Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-304/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Sanji Joka Umićević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Karlovac, OIB: 52966791065, Vjekoslava Klaića 3, Karlovac, protiv protustranke VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Darku Gojaku, odvjetniku iz Karlovca, radi lišenja poslovne sposobnosti, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj R1 Ob-269/2025-13 od 25. svibnja 2026., dana 1. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj R1 Ob-269/2025- 13 od 25. svibnja 2026. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„Protustranku VŠ, rođenog **.**.1972. u [adresa], od oca V i majke B se djelomično lišava poslovne sposobnosti, a to se odnosi na:

- odlučivanje o ambulantnom, a po potrebi i hospitalnom liječenju,

- odlučivanje o promjeni mjesta prebivališta, boravišta i o smještaju,

- odlučivanje o sklapanju braka, razvodu braka, odlučivanje o roditeljstvu i roditeljskoj skrbi,

- upravljanje i raspolaganje imovinom, nekretninama, pokretninama i novčanim iznosima iznad 35,00 EUR mjesečno,

- poduzimanje radnji pred sudom, upravnim i drugim tijelima i sklapanje pravnih poslova.“

2. Protiv tog rješenja žali se protustranka iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25- dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjsko rješenje preinači prema žalbenim navodima odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. U ovome je predmetu predlagatelj predložio da se protustranku djelomično liši poslovne sposobnosti jer zbog zdravstvenog stanja nije sposoban brinuti se o sebi, svojim pravima i interesima.

5. Protustranka se protivila navedenom prijedlogu navodeći da ima dijagnozu epilepsije nakon prostrijelne rane zbog čega je više puta hospitaliziran, međutim da nema nikakvih psihičkih poteškoća, da je u kontaktu s članovima obitelji, da je sposoban brinuti se o sebi, o svojim pravima i interesima u odnosu na odlučivanje o liječenju, uzimanju terapija, o smještaju, promjeni mjesta prebivališta, boravišta, upravljanju imovinom, nekretninama i novčanim sredstvima, poduzimanju radnji pred sudom i drugim tijelima i sklapanju pravnih poslova jer godinama živi samostalno, ponekad s partnericom i sam skrbi o svemu, da sam kuha, pere, čisti, obavlja sve druge životne aktivnosti, da se protiv njega ne vode kazneni niti prekršajni postupci, dakle normalno svakodnevno funkcionira u životu, da se propuštanje zdravstvenog pregleda može dogoditi svakome, a ne samo njemu jer da on inače odlazi na liječničke preglede i koristi propisanu terapiju, a to sve od 1991. godine i nije nikome na teret, da je u ovom postupku angažirao punomoćnika – odvjetnika što ukazuje da može brinuti i o pravnom aspektu svakodnevnog života te da može samostalno odlučiti kome će povjeriti rješavanje nekog problema.

6. U provedenom postupku prvostupanjski sud proveo je liječničko vještačenje po sudskom vještaku dr. Jadranki Beus, specijalistu psihijatrije, subspecijalistu forenzičke psihijatrije, te je ista obzirom na primjedbe protustranke saslušana na ročištu 15. travnja 2026.

7. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem protustranka je lišena poslovne sposobnosti djelomično u odnosu na odlučivanje o ambulantnom, po potrebi hospitalnom liječenju, o promjeni mjesta prebivališta, boravišta i smještaju, o sklapanju braka, razvodu braka, o roditeljstvu i roditeljskoj skrbi, upravljanju i raspolaganju imovinom, nekretninama, pokretninama i novčanim iznosima iznad 35,00 eura mjesečno te poduzimanju radnji pred sudom, upravnim i drugim tijelima i sklapanju pravnih poslova jer prvostupanjski sud smatra, a temeljem provedenog liječničkog vještačenja po stalnom sudskom vještaku psihijatru da je protustranka osoba kod koje je dijagnosticiran organski poremećaj ličnosti i simptomatska epilepsija dominantno posttraumatske etiologije te ovisnost o alkoholu s izraženim oštećenjima na svim planovima ličnosti, intelektualnom, mnestičkom, afektivnom i voljnom sa smetnjama u osobnom i socijalnom funkcioniranju te da ga je stoga potrebno djelomično lišiti poslovne sposobnosti i postaviti skrbnika, a u odnosu na iznos od 35,00 eura mjesečno smatra da je isti iznos primjeren jer je protustranka ovisna o alkoholu pa bi svake veće novčane iznose koji bi mu bili dostupni mogao potrošiti na alkohol čime bi još više ugrozio svoje zdravlje; da je sudski vještak sačinio nalaz i mišljenje po pravilima struke nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i obavljenog razgovora s protustrankom i da stranke nisu predlagale provođenje drugog vještačenja po drugom vještaku psihijatru.

8. Žalitelj u žalbi ponavlja da je sve do sada živio sam, neovisan o drugima i usprkos njegovom zdravstvenom stanju nije bio nikome na teret, da ima određene životne i zdravstvene probleme, što samo po sebi nije razlog da ga se djelomično liši poslovne sposobnosti jer je sposoban za samostalan život, da je iznos od 35,00 eura mjesečno nerealan jer on mora obzirom da živi sam platiti i režije, obavljati svakodnevnu nabavu hrane i ostalih potrepština za život, a sve to obzirom na postojeće cijene, da je vlasnik stana i ima primanja, invalidsku mirovinu oko 1.000,00 eura i još oko 200,00 eura invalidnine što mu je dovoljno za svakodnevne potrebe, da nema ovrhe niti dugovanja iz čega proizlazi da je sposoban raspolagati svojom imovinom.

9. Prema odredbi čl. 234. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 - dalje ObZ) sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji i drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti. Rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud će odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobna stanja te imovinu (st. 4. istog članka), a to su: davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta odnosno boravišta, zapošljavanje i drugo (st. 5. istog članka). Radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti koji se odnose na imovinu su raspolaganje ili upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima (st. 6. istog članka), a rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti će se odrediti točan iznos plaće odnosno stalnog novčanog primanja preko kojeg štićenik ne može samostalno raspolagati te označiti imovinu i točan iznos ako je to prikladno kojom štićenik ne može samostalno raspolagati i upravljati odnosno preko kojeg iznosa ne može samostalno raspolagati i upravljati (st. 7. istog članka). Sukladno čl. 498. st. 3. ObZ sud će saslušati osobu u odnosu na koju se provodi postupak, a ako utvrdi da saslušanje osobe nije moguće obzirom na njezino zdravstveno stanje dužan je o tome sastaviti bilješku u spisu i navesti razloge nemogućnosti saslušanja (st. 4. istog članka). Sud tijekom postupka lišenja poslovne sposobnosti mora upozoriti osobu prema kojoj se provodi za koju je pokrenut postupak radi lišenja poslovne sposobnosti na mogućnost odgađanja donošenja odluke ako se podvrgne liječenju u zdravstvenog ustanovi (čl. 500. st. 2. ObZ).

10. Žalitelj osnovano ističe žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a to stoga jer su odlučne činjenice u postupku ostale nepotpuno utvrđene.

11. Naime, za sada je propušteno u potpunosti raspraviti postoje li kod protustranke duševne smetanje ili neki drugi razlog zbog kojeg nije sposoban brinuti se o nekom od svojih prava, potreba ili interesa ili kojim bi ugrožavao pravo ili interese drugih osoba.

12. Naime, lišenje pa i djelomično poslovne sposobnosti mora biti opravdano društvenom potrebom i razmjerno legitimnom cilju koji se želi postići jer inače može dovesti do miješanja u privatni život određene osobe. Radi se o ozbiljnoj mjeri te je u tom smislu potrebno u ponovnom postupku raspraviti postoje li okolnosti koje opravdavaju djelomično lišenje poslovne sposobnosti, cijeneći pri tome tvrdnje žalitelja da je do sada normalno životno funkcionirao unatoč svim poteškoćama koje su ga u životu zadesile te valja ukazati da u je ovom postupku prvostupanjski sud propustio upozoriti protustranku kao osobu u odnosu na koju se postupak vodi na mogućnost odgađanja donošenja odluke ako se podvrgne liječenju u zdravstvenoj ustanovi u smislu čl. 500. st. 2. ObZ.

13. Također valja reći da je u ovom postupku potrebno saslušati protustranku kao osobu u odnosu na koju se provodi postupak djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti, a ukoliko sud ocijeni da saslušanje nije moguće obzirom na njegovo zdravstveno stanje dužan je o tome sastaviti bilješku u spisu i navesti razloge nemogućnosti saslušanja (čl. 498. st. 3. i 4. ObZ), a pri tome se ne ukazuje odlučnim što je u ovom postupku protustranka odustala od svog saslušanja obzirom se radi o specifičnom postupku u kojem je potrebno takvu stranku saslušati osim ako ne postoje okolnosti obzirom na njegovo zdravstveno stanje koje to onemogućuju.

14. Uz to se ukazuje da je u provođenju skrbničke zaštite potrebno težiti što je moguće manjim ograničenjima prava štićenika (čl. 233. st. 2. ObZ).

15. Iz iznesenih razloga valjalo je ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak (čl. 380. toč. 3. ZPP).

16. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud raspraviti i utvrditi sve odlučne činjenice te će tek potom biti u mogućnosti donijeti zakonitu i pravilnu odluku u ovom predmetu.

U Zagrebu 1. rujna 2026.

Sudac

Sanja Joka Umićević