1

Poslovni broj: 26 Gž-522/2024-2

Poslovni broj: 26 Gž-522/2024-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja R. P., OIB: .... iz Z., kojeg zastupa punomoćnik D. D., odvjetnik u Z., protiv protustranke S. K., OIB: ... iz Z., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 14. ožujka 2024. poslovni broj R1-554/2023-6, dana 15. travnja 2024.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba predlagatelja i ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 14. ožujka 2024. poslovni broj R1-554/2023-6, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio rješenje kojim je odbio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina podnesen 13. rujna 2023.

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbama pobija predlagatelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba predlagatelja je osnovana.

4. Polazeći od utvrđenja da u prijedlogu od 13. rujna 2023. predlagatelj navodi da je zajedno s protustrankom suvlasnik 54/864 dijela kčbr. 668/1 dvorište kod kuće u M. površine 839 čhv upisane u zk.ul. 1213 k.o. M. i da su stranke izvanknjižni suvlasnici kčbr. 9124/1 Liješće u površini od 247 m2, kuća br. 28A, Z., površine 55 m2 i dvorište površine 193 m2 i to predlagatelj u ¼ dijela i protustranka u ¾ dijela koje su stekli temeljem rješenja o nasljeđivanju istoga suda od 30. rujna 2021. poslovni broj: O-5612/2021, UPP-OS-72/2021, da fizička dioba nekretnina nije moguća dok se diobi isplatom protustranka protivi radi čega se predlaže razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom, ocjenu neosnovanosti prijedloga prvostupanjski sud je utemeljio na slijedećem činjeničnom utvrđenju:

- da su predlagatelj i protustranka naslijedili 54/864 dijela kčbr. 668/1 dvorište kod kuće u M. površine 839 čhv upisane u zk.ul. 1213 k.o. M. i kčbr. 9124/1 Liješće u površini od 247 m2, kuća br. 28A, Z., površine 55 m2 i dvorišta površine 193 m2 kao izvanknjižno vlasništvo i to predlagatelj u ¼ dijela a protustranka u ¾ dijela na temelju rješenja o nasljeđivanju iza pok. Đ. P. od 30. rujna 2021. poslovni broj: O-5612/2021, UPP-OS-72/2021, koje je provedeno u zemljišnoj knjizi na način da je na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda od 4. listopada 2021. broj Z-5203/2021 u zk.ul. 1213 k.o. M. na kčbr. 668/1 predlagatelj upisan u 27/1728 dijela, dok je protustranka upisana u 81/1728 dijela

- da je kčbr. 9124/1 Liješće kuća br. 28a i dvorište ukupne površine 247 m2 upisana u pl. 2818 k.o. M. u cijelosti na pravnu prednicu stranaka Đ. P., kao i da kčbr. 9124/1 upisana u pl. 2818 k.o. M. odgovara dijelu zemljišnoknjižne čestice broj 668/1 i 675 k.o. M.

- da su predlagatelj i protustranka stekli nasljeđivanjem zajedno suvlasnički dio čkbr. 668/1 od 108/1728 dijela, dok su u preostalom dijelu upisane treće osobe kao zemljišnoknjižni suvlasnici koji nisu obuhvaćeni ovim postupkom, kao i da zemljišnoknjižno stanje nekretnine ne odgovara stanju u katastru niti po opisu nekretnine niti po površini jer katastarska čestica broj 9124/1 odgovara dijelu zemljišnoknjižne čestice broj 668/1 i cijeloj zemljišnoknjižnoj čestici broj 675 k.o. M. koja nije predmet ovog postupka,

pa s obzirom na različito stanje nekretnina u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama, kao i da se postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice može provesti isključivo prema stanju upisa nekretnine u zemljišnim knjigama i da u postupku kao stranke moraju biti navedeni svi upisani zemljišnoknjižni suvlasnici kojima to pravo pripada temeljem čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., u daljnjem tekstu: ZV), prvostupanjski sud je odbio prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice.

5. Predlagatelj u žalbi navodi da iz načina provođenja postupka proizlazi potpuno nerazumijevanje suda o predmetu spora, s obzirom da je sud od predlagatelja zahtijevao dostavu potpunog zemljišnoknjižnog izvatka dopisom od 15. rujna 2023. iako su suvlasnički dijelovi stranaka označeni po rednim brojevima 28 i 29, te je pozvao predlagatelja dopisom od 15. prosinca 2023. da dostavi zemljišnoknjižnu identifikaciju katastarske čestice 9124/1 upisane u pl. 2818 k.o. M. čemu je predlagatelj udovoljio, a što je sudu bilo dostupno na portalu Ministarstva pravosuđa i uprave, da bi nakon 5 mjeseci od podnošenja prijedloga donio pobijano rješenje kojim odbija prijedlog iako prijedlog nije dostavio protustranci. Rješenje je nejasno i proturječno iz razloga što sud navodi da je utemeljeno na čl. 47. st. 1. ZV-a koji propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice ako je to dopušteno i moguće i da mu to pravo ne zastarijeva, pa je cit. zakonska odredba upravo suprotna izraženom stajalištu prvostupanjskog suda jer ZV ne radi razliku ili redukciju u pravima suvlasnika nekretnine koja je izvanknjižno vlasništvo u odnosu na upisane zemljišnoknjižne vlasnike. Smatra da je i činjenično stanje pogrešno utvrđeno jer za k.o. M. nije usklađeno zemljišnoknjižno i katastarsko stanje ne samo u pogledu suvlasničkih udjela stranaka u ovom postupku već u pogledu cijele k.o. M., dok u konkretnom slučaju kuća u Z., koja je predmetom prijedloga za diobu nije niti upisana u zemljišnoj knjizi, a zemljište na kojemu je sagrađena vodi se kao posebna čestica u katastru u površini 247 m2 i koja u zemljišnim knjigama odgovara dijelu velike zemljišnoknjižne čestice površine 839 čhv označene kao kčbr. 668/1 upisane u zk.ul. 1213 k.o. M. i koja je u naravi podijeljena između 20 vlasnika kuća koje su sagrađene na predmetnoj čestici na kojima je 28 suvlasnika zasnovalo izvanknjižno vlasništvo na temelju posjedovnog stanja, a kako preostalih 26 suvlasnika zemljišnoknjižne čestice ni na koji način ne sudjeluje u suvlasništvu kuće i dvorišta koje je predmet ovog postupka to smatra nepotrebnim zahtijevati da prijedlogom moraju biti obuhvaćene sve osobe koje za to nemaju nikakav pravni interes. Ukoliko je predmetna nekretnina kao izvanknjižno vlasništvo mogla biti predmetom kupoprodajnih ugovora i ostavinskog postupka iza prednika stranaka, onda može biti i predmetom razvrgnuća suvlasničke zajednice jer u protivnom niti jedna kuća i zemljište u M. ne bi bila podobna za bilo kakav prijenos prava vlasništva. U vezi navedenog smatra da je sud počinio i bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19.,  80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP).

6. Ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru žalbenih navoda predlagatelja ovaj sud utvrđuje da nije počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer rješenje sadrži razloge o činjenicama i iste nisu u protivnosti niti u proturječju sa stanjem u spisu, a nije počinjena niti ijedna druga bitna povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 43. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine br. 59/23., u daljnjem tekstu: ZIP).

7. Međutim, osnovani su žalbeni navodi kojima predlagatelj ukazuje da je razvrgnuće suvlasničke zajednice dopušteno provesti u odnosu na nekretninu koja nije upisana u zemljišnu knjigu, te da je radi pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

8. U rješenju od 15. lipnja 1993. broj Gzz 18/1993-2 Vrhovni sud Republike Hrvatske izrazio je stajalište da pravo zahtijevati diobu nekretnina nije ograničeno na one nekretnine koje su upisane u zemljišne knjige, odnosno da to pravo postoji u odnosu na sve nekretnine u suvlasništvu, kako one koje su stečene knjižnim putem, tako i one koje su stečene izvanknjižnim putem i kao takve nisu upisane u zemljišne knjige.

9. Iz stanja u spisu moguće je utvrditi da kuća koja je sagrađena na katastarskoj čestici br. 9124/1 nije upisana u zemljišnu knjigu, a da je ista prema stanju posjedovnog lista br. 2818 k.o. M. bila upisana kao posjed pravne prednice stranaka Đ. P. (list 9 spisa) i da su stranke navedenu nekretninu naslijedile kao izvanknjižno vlasništvo - predlagatelj u ¼ dijela i protustranka u ¾ dijela. Isto tako je moguće utvrditi da navedena katastarska čestica odgovara dijelu zemljišnoknjižne čestice br. 668/1 dvorište kod kuće u M. površine 839 čhv i cijeloj kčbr. 675 k.o. M. prema Identifikaciji čestica Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 7. ožujka 2024. (list 19 spisa) i da su stranke upisane kao suvlasnici zemljišnoknjižne čestice br. 668/1 pod red. br. 28. i 29. u zk. ul. 1213 k.o. M.

10. Navedeno nedvojbeno ukazuje da stanje u katastarskom operatu nije identično stanju upisa u zemljišnoj knjizi na nekretninama koje su obuhvaćene prijedlogom, kako je pravilno zaključio prvostupanjski sud. Međutim, isto nije razlogom odbijanja prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice između stranaka civilnom diobom, kako predlaže predlagatelj navodeći da geometrijska dioba nije moguća. Razvrgnuće suvlasničke zajednice nije ograničeno samo na nekretnine koje su upisane u zemljišne knjige. Takav postupak se može provesti i na nekretnini koja nije upisana u zemljišnoj knjizi na način da proizvodi pravne učinke u odnosu na osobe koje su u postupku razvrgnuća sudjelovale, dok će se eventualni pravni učinak u smislu upisa u zemljišnu knjigu ostvariti tek u trenutku kada se zemljišnoknjižno stanje promijeni na način da isto može biti provedeno.

11. Odredba čl. 48. st. 1. ZV-a propisuje da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Prema ocjeni ovoga suda predlagatelj ima pravo zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom u odnosu na protustranku (djelomično). U toj situaciji nije od relevantnog značenja što su u zk. ul. 1213 k.o. M. upisane i treće osobe kao suvlasnici jer se u odnosu na njih suvlasnička zajednica ne razvrgava, s obzirom da se razvrgava samo između predlagatelja i protustranke. A kako je na toj nekretnini očito sagrađena i kuća koja nije upisana u zemljišnoj knjizi, predlagatelj je ovlašten zahtijevati razvrgnuće i na kući jer za isto ne postoji pravna zapreka.

12. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu predlagatelja i primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u vezi čl. 44. st. 1. ZIP-a, ukinuo pobijano rješenje i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U ponovljenom postupku sud će prijedlog dostaviti protustranci, potom će provesti postupak na način kako postupanje u izvanparničnom postupku propisuje Glava II. ZIP-a, vodeći računa da je radi specifičnih okolnosti konkretnog slučaja potrebno uz pomoć geodetskog vještaka identificirati nekretninu koja je predmetom razvrgnuća suvlasničke zajednice na licu mjesta, nakon čega će meritorno odlučiti o prijedlogu.

U Varaždinu 15. travnja 2024.