Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1775/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice AB iz [adresa], pok. A, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ivani Knezović, odvjetnici u Makarskoj, protiv 1. protustranke ŠB, pok. A iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te 2. protustranke ZB, udove A iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po Miri Boban i Gordanu Loliću, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu u Splitu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbama predlagateljice i protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-679/2023-27 od 19. siječnja 2026., dana 1. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažavaju se žalbe predlagateljice i protustranaka te se ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj R1-679/2023-27 od 19. siječnja 2026. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda u točki I. izreke riješeno je da se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojima su stranke upisane za po 1/3 dijela na način da se određuje civilna dioba nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - vinograd, dvije zgrade, dvije kuće, dvor od 1188 m2, na način da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli na način da predlagateljici AB pripadne novčani iznos od 241.666,67 €, a preostali iznos postignute vrijednosti pripadne na jednake dijelove protustranke ŠB i ZB, zatim je riješeno da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana na 10. suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-10), stan na II. katu, označen br. 3, u površini od 76,39 m2, a koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice , izbe, kupaonice, nužnika, hodnika i lođe, anagrafske oznake [adresa], dijeli se na način da pripadne protustranke ŠB i ZB na jednake dijelove (po ½), uz istodobno brisanje predlagateljice AB za suvlasnički dio od 1/3 dijela, kod nadležnog zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu, nakon što joj bude isplaćen njen suvlasnički dio u iznosu od 241.666,67 €, na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, pod točkom II. izreke naloženo je protustrankama isplatiti predlagateljici ukupno iznos od 1.278,54 € (svaki po 639,27 €). na ime odgovarajućeg dijela troškova nastalih u postupku.

2. Protiv navedenog rješenja žale se protustranke zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), koji zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno par. 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine", br. 175-XLV/1934 – dalje: ZSVP) i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", br. 73/91), te predlažu pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak odnosno podredno preinačiti u skladu sa žalbenim navodima.

3. Isto tako, protiv dijela navedenog rješenja pod točkom I. izreke žali se predlagateljica zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. ZPP koji zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno par. 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine", br. 175-XLV/1934 – dalje: ZSVP) i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", br. 73/91), te predlažu pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

4. Predlagateljica u odgovoru na žalbu protustranaka osporava žalbene navode u cijelosti, ali predlaže ukinuti prvostupanjsko rješenje kako se očitovala u svojoj žalbi.

5. Žalbe su osnovane.

6. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagateljica predložila razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] vinograd, dvije zgrade, dvije kuće, dvor od 1188 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i k. č. br. [katastarska čestica] zgrada, [adresa], 36 od 416 m2, etažno vlasništvo E-10, stan na II katu površine 76,39 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kojih su stranke suvlasnici svaka za po 1/3 suvlasničkog dijela te kako nije moguće geometrijsko razvrgnuće predmetnih nekretnina, predložila je civilno razvrgnuće.

7. Protustranke su tijekom postupka isticale da nisu suglasne sa predloženim razvrgnućem, odnosno sa prijedlogom da se nekretnine na kojima postoji suvlasnička zajednica prodaju na javnoj dražbi prvenstveno iz razloga što 2. protustranka ZB živi u stanu položenom na čest. zem . [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te se radi o osobi koja je rođena 1942. i bilo kakva prodaja i eventualno preseljenje bi bilo stresno za nju i ozbiljno bi joj ugrozilo zdravlje koje je ionako već dovoljno narušeno te je stan položen u predjelu grada Splita blizu bolnica, ambulanta obiteljske medicine se nalazi u istoj zgradi što je vidljivo iz liječničke svjedodžbe koja se prilaže, te da su u blizini stana svi potrebni sadržaji za primjeren život, posebno starije osobe, u istoj zgradi se također nalazi i ljekarna, a u njenoj blizini stanuje 1. protustranka sin koji i skrbi o njoj, te prodajom tog stana i njenim iseljenjem samo bi njoj bila nanesena nenadoknadiva šteta sa mogućim ozbiljnim posljedicama, a i isticala je prigovor povrede prava na dom te se pozivala na konvencijsku zaštitu. Stoga su protustranke predlagale da se provede prodaja nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, dvije zgrade, dvije kuće i dvor ZU 789 K. O. [katastarska općina], te da se iz iznosa dobivenog prodajom od suvlasničkog udjela protustranaka, predlagateljica namiri za svoj suvlasnički udjel na stanu anagrafske oznake [adresa] položenom na čest. zem. [katastarska čestica] [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a u tom smislu je u svojem mišljenju od 12.01.2019. i stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Siniša Krolo d.i.g. dao prijedlog razvrgnuća .

8. Prvostupanjski sud je tijekom postupka utvrdio da među strankama nije moguća geometrijska dioba nekretnina, nije postignut sporazum stranaka oko načina razvrgnuća i radi se o suprotstavljenim prijedlozima. Zatim je utvrdio da predlagateljica nema posjed predmetnih nekretnina već duže razdoblje, u čijem posjedu su protustranke, a protustranka ZB živi sama u stanu u [adresa], a da je nesporna činjenica i da su odnosi stranaka (između predlagateljice i protustranaka ) već duže vrijeme poremećeni i da ne postoji komunikacija te da postoji nepovjerenje između predlagateljice i protustranaka te nije izgledno da će se navedeni odnosi promijeniti. Isto tako, prvostupanjski sud utvrđuje da je nesporno u odnosu na protustranku ZB, da postoji trajni karakter, odnosno trajna veza stranke i predmetne nekretnine u Splitu sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koja se smatra domom u smislu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnih protokola uz tu Konvenciju koju je Republika Hrvatska ratificirala te se u Hrvatskoj primjenjuje kao izvor prava pa bi u slučaju određivanja civilne diobe i prodajom stana i njenim iseljenjem protustranci ZB bila nanesena nenadoknadiva šteta s mogućim ozbiljnim posljedicama, slijedom čega nema mjesta određivanju civilne diobe u odnosu na navedenu nekretninu.

9. Nadalje, prvostupanjski sud utvrđuje da kod činjenice da nije moguća geometrijska dioba predmetnih nekretnina obzirom na suvlasničke udjele stranaka, te kako stranke nisu postigle sporazum o načinu razvrgnuća, a imajući u vidu da je ukupna tržišna vrijednost za obje nekretnine prema procjeni vještaka Mijanovića procijenjena na 725.000,00 € (nekretnina u k. o. [katastarska općina] – ukupno na 377.000,00 € te stan u [adresa] – ukupno na 348.000,00 €), da bi svaku stranku za suvlasnički dio od 1/3 pripao iznos od 241.666,67 €. Odnosno za stan u k. o. [katastarska općina] 1/3 bi iznosila 116.000,00 € te za nekretninu u k.o. Mravince 125.666,67 € pa imajući u vidu navedeno, prvostupanjski sud određuje da se u odnosu na nekretninu u k. o. [katastarska općina] provede civilna dioba po pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđen način diobe, a dioba bi se provela prema pravilima Ovršnog zakona te bi od dobivene prodajne vrijednosti predlagateljica u cijelosti trebala biti namirena za vrijednost predmetnih nekretnina u iznosu od 241.666,67 €, dok bi se preostali iznos od prodaje podijelio na jednake dijelove protustrankama. Isto tako, prvostupanjski sud zaključuje da u slučaju navedene prodaje i namirenja predlagateljice za njen suvlasnički dio, stan u k. o. [katastarska općina] bi ostao u suvlasništvu protustranaka za po ½ dijela, uz brisanje predlagateljice kao suvlasnice za 1/3 dijela pa odlučuje kao pod točkom I. izreke.

10. Međutim, takvi zaključci prvostupanjskog suda ne mogu se prihvatiti i prvostupanjski sud nije postupio zakonito kad je odredio razvrgnuće na način opisan u izreci osporenog rješenja.

11. Najprije valja reći da je odredbom čl. 48. st. 1. ZVDSP propisano da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče svari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava, a stavkom 2. toga članka je propisano da pravo na razvrgnuće ostvarit će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno. Nadalje, odredbom čl. 50. st. 1. ZVDSP propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, da je vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Stavkom 2. istog članka propisano je da će sud, ako nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1., djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, dok je stavkom 4. određeno da će sud, ako dioba iz stavka 2. nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

12. Kako je tijekom postupka utvrđeno iz provedenog dokaza vještačenjem po vještaku za graditeljstvo koji je izradio Elaborat o razvrgnuću suvlasničke zajednice zaprimljen 15. siječnja 2019., pravilno je prvostupanjski sud zaključio da predmetne nekretnine u suvlasništvu predlagateljice i protustranaka i to kuća u [adresa] nije fizički djeljiva po suvlasničkim odnosima. Međutim, u takvom slučaju bilo je potrebno odrediti civilnu diobu na način da će se sama prodaja nekretnina odvijati u okviru ovršnog postupka gdje će o tržišnoj vrijednosti predmetnih nekretnina odlučiti ovršni sudac tako da osnovano protustranke ističu da ukoliko bi se nekretnina u k. o. [katastarska općina] prodala za iznos manji od procijenjenog i iz tog iznosa bi se predlagateljica namirila s iznosom od 241.666,67 €, protustranke bi bile oštećene jer ovakvim razvrgnućem ne bi dobile protuvrijednost svojih suvlasničkih udjela koja iznosi također 241.666,67 €. Dakle, da bi se postigla svrha razvrgnuća, odnosno da svaki od suvlasnika dobije vrijednost svog suvlasničkog udjela nekretnina u k. o. [katastarska općina] bi morala biti prodana upravo za iznos od 377.000,00 €.

13. Također, osnovano protustranke ističu da je neprovediv dio pobijane odluke da se predlagateljica briše kao suvlasnica na nekretnini položenoj u k. o. [katastarska općina] tek kada bude isplaćena u iznosu od 241.666,67 €, jer sukladno odredbi čl. 51. ZVDSP protustranke bi imale pravo po pravomoćnosti rješenja o razvrgnuću biti temeljem tog rješenja uknjižene na nekretnini položenoj u k. o. [katastarska općina] svaka za po ½ dijela dok bi predlagateljica imala založno pravo na toj nekretnini do isplate, a što je prvostupanjski sud propustio odrediti kako osnovano navodi predlagateljica (čl. 51 st. 2. ZVDSP).

14. Posljedično navedenom, vezano za razvrgnuće stana, pobijana odluka nema razloga o tome da li eventualno su ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 47. st. 2. ZVDSP prema kojem suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika, a što su protustranke isticale tijekom postupka te prvostupanjski sud može odlučiti da je u nevrijeme predloženo razvrgnuće stana u [adresa], ukoliko utvrdi da su ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 47. st. 2. ZVDSP.

15. Dakle, ako sud smatra da bi razvrgnuće stana u [adresa] išlo na štetu protustranaka, to jest ZB jer je ona stara i bolesna osoba te bi promjena boravišta za nju bila iznadprosječno tegobna, mogao bi odbiti prijedlog za diobu dotične nekretnine po čl. 47. st. 2. ZV. U tom bi slučaju stranke i dalje bile suvlasnice na jednake dijelove te bi pričekali neko vrijeme (ne predugo, zakon rabi termin „uskoro“) dok to nevrijeme ne prođe. Ali za takvu odluku sud prvog stupnja treba pružiti razloge i utvrditi zakonske pretpostavke koje su gore spomenute.

16. Slijedom svega navedenog, kako prilikom razvrgnuća suvlasničke zajednice bilo da se to razvrgnuće provodi geometrijskom ili civilnom diobom ili isplatom, svaki od suvlasnika mora dobiti u vlasništvo nekretninu ili vrijednost u novcu sukladno vrijednosti svog suvlasničkog udjela, a što načinom kako je određeno u pobijanom rješenju nije moguće.

17. Naime, iako su protustranke suglasne i sa načinom u dijelu da njima pripadne u suvlasništvo svakoj za po ½ dijela cjeline nekretnine opisane kao čest. zem. [katastarska čestica] u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana na 10. suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-10), stan na II. katu, označen br. 3, u površini od 76,39 m2, a da se provede civilna dioba nekretnine opisane kao čest. zem. [katastarska čestica] u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - vinograd, dvije zgrade, dvije kuće, dvor od 1188 m2, odnosno prodaja iste, te da se nakon prodaje stranke namire u svojim suvlasničkim udjelima, način na koji je to određenom u pobijanom rješenju nije pravilan.

18. Naime, sud nije ovlašten utvrđivati tržišnu vrijednost dviju nekretnina i na toj osnovi odrediti da predlagateljici AB pripadne novčani iznos od 241.666,67 € odnosno 1/3 njihove ukupne procijenjene nekretnine, a protustrankama preostali dio uz civilnu diobu samo jedne nekretnine, već se dioba treba odrediti za svaku nekretninu zasebno.

19. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP koji zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno par. 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku, uvažiti žalbe te pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

20. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će imajući u vidu pravna shvaćanja ovog suda postupiti u skladu sa navedenim te će nakon toga donijeti odgovarajuću odluku o prijedlogu predlagateljice, a ujedno će razmotriti i ostale primjedbe i prijedloge žalitelja.

U Zagrebu 1. rujna 2026.

Sutkinja:

Sabina Dugonjić