Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2824/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza smrti BV ud. LV , odlučujući o žalbi nasljednika RV, ZV, ĐV, OV i UV, PV i JV, koje zastupa punomoćnik Jadre Strika, odvjetnik u [adresa], protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-2511/15 od 14. ožujka 2017., dana 27. kolovoza 2026.,

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-2511/15 od 14. ožujka 2017. i predmet vraća istome prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I. Prekida se ostavinski postupak iza smrti BV ud. LV, rođene dana **.**.1906., a preminule dana **.**.2003., državljanke Republike Hrvatske.

II. Nasljednici RV, ZV, ĐV, OV i UV, svi pokojnog IV, unuci ostaviteljice; PV, sin ostavitelja; MV zastupana po skrbniku CV, kćer ostaviteljice; JV, HV i TV, svi pokojne ĆV, unuci ostaviteljice, upućuju se da u roku od 30 dana po pravomoćnosti ovog rješenja pokrenu parnicu protiv nasljednika VV i FV kćerki ostaviteljice i GV, sina ostaviteljice

- radi utvrđenja da u ostavinsku imovinu ostaviteljice ulaze i suvlasnički omjeri na nekretninama u k. o. [katastarska općina] upisani na GV pok. LV, ĆV rođ. GV i ¼ udjela upisanu na ČV.

III. Prekid postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno okončana.

IV. Ukoliko nasljednici RV, ZV, ĐV, OV, UV, PV, AV, JV, HV i TV, u određenom roku ne postupe po rješenju suda, prekinuti postupak će se nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjev glede kojeg su isti upućeni na parnicu.“

2. Protiv navedenog rješenja žale se nasljednici; RV, ZV, ĐV, OV i UV, svi iza pokojnog sina ostaviteljice IV, unuci ostaviteljice; PV, sin ostavitelja; MV, kćer ostaviteljice, zastupana po skrbniku CV; JV, HV i TV, svi iza pokojne kćerke ostaviteljice ĆV, unuci ostaviteljice, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu pobijano rješenje ukinuti. U žalbi navode da nije navedeno koja nekretnina u k. o. [katastarska općina] je sporna, da se ne radi o sporu o činjenicama nego o pravnom pitanju te da su nasljedničke izjave neopozive.

3. U odgovoru na žalbu nasljednica VV, kćerka ostaviteljice, navodi da se ne želi zamjerati bratu GV, sestri ČV niti nasljednicima sestre B i ako žele zadržati nasljedni dio koji su dobili iza pok. oca LV, neka tako i bude. Nasljednica ČV u odgovoru na žalbu navodi da se protivi tužbi. Spisu prileži i odgovor na žalbu u kojem su navedeni nasljednici ČV, GV, JV, VV i PV u kojem se upire na kratak rok za odgovor i nepodudarnosti u brojevima spisa te prileži izjava JV da ne želi sudjelovati u tužbi i biti tužitelj.

4. Žalba je osnovana.

5. Prvostupanjski sud je utvrdio:

-da je činjenica smrti ostavitelja utvrđena uvidom u Smrtovnicu izdanu od Ureda državne uprave u Zadarskoj Županiji, Matični ured Posedarje, dana 30. srpnja 2015.,

-da su iza smrti ostaviteljice BV ud. LV na nasljedstvo pozvani zakonski nasljednici prvog nasljednog reda i to djeca ostaviteljice, kćerke VV, MV, FV, sinovi GV i PV, djeca pok. sina IV i to: ŠV, ZV, ĐV, OV i UV, unuci ostaviteljice i djeca pokojne kćerke ĆV i to: JV, HV i TV, unuci ostaviteljice,

-da je među nasljednicima došlo do spora oko sastava ostavinske mase ostaviteljice budući su nasljednici, djeca pok. IV, na održanom ostavinskom ročištu 3. lipnja 2016. naveli da osim suvlasničkog dijela nekretnina u zk. ulošcima, prema podacima zk. odjela, pripadaju i suvlasnički udjeli koji su u navedenim zk. ulošcima upisani na GV pok. LV, na ĆV, dok za ČV (ABC za ¼ dijela, (a koje su isti stekli nasljeđivanjem svog pok. oca LV, supruga ostaviteljice), a sve poradi činjenice da su tijekom ostavinskog postupka nasljednici GV i ĆV dali nasljedničke izjave kojima su svoj dio ustupili svojoj majci BV, dok je FV svoj nasljednički dio ustupila ostalim sunasljednicima,

-da je u pogledu iznijetih tvrdnji od strane nasljednika pok. sina ostaviteljice IV oko sastava ostavinske imovine preostalim nasljednicima upućen dopis da se očituju u pogledu iznijetih tvrdnji, da li suvlasnički udjeli od GV, ĆV i FV, (a koje su isti stekli nasljeđivanjem svoga oca) ulaze u ostavinsku masu ostaviteljice ili ne, te da ukoliko se isti u danom roku ne očituju, a uredno su zaprimili dopis, da će se smatrati da ne osporavaju da bi imovinu ostaviteljice činili i naprijed opisani dodatni suvlasnički udjeli u k. o. [katastarska općina],

-da nasljednici FV i GV s istim prijedlogom nisu suglasni navodeći kako su nasljedničku izjavu iza pok. oca LV dali u Konzulatu SFRJ, te da istu nikad nisu dostavili u ostavinski spis, a da je od dovršetka istoga prošlo više od 25 godina, dok je kćer VV navela da nije suglasna s prijedlogom nasljednika pok. brata IV ukoliko se brat GV i sestra FV i djeca pok. ĆV ne slože s prijedlogom,

-da su ostali nasljednici i to PV i JV naveli da su suglasni s prijedlogom, a HV, MV i TV se nisu očitovali iako su uredno zaprimili dopis, pa prvostupanjski sud smatra da su isti prijedlogom nasljednika suglasni,

-da je uvidom u priklopljeni ostavinski spis posl. br. O-210/88 razvidno da je dana 27. svibnja 1991. doneseno Rješenje o nasljeđivanju iza pok. LV pok. L, te da su njegovim nasljednicima (na nekretninama upisanim u k. o. [katastarska općina] i pokretninama) proglašeni supruga BV, sinovi PV, GV i IV, te kćerke ĆV, ČV i MV, svaki za 1/7 dijela,

-da iz obrazloženja istoga proizlazi da je nasljedni dio dodijeljen i nasljednicima u inozemstvu GV, IV i PV kao i ĆV i ČV zbog ekonomičnosti postupka, budući da isti do 27. svibnja 1991. (kao dana donošenja navedenog Rješenja) nisu dostavili svoje nasljedničke izjave, a da neslaganje s dodijeljenim nasljednim dijelom nasljednici mogu iskazati pred konzularnim predstavništvom, te dostaviti nasljedničku izjavu, slijedom čega će navedeno Rješenje biti izmijenjeno,

-da je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno 23. listopada 1991., dok iz spisa ne proizlazi da su nasljednici GV, ĆV rođ. GV i FV, dostavili svoje nasljedničke izjave koje je punomoćnik nasljednika IV dostavio u predmetni ostavinski spis (stranica 113-115 spisa), a iz kojih je razvidno da su GV i ĆV na zapisnik pred Generalnim konzulatom SFRJ u Sydneyu dana 3. svibnja 1991. i 17. svibnja 1991. dali nasljedničku izjavu kojim se odriču svojega prava na nasljeđe iza pok. LV u korist BV, dok je FV **.**.1991. dala nasljedničku izjavu kojom se odrekla prava na nasljeđe iza pokojnog LV u korist ostalih nasljednika.

6. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je utvrdio da je među nasljednicima nastao spor o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine prema čl. 224. st. 1. toč. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj: 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013. i 33/2015 – dalje ZN), pa je prekinuo ostavinski postupak i uputio nasljednike RV, ZV, ĐV, DV i UV, svih pokojnog IV, unuke ostaviteljice; SV, sina ostavitelja; MV, kćerku ostaviteljice; JV, HV i TV, svih pokojne ĆV, unuke ostaviteljice, na pokretanje parničnog postupka protiv nasljednika VV, FV kćerki ostaviteljice i GV sina ostaviteljice jer sukladno čl. 225. st. 1. ZN pravo nasljednika upućenih u parnicu sud smatra manje vjerojatnim budući je rješenje o nasljeđivanju iza pokojnoga LV posl. br. O - 210/88 postalo pravomoćno 23. listopada 1991., a isto veže sve osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile osobno uredno pozvane kako proizlazi iz čl. 232. ZN.

7. Iz sadržaja spisa proizlazi da su na ročištu 3. lipnja 2016. nasljednici RV, ZV, ĐV, OV i UV, po punomoćniku, izjavili da nemaju primjedbe na sastav rodoslovlja, a u odnosu na sastav ostavinske imovine su izjavili da osim suvlasničkog dijela nekretnina u zk ulošcima prema podacima zk odjela Općinskog suda u Zadru ostaviteljici pripadaju i suvlasnički udjeli koji su u tim ulošcima upisani na GV, pok. LV, ĆV, rođ. GV, oba za cijelo te za ¼ suvlasničkog dijela upisanog na KV, rođ. GV, sukladno nasljedničkim izjavama koje su dali GV, ĆV i ČV u ostavinskom postupku koji se vodio iza pok. LV, supruga ostaviteljice (list 105 spisa).

8. Prije donošenja odluke o prekidu postupka prvostupanjski sud je dužan raspraviti sva sporna pitanja između nasljednika, u prvom redu što čini sastav ostavine, budući da identifikaciju ostavinske imovine provodi ostavinski sud i tek u slučaju spora o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine, u smislu odredbe članka 224. stavak 1. točka 1. ZN uputiti u parnicu stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim (članak 225. stavak 1. ZN). Upućivanje u parnicu po ostavinskom sudu mora biti određeno navedeno tako, da je u izreci, kao jedinom obvezujućem dijelu odluke, označena imovina koja prema tvrdnji nasljednika predstavlja ostavinsku imovinu i na koju se odnosi odluka suda (tako Županijski sud u Zagrebu u odluci poslovni broj Gž- 696/2023-5 od 10. listopada 2023.).

9. U konkretnom slučaju nije izvršena identifikacija odnosno, točna oznaka imovine koja možebitno čini ostavinu i glede koje se stranka, čije pravo prvostupanjski sud smatra manje vjerojatnim, upućuje u parnicu. Osim navedenog, iz pobijanog rješenja nije razvidno koje su to činjenice sporne da bi ih trebalo utvrđivati u parnici.

10. Zbog toga je primjenom odredbe članka 380. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP), a u svezi odredbe članka 175. stavak 2. ZN ukinuto pobijano prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen na ponovan postupak.

11. U ponovnom postupku je potrebno na siguran način utvrditi što uopće ulazi u imovinu ostaviteljice i koje su to činjenice sporne da bi se trebale utvrđivati u parnici s obzirom da se u ostavinskom postupku mogu rješavati pravna pitanja, a ako su sporne činjenice od kojih ovisi osnovanost prigovora tada se one mogu raspraviti samo u parnici, a kod donošenja odluke o prekidu ostavinskog postupka se mora točno označiti nekretnina glede koje se neki od nasljednika upućuje na pokretanje parnice kao i jasne razloge za to.

U Zagrebu 27. kolovoza 2026.

Sutkinja

Mirela Mijoč Kramar