Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2348/2026
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Mladena Genca, kao predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Kreditna unija Libertina sa sjedištem u [adresa] i okrivljenice SJ, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 26. stavka 1. alineje 2. i 8. i stavka 2. Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj: 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 9/15, 78/15, 102/15, 52/16, 128/22, 156/23) odlučujući o žalbi tužitelja Hrvatske narodne banke, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 28. siječnja 2026. godine, broj: Pp-886/2026, na sjednici vijeća održanoj dana 28. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Hrvatske narodne banke, te se ukida pobijana presuda i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljena pravna osoba Kreditna unija Libertina sa sjedištem u [adresa] i okrivljenica SJ, kao odgovorna osoba oslobođeni su od optužbe za prekršaje iz članka 26. stavka 1. alineje 2. i 8. i stavka 2. Zakona o potrošačkom kreditiranju, činjenično opisanih u izreci pobijane presude, s obrazloženjem da činjenični opis djela ne sadrži sva bitna obilježja tih prekršaja iz razloga što se ne vidi svojstvo okrivljenika, konkretno radi li se o vjerovniku ili kreditnom posredniku.
2. Predmetnom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj Hrvatska narodna banka podnijela je žalbu zbog bitne povrede odredbi prekršajnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede materijalnog prekršajnog prava, navodeći u bitnom da smatra da je u optužnom prijedlogu navedeno da je okrivljena pravna osoba Kreditna unija Libertina, vjerovnik u smislu Zakona o potrošačkom kreditiranju, a uz to da i sam zakon u članku 2. stavku 1. točki 2. definira da su kreditne unije vjerovnici. Istaknula je da je velik niz osuđujućih presuda donesen od strane prvostupanjskih sudova temeljem istih činjeničnih opisa, a uz to da ukoliko je sud smatrao da taj podatak nedostaje da je trebao tužitelja pozvati na dopunu optužnog prijedloga temeljem članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu radi vođenja postupka i donošenja odluke.
4. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), te razmatrajući sadržaj spisa, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da je prvostupanjski sud u fazi ispitivanja optužnog prijedloga temeljem članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, neosnovano donio oslobađajuću presudu protiv okrivljene pravne osobe Kreditna unija Libertina sa sjedištem u [adresa] i okrivljenice SJ, kao odgovorne osobe, za prekršaje iz članka 26. stavka 1. alineje 2. i 8. i stavka 2. Zakona o potrošačkom kreditiranju, činjenično opisane u izreci pobijane presude.
7. Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju svoje odluke navodi da u činjeničnim opisima djela koji se okrivljenicima stavljaju na teret nedostaje bitno obilježje djela, konkretno svojstvo okrivljenika, a obzirom da se u kažnjivoj odredbi članka 26. Zakona o potrošačkom kreditiranju navodi da će se za prekršaje iz tog članka zakona kazniti vjerovnik ili kreditni posrednik, slijedom čega da činjenični opis mora sadržavati radi li se o vjerovniku ili kreditnom posredniku, a što tužitelj nije naveo, pa je prvostupanjski sud zaključio da opisana djela nisu prekršaji.
8. Međutim, razmatranjem točke 1. optužnog prijedloga vidljivo je da je tužitelj, iako ne u samom činjeničnom opisu djela, naveo da je kreditna unija kao vjerovnik učinila propuste opisane u činjeničnom opisu djela pod točkom 1. optužnog prijedloga, a slijedom navedenog svojstvo okrivljene pravne osobe nije trebalo ponovno navoditi i u odnosu na djelo činjenično opisano pod točkom 2. optužnog prijedloga. Stoga ovaj sud smatra da kako je svojstvo okrivljenika vidljivo iz sadržaja optužnog prijedloga, a u nekim sličnim situacijama postoji mogućnost da se svojstvo okrivljenika vidi iz osobnih podataka okrivljenika, da je moguće zaključiti da se radi o kreditnoj uniji koja je vjerovnik, pa stoga da su djela koja je tužitelj činjenično opisao pod točkom 1. i 2. optužnog prijedloga prekršaji, te da činjenični opisi djela sadrže sva bitna obilježja prekršaja iz članka 26. stavka 1. alineje 2. i 8. i stavka 2. Zakona o potrošačkom kreditiranju, te da su činjenični opisi djela iz optužnog prijedloga dovoljno konkretizirani.
9. Ovaj sud ističe da i sam Zakon o potrošačkom kreditiranju u članku 2. stavku 1. točki 2. daje definiciju vjerovnika pa je tako između ostalog navedeno da je vjerovnik pravna osoba koja posluje prema zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili kreditnih unija, pa kako poslovanje kreditnih unija uređuje Zakon o kreditnim unijama („Narodne novine“ broj: 141/06, 25/09, 90/11), to je evidentno da je već po definiciji koju daje sam Zakon o potrošačkom kreditiranju okrivljena pravna osoba vjerovnik. S druge strane točkom 6. stavkom 1. članka 2. Zakona o potrošačkom kreditiranju propisano je da je kreditni posrednik fizička ili pravna osoba koja nije vjerovnik, slijedom čega je isključena mogućnost da bi kreditna unija bila kreditni posrednik.
10. Slijedom istaknutog trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja i pobijanu presudu ukinuti a predmet vratiti prvostupanjskom sudu radi provođenja prekršajnog postupka, tijekom kojeg će prvostupanjski sud provesti sve dokaze potrebne za utvrđenje pravno relevantnih činjenica, a nakon toga će analizom i ocjenom provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku o prekršaju.
11. Imajući u vidu sve naprijed navedeno odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 28. kolovoza 2028.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Sanja Radeljak,v.r.
Mladen Genc,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
Suglasnost ovog otpravka s izvornikom ovjerava
Upraviteljica zajedničke sudske pisarnice:
HJ
