Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3680/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Doneski, Perica Medaković, Antonio Mihoci i Kristina Burcar Štargl, odvjetnicima iz Garešnice, V. Nazora 19b/I, protiv protustranaka TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i CĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Buljan i Strbad, odvjetnicima iz Zagreba, Kaptol 13, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagateljice podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju, poslovni broj R1-171/2025-18 od 15. svibnja 2026., dana 28. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagateljice kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju, poslovni broj R1 -171/2025-18 od 15. svibnja 2026. I predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je riješeno:

"I Prekida se ovaj izvanparnični postupak.

II Predlagateljica ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], upućuje se na pokretanje parničnog postupka radi utvrđenja spornih činjenica o kojima ovisi rješenje prava predlagateljice u ovom izvanparničnom postupku.

III Predlagateljica je dužna parnični postupak iz točke II ovoga rješenja pokrenuti u roku od 30 dana od primitka ovoga rješenja.

IV Ako predlagateljica u navedenom roku ne pokrene parnični postupak, smatrat će se da je povukla prijedlog za uređenje međe."

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) uz prijedlog da ovaj sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Sud prvog stupnja se, donoseći pobijano rješenje, poziva na odredbu 27. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/23., dalje. ZIP) kojom odredbom je propisano da, ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom. Stavkom 3. te odredbe propisano je također da u slučaju iz stavka 1., ako se sve stranke s time suglase, sud može spor riješiti u izvanparničnom postupku utvrđivanjem spornih činjenica (čl. 23. do 25. ZIP).

6. Navedeni zaključak suda nije pravilan, jer se temelji na pogrešnom pravnom shvaćanju.

7. Iako sud prvog stupnja u pobijanom rješenju izričito ne navodi koje bi to sporne činjenice trebalo utvrditi u parnici, iz sadržaja spisa bi proizlazilo da je u pitanju čije je vlasništvo spornog dijela nekretnine, koja okolnost ne bi predstavljala razlog za prekid postupka uređenja međe.

8. Naime, člankom 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br.: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje u tekstu: ZV) propisano je:

"(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. (2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa."

9. Dakle, iz naprijed citiranih odredbi ZV proizlazi da je postupak uređenja međe takav postupak u kojem se između susjeda, a to može biti ne samo vlasnik nekretnine već i nositelj nekog drugog stvarnog prava na nekretnini i posjednik nekretnine, utvrđuje granica njihovog prava vlasništva, odnosno utvrđuje granica do koje susjed može vršiti neograničenu vlast na nekretnini, istu posjedovati, koristiti, upotrebljavati i njome raspolagati, kako je to izričito i određeno odredbom čl. 103. st. 5. ZV, time da svatko i nakon što je u postupku uređenja međa obnovljena ili ispravljena može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, a to pravo onog koji je sudjelovao u postupku uređenja međe prekludirano je protekom roka od šest mjeseci od pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa, dok za onog koji nije sudjelovao u postupku uređenja međa to pravo nije ograničeno rokom.

10. Obzirom na prethodno citiranu zakonsku odredbu, sud prvog stupnja je bio dužan, cijeneći sve okolnosti konkretnog slučaja utvrditi da li je prijedlog za uređenje međe osnovan ili ne te u skladu s tim ili odbiti prijedlog kao neosnovan ili urediti među na jedan od propisanih načina iz čl. 103. ZV, nakon čega nezadovoljnoj stranci ionako ostaje na raspolaganju mogućnost dokazivati vlasništvo u parnici sukladno st. 6. citiranog zakonskog propisa.

11. Slijedom iznesenog je na temelju čl. 380. t. 3. ZPP valjalo žalbu predlagateljice uvažiti kao osnovanu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak u kojem će postupiti u skladu s danom uputom i nakon toga donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

U Zagrebu 28. kolovoza 2026.

Sutkinja

Vlasta Mrzljak