Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2124/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željki Rožić Kaleb kao predsjednika vijeća, Ane Gradišek kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Roberte Pandža, kao člana vijeća, u pravnoj stvari prvo tužiteljice - protutužene KO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], drugo tužitelja - protutuženika AO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], treće tužitelja - protutuženika EO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i četvrto tužiteljice - protutužene KOU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Željku Županiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv prvo tuženika - protutužitelja ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i drugo tužene - protutužiteljice MO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Svjetlani Balek Roginić, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja- protutuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. P- 935/2019-124 od 14. srpnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 1. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja-protutuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. P-935/2019-124 od 14. srpnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tuženika-protutužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom, u toč. I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi: „Utvrđuje se da su tužitelji stekli dosjelošću vlasništvo dijela k. č. br. [katastarska čestica]-oranica u [adresa] površine 149 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio je u drugoj dopuni nalaza i mišljenja geodetskog vještaka ing.geod.Željka Perića od 13. travnja 2018. godine označen točkama C-D-E-M-N-C-D te točkama F-G-H-L-K-F-G, koji nalaz i dopuna je sastavni dio ove presude pa se tužitelji ovlašćuju temeljem ove presude zatražiti i postići parcelaciju k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i formiranje nove čestice u ranije opisanim granicama te ishoditi upis prava vlasništva na novoformiranoj čestici na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženih, a ujedno su tuženi dužni nadoknaditi tužiteljima trošak postupka, sve navedeno u roku 15 dana.“ Točkom II. izreke, prihvaćen je protutužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se 1. tužitelju/protutuženiku KO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelju/protutuženiku AO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tužitelju/protutuženiku EO, [adresa]; [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. tužitelju/protutuženiku KOU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženicima- protutužiteljima ŠO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i MO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predaju u posjed dio zk.č.br.

26/1 k. o. [katastarska općina] Oranica u [adresa] površine 392 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini koju prema snimku stvarnog stanja s uklopom zemljišnoknjižnog plana iz druge dopune nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Željka Perića od dne 17. travnja 2018. koja prileži spisu predmeta, čini nepravilan četverokut označen na snimku slovima C-D-E-M-N-C i nepravilan četverokut označen na snimku slovima F-G-H-L-K-F, slobodne od stvari i osoba, te uklone građevinu koja se prema snimku stvarnog stanja s uklopom zemljišnoknjižnog plana iz druge dopune nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Željka Perića od dne 17. travnja 2018. nalazi unutar nepravilnog četverokuta označenog na snimku slovima C-D-E-M-N-C, u roku od 15 dana.“

Točkom III. izreke, naloženo je tužiteljima/protutuženicima da tuženicima- protutužiteljima naknade trošak parničnog postupka u svoti od 5.250,38 EUR / 39.559,00 kn sa zateznim kamatama za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

2. Presudu pobijaju tužitelji-protutuženici (dalje: tužitelji), iz svih zakonom predviđenih razloga. Predlažu, prihvatiti navode žalbe i preinačiti presudu na način da prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja, a odbije protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja (dalje: tuženika), uz naknadu troškova postupka.

3. Na žalbu tužitelja, tuženi su podnijeli odgovor u kojem osporavaju osnovanost navoda žalbe i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet tužbenog zahtjeva, je zahtjev tužitelja na utvrđenje da su dosjelošću stekli pravo vlasništva dijela zkč. br. [katastarska čestica]-oranica u [adresa] površine 149 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Predmet protutužbenog zahtjeva je predaja u posjed dijela zk.č.br. 26/1 k. o. [katastarska općina] Oranica u [adresa] površine 392 m[2] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na snimku geodetskog vještaka označen slovima C-D-E-M-N-C i nepravilan četverokut označen na snimku slovima F-G-H-L-K-F, slobodne od stvari i osoba, te uklone građevinu koja se prema snimku stvarnog stanja s uklopom zemljišnoknjižnog plana iz druge dopune nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Željka Perića od dne 17. travnja 2018. nalazi unutar nepravilnog četverokuta označenog na snimku slovima C-D-E-M-N-C, u roku od 15 dana.

6. Nisu pobijanom presudom ni postupkom koji joj je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07,84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji na slijedećim činjeničnim utvrđenjima:

- iz nalaza geodetskog vještaka dipl. ing Željka Perića, kojeg je sud u cijelosti prihvati, proizlazi da se kč. br. [katastarska čestica] nalazi na dijelovima zkč. br. [katastarska čestica] (63 m[2] ), zkč. br. [katastarska čestica] (336 m[2] ), zkč. br [katastarska čestica] (140 m ) i zkč. br. [katastarska čestica] (161 m ); kč. br. [katastarska čestica] nalazi se na dijelovima zkč. br. [katastarska čestica] (464 m[2] ), zkč. br. [katastarska čestica] (30 m ), zkč. br. [katastarska čestica] (24 m ) i zkč. br. [katastarska čestica] (170 m[2] ); kč. br. [katastarska čestica] nalazi se na dijelovima zkč. br. [katastarska čestica] (17 m ), zkč. br. [katastarska čestica] (73 m[2] ), zkč. br. [katastarska čestica] (26 m ); kč. br. [katastarska čestica] nalazi se na dijelovima zkč. br. [katastarska čestica] (26 m ), zkč. br. [katastarska čestica] (919 m[2] ) i zkč. br. [katastarska čestica] (107 m ); da zk.č.br 26/1 k. o. [katastarska općina] ( u vlasništvu tuženika) koriste i tužitelji (s k. č. br. [katastarska čestica] u 140 m2, a s k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 107 m2) i tuženici (s k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 26 m2), da je zk.č.br. 26/3 u suvlasništvu je tužitelja i tuženika, a koriste ga tužitelji (s k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 161 m2) i tuženici ( s k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 107 m2), zk.č.br. 26/2 u suvlasništvu je tuženika, i ne koriste ga tužitelji; da je iz zk izvadaka te navedenog nalaza vještaka, a posebice skice koje je vještak dostavio točno vidljivo koje nekretnine su u vlasništvu tužitelja a koje u vlasništvu tuženika, te koje nekretnine koriste tužitelji a koje tuženi.

Nadalje, prvostupanjski sud utvrđuje da tužitelji nisu dokazali da je njihov posjed dijela zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zakonit, istinit te pošten/savjestan, a nisu dokazali niti da postoji valjani pravni temelj toga posjedovanja kao niti da posjed ove čestice nije pribavljen silom, potajno, prijevarom, zloporabom povjerenja. Jednako tako, prvostupanjski sud navodi kako tužitelji nisu dokazali da bi navedenu nekretninu stekli građenjem te ističe da tužitelji takvu tvrdnju iznose prvi pute tek na ročištu dana 1. lipnja 2023., na kojem ročištu je zaključena glavna rasprava.

Prvostupanjski sud, pozivajući se na paragraf 1476, 417-419 Općeg građanskog zakonika (OGZ) odbija tužbeni zahtjev tužitelja.

8. Vezano za protutužbeni zahtjev, prvostupanjski sud navodi kako su tuženici dokazali da su suvlasnici na jednake dijelove kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], da je dio sporne čestice u posjedu tužitelja, a kako je to utvrdio vještak i taj dio označio slovima C-D-E-M-N-C i F-G-H-L-K-F.

S tim u vezi, prvostupanjski sud prihvaća protutužbeni zahtjev, pozivajući se na odredbe čl. 161. st. 1., čl. 162. st. 1. i 2. i čl. 163. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01,79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje: ZV).

9. Tužitelji osporavaju pravilnost i zakonitost pobijane odluke, a suština žalbenih navoda svodi se na tvrdnje: da je u presudi prvostupanjskog suda posl.br. P-7160/13- 97 od 23. studenog 2018., a koja je djelomično ukinuta od strane ovog suda, presudom i rješenjem posl.br. Gž-367/19 od 5. veljače 2019., utvrđeno da su tužitelji u mirnom i poštenom posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da nije bilo potrebe da tužitelji dokazuju ono što je među strankama nesporno, odnosno da su se prednik tužitelja i tužitelj dogovorili s I. tuženikom da dio predmetne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripadne u posjed i vlasništvo tužiteljima; da sud nije uzeo u obzir da se na dijelu zkč.br.

26/1 k. o. [katastarska općina] nalazi građevina koju je izgradio prednik tužitelja, a kasnije nadogradili tužitelji; da u vrijeme gradnje, vlasnici sporne čestice nisu bili tuženici nego njihovi prednici koji se nisu protivili gradnji. Tužitelji navode, kako su tuženici preinačili tužbeni zahtjev podneskom od 17. veljače 2023.

10. Pobijana odluka pravilna je i zakonita, a žalbeni navodi su neosnovani.

11. Prvostupanjski sud je potpuno i jasno utvrdio sve relevantne činjenica i proveo detaljan dokazni postupka, pa se izneseni prigovor u tom pravcu ukazuje neosnovanim. Suprotno tvrdnji žalitelja, sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, u smislu čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

12. Vezano uz žalbeni navod tuženih, valja navesti da neosnovano navode žalitelji kako iz obrazloženja drugostupanjske presude posl.br. Gž-367/2019 (list 3512-356 spisa) kojom je djelomično ukinuta prvostupanjska presuda posl.br. P-7160/13 od 23. studenog 2018., proizlazi da su tužitelji u mirnom i poštenom posjedu dijela zkč.br.

26/1, te da je tuženik osobno taj posjed učinio takvim. Naime, u prethodnom postupku nije se raspravljalo o tužbenom zahtjevu na utvrđenje prava vlasništva dosjelošću na spornom dijelu zkč. br. [katastarska čestica] jer su tužitelji takva tužbeni zahtjev postavili tek na ročištu 12. listopada 2018. (sud je odbio preinaku), već je predmet spora bio tužbeni zahtjev za uklanjanje dijela krovišta na dogradnji ulaznog prostora kuće tuženika u [adresa], te postavljenje na krovište uređaja za odvod oborinskih voda na zemljište tužitelja, te zabrana parkiranja vozila na zajedničkom putu. Kako se radi o činjenično i pravno potpuno različitom tužbenom zahtjevu to je mogućnost za raspravljanje o osnovanosti istog, nastala tek nakon donošenja rješenja Županijskog suda u Zagrebu posl. br. P-7160/13-97 od dne 23. studenog 2018. kojim je dozvoljena preinaka tužbe.

13. Iz iskaza tuženika, proizlazi da je krajem ljeta 1995. u trenutku postavljanja ograde, pozvao geodetu i sve susjede, uključujući pokojnog EO i drugo tužitelja, te je postignut dogovor o međi, na način da je tuženik uvukao dio svoje parcele za površinu kč. br. [katastarska čestica], odnosno cijelog puta na zapad na štetu kč. br. [katastarska čestica], a u korist 10776/ i 10776/3 koje se nalaze u posjedu tužitelja. No suprotno žalbenim navodima, niti iz iskaza tuženika, a nit iz drugih provedenih dokaza kako personalnih tako i materijalnih, ne proizlazi da je nesporno, pa da nije potrebno dokazivati da je tuženik pristao da dio nekretnine zkč. br. [katastarska čestica] u svom vlasništvu preda tužiteljima, a nit su tužitelji dokazali da su s tuženima dogovorili da im sporni dio zkč. br. [katastarska čestica] pripadne u posjed i vlasništvo, a kako to tvrde u žalbi. Jednako tako, tužitelji tijekom postupka nisu dokazali da bi dogovor o međi obuhvaćao i sporni dio zkč. br. [katastarska čestica].

Iz iskaza tuženika proizlazi da je sa pokojnim VO, prednikom tužitelja, bilo dogovoreno da se pristupni put premjesti na kč. br. [katastarska čestica], te da mu on preda vlasništvo te nekretnine, a za uzvrat tuženik bi njemu prepusti dio zkč. br. [katastarska čestica]. Međutim kad je tuženik utvrdio da kč. br. [katastarska čestica] nije vlasništvo tužitelja, dogovor je propao.

14. Tuženik je na ročištu dana 11. srpnja 2022., dostavio sudu Zapisnik Općinskog suda u Zagrebu, Komisija za ispravka zemljišnih knjiga, posl.br. Z-15228/85 (list 385- 390 spisa), sastavljen dana 5. prosinca 1985. u koji je prvostupanjski sud izvršio uvid.

Iz navedenog Zapisnika proizlazi da je na očevidu bio nazočan i drugo tužitelj AO, koji je predmetni zapisnik i potpisao, te je dao suglasnost da se zkč. br. [katastarska čestica] upiše u korist prednika tuženika ĆO rođene AO, u 32/149 dijela i CO u 117/149 dijela, od kojih su tuženici i kupili predmetnu nekretninu, a što je u suprotnostima s navodima samih tužitelja da su u isključivom, mirnom i poštenom posjedu spornog dijela zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], više od 50 godina.

S tim u vezi, osnovano navodi prvostupanjski sud da tužitelji nisu dokazali da su u posjedu spornog dijela nekretnine više od 50 godina, te da njihov posjed nije bio pošten, obzirom su znali da su na predmetnoj čestici upisani prednici tuženika.

15. Jednako tako, tužitelji nisu dokazali da su građenjem stekli sporni dio nekretnine zkč. br. [katastarska čestica] jer na tu okolnost nisu dostavili nikakve dokaze. Osim toga, iz nalaza vještaka Željka Perića (list 312 spisa), razvidno je da na dijelu zk.č.br. 26/1 označen na snimci slovima F-G-H-L-K-F niti nema izgrađenih objekata. Na dijelu zk.č.br. 26/1 označen na snimci slovima C-D-E-M-N-C razvidno je da postoji neka građevina. Iz iskaza drugo tužitelja AO, danog na ročištu dana 20. studenog 2017. proizlazi da su „unazad 5-6 godina sagradili drvarnici i krovište koje se nalazi iza garaže“, a na ročištu dana 29. ožujka 202., iskazao je da je na dijelu kč. br. [katastarska čestica] napravio jednu strehu za dva auta, no, tužitelji ne samo da nisu dokazali da se radi o građenju na tuđem zemljištu kojem se tuženici nisu protivili, već nisu dokazali niti da se radi o građevinskom objektu u smislu odredbe čl. 152. st. 5. ZV.

16. Prema odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 81/15), pretpostavke za stjecanje prava vlasništva imaju se prosuditi prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja.

17. U konkretnom slučaju tužitelji tvrde da su u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine preko 50 godina. Kako je ovaj navod istaknut u podnesku od 12. listopada 2018. to bi značilo da su posjedu predmetne nekretnine od 1968.

Dakle rok dosjedanja počeo je teći za vrijeme važenja Općeg građanskog zakonika (OGZ) koji se je primjenjivao na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91) do 1. rujna 1980. kao dana stupanja na snagu Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj: 6/80, 36/90, „Narodne novine“, broj: 53/91, 91/96 – dalje: ZOVO), a ZV je stupio na snagu 1. siječnja 1997. što znači da će se u svim onim slučajevima kada je pravo vlasništva stečeno prije 1. siječnja 1997. pravni temelj stjecanja, a u svezi s tim i relevantne činjenice, cijeniti prema propisima koji su do tada bili na snazi (pravna pravila bivšeg OGZ, odnosno Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima).

18. Prema pravnim pravilima iz paragrafa 1460. do 1472. i paragrafa 1477., OGZ-a koja pravila se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91), dosjelošću se stječe pravo vlasništva stvari samostalnim posjedovanjem te stvari ako je posjed zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, s tim da je pretpostavka poštenja posjeda stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena ako posjednik sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova odnosno da ne zna ili ne može znati da nije njegova.

U konkretnom slučaju tužitelji su znali da posjeduju stvar koja im ne pripada, pa njihov posjed nije imao kvalitetu poštenog posjeda te stoga i nisu mogli dosjelošću steći predmetnu nekretninu.

19. Jednako tako, tužitelji se pogrešno pozivaju na paragrafa 418. OGZ, jer nisu dokazali da bi na spornoj nekretnini gradili u vrijeme važenja OGZ, a nisu dokazali niti da bi gradili uz suglasnost i odobrenje tuženika i nadležnih vlasti.

20. Odredbom čl. 161. st. 1. ZV propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, a odredba čl. 162. st. 1. ZV propisuje da vlasnik, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

21. Kako je u postupku utvrđeno da su tuženici suvlasnici sporne nekretnine, a da se dio sporne nekretnina nalazi u isključivom posjedu tužitelja to su tuženici na temelju navedenih odredaba ovlašteni tražiti predaju u posjed i to od tužitelja koji su u isključivom posjedu spornog dijela nekretnine.

22. S obzirom na navedeno, valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

23. I odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita, kako po osnovi, tako i visini troškova koji su odmjereni. Neosnovano navodi žalitelj da je sud pogriješio kad je parnične radnje vrednovao sa 100 bodova. Naime, vrijednost predmeta spora u ovom predmetu je 16.001,00 kn/2.123,70 Eur, te s tim u vezi punomoćniku pripada nagrada od 100 bodova, temeljem Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22).

24. Tuženicima nije priznat trošak nagrade za sastav odgovora na tužbu, jer navedena parnična radnja nije bila nužna za vođenje ovog postupka.

U Zagrebu, 1. rujna 2026.

Predsjednik vijeća

Željka Rožić Kaleb