Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ob-325/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagateljice ŠĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Sanji Dozet, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranke VĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po posebnoj skrbnici BĐ, djelatnici Centra za posebno skrbništvo Zagreb, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-1448/2025-30 od 12. svibnja 2026., dana 28. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-1448/2025-30 od 12. svibnja 2026.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog predlagateljice za djelomičnim lišenjem poslovne sposobnosti protustranke VĐ kao neosnovan.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela predlagateljica iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. U odgovoru na žalbu protustranka osporava osnovanost žalbenih navoda predlagateljice uz prijedlog da se njezina žalba odbije kao neosnovana i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP .
6. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredni čl. 8. ZPP potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.
7. Predmet ovoga izvanparničnog postupka je zahtjev predlagateljice za djelomičnim lišenjem poslovne sposobnosti protustranke VĐ.
8. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda temeljenog na iskazu protustranke i stručnom mišljenju stalnog sudskog vještaka psihijatrijske struke dr. Gordana Makarića, koje je dano nakon osobnog pregleda i vlastitog ispitivanja protustranke, te uvida u njezinu medicinsku dokumentaciju je utvrđeno da je protustranka osoba starije životne dobi (80 godina), koja je prisebna, kontaktibilna i svestrano uredno orijentirana, formalno urednog misaonog tijeka s urednim intelektualno-mnestičkim funkcijama koje odgovaraju njezinoj životnoj dobi i naobrazbi, da kod nje nisu nađeni medicinski utemeljeni dokazi u vidu psihopatološke koji bi ukazivali da se ista ne može sama brinuti o svojim osobnim potrebama, pravima i interesima, niti postoji opasnost da će ugroziti prava i interese drugih osoba. Mišljenje je vještaka da nema forenzično- psihijatrijskih razloga za oduzimanjem poslovne sposobnosti protustranci, te da ista ima uvid u značenje ovoga postupka i da razumije značenje i pravne posljedice odluke koja je predmet ovoga postupka.
9. Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski je ocijenio da nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 234. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/23 i 156/23 - dalje: ObZ) za djelomično lišenje poslovne sposobnosti protustranke, te je prijedlog predlagateljice odbio kao neosnovan.
10. Utvrđenja prvostupanjskog suda i primjenu materijalnog prava kao pravilna prihvaća u cijelosti i ovaj sud.
11. Postupak lišavanja poslovne sposobnosti izvanparnični je postupak koji ulazi u sferu poštivanja privatnog života zajamčenog članak 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, broj 12/92 – dalje: Konvencija), koja se kao Međunarodni ugovor primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. Lišavanje osobe, bilo djelomično, bilo potpuno, predstavlja miješanje države u privatni život pojedinca budući da osoba lišena poslovne sposobnosti u potpunosti gubi ili se ograničava njezina mogućnost da svojim postupcima, izjavama ili radnjama proizvodi pravne učinke (čl. 141. Konvencije). Stoga se u ovoj vrsti postupka moraju posebno štiti sva prava osobe u odnosu na koju se provodi takav postupak.
12. Odredba čl. 234. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 156/23 i 49/23 - dalje: ObZ) propisuje da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti. Stavkom 2. istog članka propisano je da osoba iz st. 1. toga članka ne može biti potpuno lišena poslovne sposobnosti.
13. Prvostupanjski sud je polazeći od sadržaja citirane zakonske odredbe prije donošenja pobijane odluke saslušao protustranku i zatražio stručno mišljenje vještaka psihijatra dr. Gordana Makarića, čiji nalaz i mišljenje je kao stručan i obrazložen prihvatio u cijelosti i na koji stranke nisu ime primjedbi, a kojim je utvrđeno da je protustranka potpuno orijentirana u svim pravcima i da su njezine kognitivne funkcije primjerene njezinoj životnoj dobi (80 godina), da je sposobna brinuti se o svim svojim osobnim potrebama, pravima i interesima i da neće ugroziti prava i interese drugih ljudi, te da kod nje nema forenzično-psihijatrijskih razloga za oduzimanje poslovne sposobnosti VĐ, te je na temelju tih utvrđenja pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 234. st. 1. ObZ prijedlog predlagateljice za djelomičnim lišenjem poslovne sposobnosti odbio kao neosnovan
14. Predlagateljica žalbom osporava pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja navodeći da je očekivala da će nakon zaprimanja nalaza i mišljenja biti zakazano još jedno ročište na kojemu će se moći ispitati vještak o načinu provođenja vještačenja i gdje će se moći iznijeti primjedbe na nalaz i miš ljenje. Navodi da je 27. travnja 2026. zaprimila podnesak Centra za posebno skrbništvo u kojemu se isti suglasio s nalazom i mišljenjem vještaka, te tvrdi da je 8. svibnja 2026. dostavila sudu podnesak kojim je u cijelosti osporila nalaz i mišljenje vještaka dr. Gordana Makarića, jer smatra da je dijagnostička metoda bila nedostatna i da vještak nije na objektivan i profesionalan način provjerio vjerodostojnost izjave potustranke da sama skrbi o sebi u smislu plaćanja računa, podizanja novca na bankomatu i odlaska u banku, jer primjerice nije utvrdio visinu režija, gdje se nalazi bankomat i kojom imovinom raspolaže. Navodi da je iz tih razloga u podnesku od 8. svibnja 2026. predložila provođenje novoga vještačenja ili nadvještačenja (kombiniranog psihijatrijsko i neuropsihijatrijskog vještačenja) po ustanovi i to Klinici za psihijatriju Vrapče.
15. Prvenstveno valja navesti da iz stanja spisa i uvida u e-spis proizlazi da je nalaz i mišljenje vještaka dr. Makarića uredno dostavljen punomoćnici predlagateljice, Hrvatskom zavodu za socijalni rad i protustranci osobno, te da se posebna skrbnica protustranke svojim podneskom od 27. travnja 2026. očitovala da je u cijelosti suglasna s nalazom i mišljenjem vještaka, te je predložila prijedlog predlagateljice odbiti. Nitko od stanaka nije imao primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka.
16. Pobijano prvostupanjsko rješenje doneseno je 12. svibnja 2026., a protustranka je uz žalbu podnesenu 13. svibnja 2026. dostavila i podnesak s datumom od 8. svibnja 2026. u kojemu iznosi prigovore na nalaz i mišljenje, no navedeni podnesak nije bio elektroničkim putem dostavljen sudu.
17. Kako je dakle punomoćnica predlagateljice prigovore na nalaz i mišljenje iznijela tek u žalbi prilažući navodni podnesak od 8. svibnja 2026., koji elektroničkim putem nije bio dostavljen sudu, a u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice, niti predlagati novi dokazi u smislu odredne čl. 352. st. 1. ZPP, osim ako se odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka, a što ovdje nije slučaj, to navedene nove činjenice kao nedopuštene nisu uzete u razmatranje.
18. Sud u izvanparničnom postupku upravlja postupkom i brine da se rasprave sve činjenice i pravna pitanja važna za donošenje odluke bez odugovlačenja i u razumnom roku, time da ukoliko se stranka ne izjasni o određenim dokazima, sud može, prema okolnostima slučaja smatrati da se stranka suglasila s prijedlogom druge stranke i donijeti odluku na temelju činjeničnog stanja s kojim je stranka bila upoznata . U predmetnom slučaju punomoćnici predlagateljice nalaz i mišljenje vještaka bio je dostavljen 23. veljače 2026., te je do donošenja pobijanog rješenja 12. svibnja 2026., svakako imala mogućnost iznijeti prigovore na nalaz i mišljenje vještaka, što nije učinila, zbog čega je prvostupanjski sud na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja o kojemu su stranke bile upoznate odlučio o prijedlogu predlagateljice.
19. Vezano za navode žaliteljice da joj prvostupanjski sud na ročištu na kojemu je saslušana protustranka nije dopustio da postavlja pitanja vezana za visinu režija, zatim gdje se nalazi bankomat i kojom imovinom raspolaže, valja odgovoriti da sud rukovodi raspravom i odlučuje koja su pitanja relevantna za predmet spora, a iz saslušanja protustranke je utvrđeno da je ona urednog misaonog rijeka, da je orijentirana, kontaktibilna, da razumije smisao ovoga postupka i da je na sva postavljena pitanja suda vezana za nju i njezinu obitelj jasno i razumno odgovorila. Pritom žaliteljici valja ukazati da je vještak psihijatar pojasnio da osobe starije životne dobi, kakva je i protustranka, mogu imati promjene u vidu usporavanja kognicije i redukcije kognitivne fleksibilnosti, koje se obzirom na životnu dob smatraju normalnim, no da te promjene nikako ne treba izjednačavati s promjenama uzrokovanim demencijom ili nekom sistemskom bolesti.
20. Kako je provedenim dokazima u postupku utvrđeno da nema forenzično- psihijatrijskih razloga za oduzimanje poslovne sposobnosti protustranci, pravilnom je primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 234. ObZ prijedlog predlagateljice odbijen kao neosnovan.
21. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi čl. 346. ObZ žalbu predlagateljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
U Zagrebu, 28. kolovoza 2026.
Sutkinja:
Ksenija Grgić
