajno pravnim sankcijama predlažući da se okrivljenicima izreknu novčane kazne primjerene težini počinjenog prekršaja.

4. Žalba je bespredmetna.

5. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da je pobijanom presudom povrijeđeno prekršajno materijalno pravo iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu, kao i u činjeničnom opisu izreke prvostupanjske presude, nije prekršaj.

6. Naime, u činjeničnom opisu prekršaja u izreci pobijane presude, kao niti u činjeničnom opisu djela navedenom u optužnom prijedlogu, nije naveden propis koji dopunjuje blanketnu normu, slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

7. Odredbom članka 224. stavka 1. točke 29. i stavka 2. Zakona o vodama je propisano da će se kazniti za prekršaj pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako ispušta otpadne vode bez akta iz članka 165. ovoga Zakona, a člankom 165. istog Zakona je propisano da je vodopravna dozvola potrebna za svako ispuštanje otpadnih voda za koje se propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona propisuju granične vrijednosti emisija, dok je člankom 70. stavkom 4. istog Zakona propisano da ministar pravilnikom propisuje granične vrijednosti emisija otpadnih voda iz stavka 2. ovoga članka (industrijskih otpadnih voda prije njihova ispuštanja u građevine za javnu odvodnju ili u individualni sustav odvodnje i svih pročišćenih ili nepročišćenih otpadnih voda koje se ispuštaju u vode). Ovim se pravilnikom propisuju i: ispuštanja koja su izuzeta od primjene graničnih vrijednosti emisija, ispuštanja koja su isključena iz obveze iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona, pretpostavke za privremeno dopuštenje ispuštanja otpadnih voda iznad propisanih količina i graničnih vrijednosti emisija, mjerila i pretpostavke za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda, pretpostavke za iznimno dopuštena ispuštanja otpadnih voda u podzemne vode, mjerila za određivanje mjesta ispuštanja oborinskih voda te način ispuštanja oborinskih voda.

8. Člankom 4. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj: 26/20) pobliže su utvrđene granične vrijednosti emisija otpadnih voda.

9. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan opis u kojem nije naveden propis, na temelju kojeg su utvrđena detaljna pravila o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe, a bez kojih odlučnih činjenica se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju.

10. Dakle, granične vrijednosti emisija otpadnih voda mogu se utvrđivati na temelju posebnog propisa, dakle, radi se o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela, što je izostalo u činjeničnom opisu djela, odnosno navedeno je samo u okviru pravne oznake djela.

11. Kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden blanketni propis – Pravilnik, kojom se određuje biće prekršajnog djela, na taj način ostvarena je povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona, na štetu okrivljene pravne i odgovorne osobe, jer su okrivljenici proglašeni krivima za djelo koje niti po optuženju niti po činjeničnom opisu djela sadržanom u izreci osporavane presude nije prekršaj.

12. S obzirom da, poštujući načelo zabrane preinačenja na gore, tužitelj, a ni sud, više ne može promijeniti činjenični opis optužbe dodavanjem konstitutivnih elemenata prekršaja, ovaj je sud, u povodu žalbe tužitelja, po službenoj dužnosti, pravilno primjenjujući zakon, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, prvostupanjsku presudu preinačio i okrivljenike zbog prekršaja za koji se optužuju, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe jer djelo iz činjeničnog opisa pobijane presude po propisu nije prekršaj.

13. Uslijed ove odluke, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

14. Zbog izloženih razloga, trebalo je odlučiti kao u izreci.

-

U Zagrebu 1. rujna 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.