REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-343/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u izvanparničnom predmetu 1. predlagatelja NI, 2. predlagatelja ŽI, oboje iz [adresa], 3. predlagateljice BI, iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Nenadu Mamuli, odvjetniku u Karlovcu, te protustranke AI, O IB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ujedno i kao zakonska nasljednice pok. 1. protustranke ĐI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i pok. 2. protustranke KI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada zastupane po punomoćn ici Ivi Zlatić, odvjetnici u Karlovcu, radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o reviziji VI, [adresa], i protustranaka KI i AI, svi tada zastupani po punomoćnicima Ivi Farčiću i Ivki Jukić Pavelić, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Farčić & Šarušić u Zagrebu, protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-1072/2017-2 od 11. svibnja 2018. kojim je djelomično potvrđeno djelomično preinačeno rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1-374/14-90 od 19. travnja 2017., u sjednici održanoj 1. rujna 2026.,
r i j e š i o j e:
Revizija se odbacuje kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„I. Uređuje se između stranaka kao suvlasnika, način korištenja kat. čestice br. [katastarska čestica] mlin od 15 čhv i kč. [katastarska čestica] prostor oko mlina od 145 čhv upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na način da će predlagatelji NI, ŽI i BI zajednički koristiti i posjedovati fizički dio neizgrađenog zemljišta koje se nalazi na objema kč., a označeno je plavom točkastom šrafuromna geodetskoj skici vještaka Damira Salopeka od 5. prosinca 2015. označeno točkama 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11 iste skice, a s druge strane, protustranke JI, KI i AI će zajednički od istih kč. Koristiti i posjedovati fizički dio neizgrađenog zemljišta koje se nalazi na objema kč., a označeno je bijelom plohom, slijedom čega se nalaže strankama u postupku da si međusobno predaju u posjed ovako označene fizičke dijelove obaju kč., sukladno ovom rješenju, a sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se svim protustrankama da predlagateljima zajedno isplate troškove ovog postupka u iznosu od 8.616,75 kuna, u roku od 15 dana.“.
2. Rješenjem suda drugog stupnja djelomično je prihvaćena žalba protustranaka ĐI, KI i AI te je rješenje suda prvog stupnja preinačeno na način da je odlučeno:
a) Uređuje se način korištenja kat. čestice [katastarska čestica] dvorište oko mlina u [adresa] od 131 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na način da će predlagatelji NI, ŽI i BI zajednički koristiti i posjedovati fizički dio kčbr. [katastarska čestica] koji je označen plavom točkastom šrafurom na geodetskoj skici vještaka Damira Salopeka od 5. prosinca 2015. označen točkama 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11 iste skice, a s druge strane, protustranke JI, KI i AI će zajednički koristiti i posjedovati fizički dio kčbr. [katastarska čestica] koji je označen bijelom plohom na geodetskoj skici, a koja skica je sastavni dio ovog rješenja, pa slijedom čega se nalaže strankama međusobna predaja u posjed ovako naznačenih i određenih dijelova kč. br. [katastarska čestica], a sve u roku od 15 dana.
b) U odnosu na kčbr. [katastarska čestica] mlin na [adresa] u [adresa] od 15 čhv, rješenje Općinskog suda u Karlovcu broj 4 R1-374/14-90 od 19. travnja 2017. u točci I. se ukida. (točka 1. izreke).
2.1. Nadalje, drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba predlagatelja kao neosnovana (točka 2. izreke) te je potvrđeno rješenje suda prvog stupnja u dijelu pod točkom II. izreke (točka 3. izreke).
3. Potrebno je navesti da je rješenjem Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1 - 374/2014-62 od 6. lipnja 2025. utvrđen prekid postupka jer su 1. protustranka JI i 2. protustranka KI umrli te je riješeno da će se postupak nastaviti kada nasljednici imenovanih preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine. Po pravomoćnosti rješenja o prekidu postupak je nastavljen rješenjem poslovni broj R1-374/2014-70 od 4. svibnja 2026., pozvana je AI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao zakonska nasljednica pok. protustranka ĐI i KI preuzeti postupak, što je i učinila podneskom od 4. svibnja 2026. podnijetim po punomoćnici Ivi Zlatić. Navedeno rješenje postalo je pravomoćno 22. svibnja 2026.
4. Protiv rješenja suda drugoga stupnja reviziju (iako su podnesak pogrešno nazvali „žalba“) su podnijele protustranke KI i AI, kao i VI, koja navodi da podnosi reviziju kao pravni sljednik iza pok. protustranke ĐI. Iako nisu izričito naveli, iz sadržaja revizije proizlazi da je revizija podnesena na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 -pročišćeni tekst i 25/13, 28/13 i 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - dalje u tekstu: ZPP), obzirom se podnosi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitnih povreda odredaba parničnog i izvanparničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu da Vrhovni sud Republike Hrvatske preinači pobijano rješenje u dijelu izreke pod stavkom a) točke 1. rješenja i u dijelu izreke rješenja pod točkom 3. te preinači i skicu lica mjesta od 5. prosinca 2015. kao sastavnog dijela rješenja, podredno ukine pobijano rješenje u navedenom dijelu i vrati predmet na ponovni postupak kod drugog suca pojedinca.
5. Predlagatelji u odgovoru na reviziju predlažu odbaciti reviziju.
6. Revizija nije dopuštena.
7. Na temelju čl. 400. st. 3. ZPP, u postupku u povodu revizije protiv rješenja na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe tog zakona o reviziji protiv presude.
8. Obzirom da je iza smrti 1. protustranke ĐI postupak nastavljen s AI kao zakonskom nasljednicom, to VI nije niti ovlaštena za podnošenje revizije pa je u odnosu na nju iz tog razloga reviziju valjalo odbaciti (čl. 392.b st. 1. ZPP).
9. Imajući u vidu da je ovaj izvanparnični postupak započeo 17. ožujka 2006., ovdje se imaju primijeniti pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934., koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91), a koji se pri ovom odlučivanju primjenjuje sukladno odredbi čl. 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23).
9.1. Prema pravnom pravilu paragrafa 21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku u izvanparničnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju pravila parničnog postupka. U čl. 285. st. 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 117/03) propisano je da se u sudskim postupcima u kojima se na odgovarajući način primjenjuju pravila parničnog postupka, dakle u izvanparničnim postupcima, može izjaviti samo revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP.
10. U slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP, stranka ima pravo, prema stavku 2. istog članka, podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (tzv. „izvanredna revizija“). Prema st. 3. istog članka u reviziji iz st. 2. stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje radi kojeg se revizija podnosi, treba određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na reviziju odnose te treba izložiti razloge zbog kojih revident smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Sve navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.
11. Međutim, podnoseći sadržajno reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 1. ZPP, a koja revizija nije dopuštena u izvanparničnom postupku, podnositelji revizije nisu određeno naznačili pravno pitanje zbog kojeg podnose reviziju, što su bili dužni prema izričitoj zakonskoj odredbi iz čl. 382. st. 3. ZPP.
11.1. Naime, da bi neko pravno pitanje bilo određeno naznačeno potrebno je da bude individualizirano do te mjere da ne ostavlja nikakve dvojbe o kojem je pravnom pitanju riječ, a revizijski sud ni u kojem slučaju nije ovlašten sam prepoznati ili ispitivati nazire li se možda u navodima revidenta neko pravno pitanje o kojem ovisi odluka u sporu i koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
12. Prema tome, podnesena revizija ne ispunjava postupovnopravne pretpostavke (kumulativno) propisane čl. 382. st. 2. i 3. ZPP o kojima ovisi dopustivost tzv. izvanredne revizije.
13. Slijedom naprijed navedenog, revizija nije dopuštena pa ju je na temelju odredbe čl. 392.b st. 2., kao i čl. 392.b st. 1., sve u vezi čl. 400. st. 3. ZPP, valjalo odbaciti.
Zagreb, 1. rujna 2026.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
