Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-1819/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Bošković Majerović, predsjednice vijeća, Milene Frankić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vlaste Mrzljak, članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Branko Jurlina, odvjetnik iz Slatine, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koga zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-427/2025-9 od 19. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 1. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-427/2025-9 od 19. ožujka 2026. pod toč. I i III. izreke i u navedenim dijelovima predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka troškova odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom prvog stupnja suđeno je:
"I. Utvrđuje se da je tužiteljica NN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], vlasnica 1/5 dijela kč. br. [katastarska čestica] – vinograd s 1164 m2 i 1/5 dijela kč. br. [katastarska čestica] – vinograd s 1109 m2, koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], a koji dio predstavlja suvlasnički dio tužene, te je tužena dužna trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi.
II. Utvrđuje se da je tužiteljica povukla tužbeni zahtjev za utvrđenje u odnosu na 30/60 dijela kč. br. [katastarska čestica] – oranica s 2895 m2 koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina].
III. Nalaže se tuženoj da naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 615,50 eura, sve u roku od 15 dana."
2. Protiv navedene presude žali se tuženik.
3. Tuženik se žali protiv presude u dijelu pod toč.I. i III. izreke zbog žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353 st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92,58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP). Predlaže u pobijanim dijelovima presudu preinačiti i zahtjev tužiteljice odbiti, uz, uz naknadu troškova parničnog i troškova žalbenog postupka, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.
4. Žalba tuženika je osnovana.
[katastarska čestica]
– vinograd s 1164 m2 i 1/5 dijela kč. br. [katastarska čestica] – vinograd s 1109 m2 , koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], a koji dio predstavlja suvlasnički dio tuženika, uz trpljenje upisa stečenog prava u zemljišnim knjigama na ime tužitelj ice.
6. Sud prvog stupnja, ocjenom izvedenih dokaza u bitnom utvrđuje slijedeće:
-da je uvidom u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno da su na kč. br. [katastarska čestica] – vinograd [adresa] sa 1164 m2 i kč. br. [katastarska čestica] – vinograd [adresa] sa 1109 m2da su kao suvlasnici upisani: NN iz [adresa] u 4/5 dijela i
Republika Hrvatska u 1/5 dijela,
-da su uvidom u povijesni zk. izvadak utvrđeni pravni prednici sadašnjih vlasnika, -da iz posjedovnog lista Pl 6911 k. o. [katastarska općina] proizlazi da su na kč. br. [katastarska čestica] – vinograd [adresa] sa 1164 m2 i kč. br. [katastarska čestica] – vinograd [adresa] sa 1109 m2, kao suposjednici upisani: NN iz [adresa] u 4/5 dijela i
Republika Hrvatska u 1/5 dijela,
-da se tužiteljica putem svog punomoćnika obratila tuženiku 18. ožujka 2024. sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a na koji zahtjev je tuženik 8.srpnja 2024. negativno odgovorio,
-da je Ugovor o doživotnom uzdržavanju sklopljen između ŠN te LN i NN godine 1974.,
-da iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Podravskoj Slatini poslovni broj: O-317/74-12 od 8.siječnja 1975. proizlazi da je ŠN iz [adresa] umro **.**.1974. i da su ga naslijedili na temelju Zakona i sporazuma SN i TN,
-da iz rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog TN od 21. svibnja 2021. proizlazi da je TN umro **.**.2021. i da su ga naslijedili na temelju zakona NN, supruga ostavitelja i NNČ, kći ostavitelja, - da iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, [obrt] od 4.4.2023. proizlazi da su kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale 1974. u izmjeri katastarskog operata katastarske općine [katastarska općina], te su navedenim postupkom upisane u posjed SN, a zatim su provedbom ugovora o doživotnom uzdržavanju i rješenjem o nasljeđivanju broj O-317/74 upisane u posjed Ivana Gincera 1977. rješenjem Općinskog suda broj Z-2703 od 2008. iste čestice upisane su u posjed TN i [adresa], a rješenjem Općinskog suda broj Z-6623 od 2021. upisane su u posjed NN i tuženika,
-da iz presude Općinskog suda u Podravskoj Slatini poslovni broj P-340/83-9 od 7. prosinca 1983. proizlazi da je kod tog suda vođen parnični postupak po tužbi TN iz [adresa] protiv tužene Općine Podravska [adresa], a utvrđeno je da je tužitelj suvlasnik u 4/5 dijela nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica].,
-da je iskazima svjedoka EN, KN i same tužiteljice utvrđeno da je tužiteljica zajedno sa svojim pravnim prednicima u posjedu sporne nekretnine više od 90 godina,
-da nisu osnovane tvrdnje tuženika da tužiteljica i njeni pravni prednici nisu mogli biti u posjedu sporne nekretnine budući da je ista formirana tek 1974 je je faktički posjed potpuno neovisan o činjenici kada su predmetne nekretnine formirane u katastru i u zemljišnoj knjizi,
da tuženik nije dokazao da tužiteljica nije pošteni posjednik, a presuda Općinskog suda u Podravskoj Slatini na koju se poziva tuženik ne odnosi se na tužiteljicu niti na tuženika i nema nikakve veze s poštenjem posjeda tužiteljice.
7. Kako je tužiteljica dokazala da je sa svojim pravnim prednicima imala pošten i samostalni posjed predmetnih nekretnina duže od 90 godina, sud prvog stupnja zaključuje da je tužiteljica prije 1. siječnja 1999. i ukidanja odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP, ex lege dosjelošću stekla pravo vlasništva dijela spornih nekretnina, pa primjenom odredbe čl. 159. st. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, 152/14 – dalje: ZVDSP) prihvaća zahtjev tužiteljice i odlučuje kao u izreci.
8. Tuženik žalbom osporava pravilnost i zakonitost odluke suda prvog stupnja u bitnom navodeći da tužiteljica pravo vlasništva predmetnih nekretnina nije mogla steći dosjelošću jer tužiteljica osobno niti njezini prednici nisu bili savjesni/pošteni posjednici, na što ukazuje sadržaj iskaza tužiteljice na ročištu održanom dana 18. veljače 2026. te sadržaj presude poslovni broj P-340/83 od 7. prosinca 1983. iz kojeg proizlazi da je suprug tužiteljice TN sudjelovao kao stranka u postupku koji se vodio kod Općinskog suda u Podravskoj Slatini pod poslovnim brojem P-340/83-9 protiv tadašnje Općine Podravska Slatina kao nositelja prava korištenja na nekretninama radi utvrđenja i priznanja prava vlasništva, da ga je zastupao punomoćnik Danijel Brozičević, odvjetnik u [adresa], da su predmetom tog postupka između ostalog bile i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je postupak vođen prije 43 godine i da je tužiteljičin sada pok. suprug utvrđen suvlasnikom u 4/5 dijela između ostalih i predmetnih nekretnina, te da su mu dosuđeni troškovi postupka, dakle da je tužiteljica znala za postupak koji je vođen i da je s obzirom na okolnosti u svakom slučaju znala i mogla znati da joj ne pripada pravo vlasništva na 1/5 dijela predmetnih nekretnina. Stoga tuženik smatra pogrešnim stav suda prvog stupnja da su tužiteljica i njezini pravni prednici u poštenom pojedu predmetnih nekretnina u trajanju preko 90 godina već su tužiteljica i njezini pravni prednici nepošteni posjednici predmetne nekretnine od pravomoćnosti presude Općinskog suda u Podravskoj Slatini pod poslovnim brojem P-340/83-9. Pod pretpostavkom da je tužiteljica doista nije znala za postupak koji je vodio njezin suprug pok. LN, kao njegova nasljednica postala je poštena posjednica tek otvaranje nasljedstva i to tijekom 2021.
9. Odluka suda prvog stupnja ne može se, barem za sada prihvatiti.
10. Sporno je tijekom postupka, a i sada u žalbenoj fazi, je li tužiteljica putem prednika i osobno bila u zakonitom, istinitom i savjesnom/poštenom ili barem savjesnom/poštenom posjedu predmetnih nekretnina kroz zakonom propisano vrijeme, i time pravo vlasništva stekla dosjelošću.
11. Prije svega, treba reći, da je jedna od pretpostavki za primjenu stjecanja prava vlasništva dosjelošću, kako u primjeni pravnih pravila Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. (" Narodne novine ", broj: 73/91) tako i u primjeni odredbe čl. 28. st. 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (" Službeni list "SFRJ broj 6/80, 36/90, dalje: ZOVO), a jednako je propisano i sada odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (" Narodne novine ", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15, 94/17-dalje: ZV) savjestan/pošten posjed. Dakle, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću posjed mora biti barem savjestan/pošten i trajati zakonom određeno vrijeme. Posjed je savjestan odnosno pošten ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (paragraf 328. OGZ, čl. 72. st. 2. ZOVO, sada čl. 18. st. 5. ZVDSP). Savjesnost/ poštenje posjeda se pretpostavlja.
12. Valja ukazati da činjenica što je tuženik upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama predstavlja predmnijevu o vlasništvu tuženika koja svakako otpada ako netko drugi, čije stjecanje nije upisano u zemljišnu knjigu dokaže da ima valjanu osnovu i istinit način stjecanja te nekretnine.
13. Pravni standard "poštenog posjednika" određuje onog koji nije znao niti je iz okolnosti slučaja mogao znati da netko drugi ima pravo na posjed (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 857/13-3 od 4. travnja 2018.). Poštenje posjednika se predmnijeva, ali radi se o oborivoj zakonskoj predmnjevi kako to proizlazi iz odredaba ZVDSP, ali i iz odluke Ustavnog suda RH broj U-III-6116/2020 od 24. veljače 2021.
14. Nesavjesnost/nepoštenje posjednika kao zapreka za stjecanje vlasništva dosjelošću ne može se izvesti iz same okolnosti da je kao vlasnik nekretnine upisana druga osoba, već onaj koji se na nesavjesnost/nepoštenje poziva dužan je to i dokazati (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj: Rev 389/2014-5 od 29. svibnja 2019., Rev 32/97 od 16. rujna 1997., Rev 2468/10 od 21. veljače 2012. i Rev 2426/90 od 15 veljače 1991.).
15. Nepošten/nesavjestan je posjednik koji zna ili mora znati da nema pravo (samostalno) posjedovati nekretninu. Činjenica da je posjedovana nekretnina upisana u zemljišnim knjigama na drugu osobu ne čini sama po sebi posjed nepoštenim, a do nepoštenja posjeda ne dovodi ni propust posjednika da povjerava stanje u zemljišnim knjigama (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev x 76/2014 od 21. listopada 2014.).
16. Znači, zaključak o (ne)savjesnosti/poštenju posjeda moguće je donositi samo uvažavanjem svih okolnosti konkretnog slučaja - ne samo uzimanjem u obzir činjenice da je posjedovana nekretnina upisana u zemljišnim knjigama na drugu osobu nego i da posjednik prema svim ostalim okolnostima u kojima je vršen posjed, nije imao nekog ozbiljnog razloga sumnjati u pravo na svoj posjed.
17. To znači da je posjednik unatoč svojem nezakonitom posjedovanju savjestan/pošten, ako ne zna da mu ne pripada pravo na posjed, a to je njegovo znanje ispričivo.
18. Tuženik je tvrdio tijekom postupka, a to ponavlja i u žalbi, da su tužiteljica i njezini prednici bili nepošteni posjednici predmetnih nekretnina, a dokaze za svoju tvrdnju nalaze u činjenici da je prednik tužiteljice sada pok. TN sudjelovao je kao stranka u postupku koji se vodio kod Općinskog suda u Podravskoj Slatini pod poslovnim brojem P-340/83-9 protiv tadašnje Općine Podravska Slatina kao nositelja prava korištenja i u kojem postupku je donesena presuda kojom je utvrđeno da je vlasnik u 4/5 dijela između ostalih i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
19. Točno je da se presuda Općinskog suda u Podravskoj Slatini pod poslovnim brojem P-340/83-9 ne odnosi na tužiteljicu (koja u tom postupku i nije sudjelovala kao stranka), no sud prvog stupnja, zbog pogrešnog pravnog pristupa nije cijenio utjecaj navedenog postupka na savjesnost/poštenje prednika tužiteljice, a i same tužiteljice radi čega se, barem za sada ne može se prihvatiti zaključak suda prvog stupnja da je posjed prednika tužiteljice, a i same tužiteljice bio cijelo vrijeme savjestan/pošten, odnosno da ta kvaliteta posjeda nije prestala vođenjem navedenog postupka u kojem je prednik tužitelja osobno sudjelovao.
20. Nadalje, valja reći da sve i kada bi sud prvog stupnja u ponovljenom postupku utvrdio nesavjesnosti/nepoštenje prednika tužiteljice pok. TN (jer je znao, odnosno s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina u cijelosti (odnosno da stvar koju posjeduje nije njegova već je (su)vlasništvo trećih osoba), navedeno nužno ne utječe na ocjenu kvalitete posjeda tužiteljice.
21. To iz razloga jer nasljednik postaje savjestan/ pošteni posjednik i u slučaju kada je njegov prednik, odnosno ostavitelj bio nesavjestan/nepošten i to od trenutka otvaranja nasljedstva, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati (326. OGZ, čl. 28. st. 5. ZOVO i čl. 160. st. 3. ZV).
22. Osim toga, valja reći da tijekom postupka nije nedvojbeno utvrđeno od kada se prednici tužitelja nalaze u posjedu predmetne nekretnine (još od prednika tužiteljice UN) i radi li se o zakonitom posjedu (tužiteljica se u činjeničnim navodima tužbe pozvala i na Ugovor o doživotnom uzdržavanju sklopljen između pok. ŠN te tužiteljice i njezinog pok. supruga TN 1974., dostavivši u spis potpuno potpunosti nečitak primjerak tog Ugovora, no iz povijesti promjena na katastarskim česticama bi proizlazilo da su predmetne nekretnine provedbom Ugovora o doživotnom uzdržavanju i rješenja o nasljeđivanju broj O-317/74 upisane kao posjed TN (pok. supruga tužiteljice), a ne i tužiteljice.
23. U primjeni opće stvarnopravne normative o stjecanju stvarnih prava (vlasništvo, stvarne služnosti) dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8.listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, u rok dosijedanja računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije 8.listopada 1991. ako su do 17.studenog 1999. bile ispunjene sve pretpostavke stjecanje stvarnog prava na određenoj nekretnini dosjelošću shodno pravnom shvaćanju iznijetom u odlukama Europskog suda za ljudska prava u predmetu „N protiv Republike Hrvatske ( broj 22768/12). U okolnostima kada pretpostavke stjecanja stvarnog prava na određenoj nekretnini uračunavajući i vrijeme dosijedanja kada je nekretnina bila u društvenom vlasništvu nisu bile ispunjene do 18. studenog 1999. u rok dosijedanja računa se vrijeme posjedovanja od 8. listopada 1991.“. (tako i Rev129/2025 od 27. svibnja 2026.).
24. Kako su zbog pogrešnog pravnog pristupa, odlučne činjenice koje se tiču poštenja/savjesnosti posjeda prednika tužiteljice, tako i tužiteljice ostale neutvrđene, to je u tom dijelu i činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, pa se slijedom navedenog ne može ispitati niti pravilnost primijenjenog materijalnog prava.
25. Stoga je, primjenom odredbe čl. 370. ZPP presudu suda prvog stupnja pod toč. I. izreke, a posljedično tome i u odluci o troškovima postupka (toč. III. izreke) jer je za sada neizvjestan uspjeh stranka u postupku valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
26. U ponovljenom postupku je potrebno utvrditi o kakvom posjedu je riječ (radi li se o zakonitom istinitom i savjesnom/poštenom posjedu) tužitelj ice i njezinih prednika ili samo savjesnom/poštenom posjedu, jesu li tužiteljica i njezini prednici bili savjesni/pošteni posjednici, te jesu li se i kada ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (duljina i kvaliteta pojeda), odnosno je li, i kada u odnosu na tužiteljicu protekao zakonom propisani rok za redovnu ili izvanrednu dosjelost za osobno stjecanje prava vlasništva na predmetnim nekretninama, a nakon čega će biti u prilici donijeti novu i zakonitu odluku.
27. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
U Zagrebu, 1. rujna 2026.
Predsjednica vijeća:
Gordana Bošković Majerović
