Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-4885/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŽC, zbog prekršaja iz članka 174. stavka 1. točke 4. Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“ broj: 82/13., 148/13., 115/18., 52/21., 83/22., 152/22.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru, protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, broj: 48. Pp-276/2023-5 od 21. travnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 1. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru, i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljeni ŽC, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobođen je od optužbe, zbog prekršaja iz članka 174. stavka 1. točke 4. Zakona o veterinarstvu, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo koje mu se stavlja na teret, na način kako je opisano u optužnom aktu, po propisu nije prekršaj.

2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji te u žalbi ističe i kako ga sud nije pozvao na dopunu optužnog prijedloga. Žalitelj u žalbi nadalje ističe i da je iz cjelokupne dokumentacije razvidno da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret te se i sam okrivljenik izjasnio kako se smatra krivim i izrazio žaljenje.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je neosnovana.

6. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da u konkretnom slučaju ima osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, na temelju članka 182. stavka 1. Prekršajnog zakona, iz razloga navedenih u pobijanoj presudi.

7. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenika oslobodio od optužbe jer u činjeničnom opisu prekršaja navedenom u optužnom prijedlogu, koji nije izmijenjen do kraja dokaznog postupka, nije naveden blanketni propis niti je navedeno u čemu se očitovala radnja, odnosno propuštanje okrivljenika, čime bi postupio protivno odredbi članka 101. stavka 3. Zakona o veterinarstvu, kojom je propisano da je posjednik životinje dužan predati lešinu životinje kao nusproizvod Kategorije 1 ili 2, koncesionaru iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona ili pravnim i fizičkim osobama iz stavka 2. ovoga članka, a do predaje dužan je s lešinom postupati na propisani način. Nadalje, način na koji je posjednik životinje dužan postupati propisan je odredbama Europske Uredbe (EZ) br. 1069/2009 te provedbene Uredbe (EU) br. 142/2011., a koje odlučne činjenice predstavljaju konstitutivne elemente prekršaja, te je iste tužitelj morao jasno naznačiti u činjeničnom opisu prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, što nije učinio, pa djelo, kako je opisano, po propisu nije prekršaj.

8. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan opis iz izreke optužnog akta u kojem nije naveden blanketni propis, čijim odredbama se određuje biće prekršajnog djela, budući da se radi o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela, što je izostalo u činjeničnom opisu djela, niti je djelo konkretizirano točno određenim načinom postupanja okrivljenika, a bez kojih odlučnih činjenica se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju.

9. S obzirom na to da je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo po propisu nije prekršaj.

10. U pogledu nepotpunog optužnog akta, odredbom članka 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona propisano je postupanje suda ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona bez kojih nije moguće voditi postupak ili su pogrešni. Međutim, kako je odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona propisano da ako sud, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, iz iste proizlazi da citirana odredba članka 160. stavak 2. Prekršajnog zakona isključuje mogućnost pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja u optužnom prijedlogu te je, slijedom navedenog, prvostupanjski sud već u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, čim je našao da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, pravilno odmah trebao donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

11. Slijedom navedenog, budući da optužni prijedlog ne sadrži potpun činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječu zakonska obilježja predmetnog prekršaja, a poštujući načelo zabrane preinačenja na gore sud više ne može promijeniti činjenični opis optužbe dodavanjem konstitutivnih elemenata konkretnog prekršaja, odluka prvostupanjskog suda kojom je okrivljenik oslobođen od optužbe, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, zbog prekršaja navedenog u izreci, pravilna je te je trebalo odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja i donijeti odluku kojom se potvrđuje presuda prvostupanjskog suda, jer djelo za koje se optužuje, kako je opisano, po propisu nije prekršaj.

12. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.

-

U Zagrebu 1. rujna 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.