Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1875/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić, predsjednice vijeća, Marijana Vugića, suca izvjestitelja i člana vijeća, te Renate Đaković Vranković članice vijeća , u pravnoj stvari tužitelja VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Miodrag Klibi, odvjetniku u Puli, protiv tužene NČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Biserka Radolović, odvjetnica u Puli, radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću, odlučujući o žalbi tužitelja protiv dijela presude Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P-140/2025 od 23. prosinca 2025., održanoj u sjednici vijeća dana 25. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P-140/2025 od 23. prosinca 2025. pod točkama I i II izreke.

II Odbijaju se stanke sa zahtjevom za naknadu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja VČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prema tuženoj NČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je specificiran u podnesku od 07.05.2024. godine na listu 132 spisa, koji sadržajno glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekao pravo vlasništva na 81/543 dijela kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što odgovara dijelu te čestice u površini od 81 m2 između točaka 1,2,3, 4, 5, 6, 9, 11 i 10 na skici u nalazu vještaka mjernika RČ iz tvrtke GEOBIRO d.o.o. od 15.02.2022. godine i izračunu površine izrađenom po StudioLAND d.o.o. od 07.05.2024. godine, pa mu je tuženica dužna priznati vlasništvo na predmetnom suvlasničkom udjelu ove nekretnine, a što će u protivnom zamijeniti ova presuda, te trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja na navedenom suvlasničkom udjelu iste nekretnine, u roku od 15 dana", kao neosnovan.

II Nalaže se tužitelju da tuženoj na ime parničnog troška isplati iznos od 3.074,08 eura u roku od 15 dana.

III Odbijaju se, tužena prema tužitelju sa preostalim dijelom zahtjeva za naknadom parničnog troška preko iznosa iz stavka II izreke, te tužitelja prema tuženoj u cijelosti sa zahtjevom za naknadom parničnog troška sa kamatom na isti, kao neosnovani."

2. Protiv ove presude pod točkama I i II izreke žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 142/22.- dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. U odgovoru na žalbu tužitelja tužena osporava osnovanost navoda žalbe te predlaže da se odbije kao neosnovana uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

4. Žalbe nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud u bitnom utvrđuje slijedeće:

"U ovoj pravnoj stvari temeljem postojećih pisanih dokaza u spisu nije sporna činjenica da je tužitelj vlasnik kč. br. [katastarska čestica] što proizlazi iz vlasničkog lista na strani 5 spisa, dok je tužena vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] obje nekretnine k. o. [katastarska općina], te je nesporna činjenica sukladno kopiji katastarskog plana na listu 60 spisa te skici vještaka mjernika na listu 73 spisa da predmetne nekretnine međusobno graniče.

Nije sporna činjenica sukladno postojećim pisanim dokazima u spisu, iskazima svjedoka parničnih stranaka da je pravni prednik tužitelja bio pok. JČ, otac tužitelja, dok je pravni prednik tužene bio SČ, otac tužene, te je nesporna činjenica da su otac tužitelja i otac tužene bili rođena braća te da je otac tužitelja JČ preminuo **.**.2014.g.

Nije sporna činjenica da na listu 22-23 spisa prileži Ugovor o darovanju zaključen između pravnog prednika tužitelja JČ i pravnog prednika tužene SČ kojim ugovorom do **.**.1973.g. JČ daruje SČ ¼ kuće u [adresa] k. č. br. [katastarska čestica] i ¼ dvorišta iste kuće k. č. br. [katastarska čestica] obje upisane u k. o. [katastarska općina]. Nesporna je činjenica da na listu 25-26 spisa prileži i Kupoprodajni ugovor zaključen između braće pravnog prednika tužitelja JČ i njegovog brata SČ prednika tužene, kojim ugovorom od **.**.1988.g. JČ prodaje svom bratu SČ ¾ dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], za kupoprodajnu cijenu od 5.000.000,00 tadašnjih dinara, dok se u čl. 3 ovlašćuje od strane prodavatelja da kupac stupi u posjed kupljenih nekretnina uz izdavanje clausule intabulandi list 25 spisa.

Nije sporna činjenica da na listu 27 spisa odnosno na listu 130 spisa prileži kopija katastarskog plana koja nosi datum 13.01.1970.g. koja kopija katastarskog plana određuje granice između predmetnih nekretnina i koja kopija katarskog plana (list 130 spisa koji se bolje vidi) je po iskazu svjedoka SČ dakle brata pok. JČ sadrži i potpis pokojnog LČ brata imenovanog svjedoka. Nije sporna činjenica da na listu 34 spisa prileži građevinska dozvola od 30.05.1990.g. koja je izdana SČ a vezano za rekonstrukciju-dogradnju stambenog objekta s poslovnim prostorom u prizemlju-djelatnost radiona kožne galanterije na zemljištu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja građevinska dozvola je kao takva dostavljena i pod točkom 2 JČ list 36 spisa.

Nije sporna činjenica da na listu 28-29 spisa prileži Ugovor o izgradnji priključka vode izdan naime tužene a vezano za priključak vode za stambenu građevinu s poslovnim prostorom u [adresa] k. č. [katastarska čestica] od 06.05.2010.g. Na listovima 30-31 spisa prileži Ugovor o opskrbi vodom zaključen kao i prethodni ugovor između Vodovod Pula d.o.o. i NČ a vezano za stalni priključka u odnosu na k. č. [katastarska čestica] uz priloženi projekt priključka vode na listu 32-33 spisa.

Nije sporna činjenica da na listovima 38 prileži fotografija a vezano za sporan dio koji je predmetom ove parnice koji se vidi i na fotografiji na listu 44 spisa. Nije sporna činjenica da na listovima 58 i 59 spisa prileže posjedovni list za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok na listu 60 spisa prileži službena kopija katastarskog plana za predmetne nekretnine.

Nije sporna činjenica da je i iz iskaza samog tužitelja sa ročišta do 18.04.2023.g. proizlazi da su njegov pok. otac JČ i SČ bili braća koji su bili u dobrim odnosima osim u pojedinim razdobljima list 2 tog zapisnika kad su postojali određeni prekidi, uz potvrdu da je on uvijek bio dobrim odnosima s svojim ocem JČ. Na temelju analize postojećih dokaza u spisu ocjena je ovog suda da pravni prednik tuženika nije mogao biti savjestan odnosno pošten posjednik predmetnog dijela nekretnina na koju u tužbi upire tužitelj iz razloga što je jasno imao saznanja da se radi o nekretnini u vlasništvu njegova brata. Opisano je potvrdio i svojim potpisom na listu 27 odnosno 130 spisa na kopiji katastarskog plana vezano za razgraničenje tih dviju nekretnina a korištenje predmetnog dijela nekretnine prikazanog na listu 38 spisa valja staviti u činjenicu da su za života roditelja pa i u velikom razdoblju kasnije braća bila ipak najveći dio vremena složnim odnosima te je upravo brat pravnog prednika tužitelja SČ dopustio zbog dobrih odnosa svom bratu dopustio da na tom dijelu posadi vinograd ( po iskazu tužene list 5 zap. od 18.4.2023.godine "stric je bio emotivno vezan za te loze") iako se znalo do kuda ide granica predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] a kako je to prikazano na skici vještaka na listu 73 spisa brojevima 10 i 11. Braća su bila po ocjeni ovog suda dakle u najvećem periodu do smrti prednika tužitelja u dobrim odnosima. Da je postojao bilo kakav prijepor vezano za činjenicu da bi predmetni dio k. č. [katastarska čestica] trebao na dijelu kojeg je značio vještak na listu 134-16 spisa pripasti pravnom predniku tužitelja tada bi se takvo nešto pa makar i kroz dogovor realiziralo, a iz iskaz svjedoka SČ jasno proizlazi da takav dogovor nije postojao niti je on svom bratu obećao da će mu taj dio pripasti jer da je tome tako tada se po tom spornom dijelu ne bi postavljale cijevi za vodu za korist tužene. Stoga sud ne prihvaća kao objektivan navod tužitelja koji je plasiran za potrebe ove parnice da je postojao dogovor vezano za širinu gledano od zidova radione list 44 spisa po cijeloj dužini da će taj dio trase od 90 cm pripasti pravnom predniku tužene a preostali dio izvan te trase od 90 cm pranom predniku tužitelja budući tako nešto nije potvrđeno niti iskazom nesrodnog svjedoka HČ. Stoga i sama činjenica postavljanja cijevi za vodu na udaljenosti od barem najmanje metar do metar i od fasade prikazane na listu 44 spisa jasno ukazuje da su te cijevi za vodu upravo i išle po k. č. [katastarska čestica] te su i bile postavljene za potrebe te nekretnine. Okolnost što je taj sporni dio korišten sukladno iskazima svjedoka i stranaka lit 38 spisa za potrebe obitelji tužitelja i tužene rezultat je sukladno iskazu svjedoka SČ što su u to vrijeme svi bili jedna obitelj te se taj dio koristio za komunikaciju, ali se očito znalo gdje ide granica koju tada nije trebalo postavljati na terenu niti je za istim bilo u to vrijeme potrebe te kome taj dio pripada. Isto tako iz iskaza saslušanih svjedoka kao i tužitelja jasno proizlazi da niti pravni prednik tužitelja nije nikada vršio posjed na donjem južnom dijelu nekretnine list 73 spisa i to preko zida gledano prema cesti uz tu cestu. Osim toga površina koju tužitelj označava na str. 134 brojevima 5,6,9,11 do tog zida koji se vidi na skici je dio uz cestu pa tužena čak nije niti pasivno legitimirana u odnosu na taj dio."

6. Ova odluka suda prvog stupnja je pravilna ali iz drugih razloga.

7. Naime, među strankama nije prijeporno, a to i proizlazi iz stanja spisa, da je prednik tužitelja predniku tužene temeljem ugovora o darovanju od 24. prosinca 1973. darovao 1/4 dijela utužene nekretnine te da je zatim kupoprodajnim ugovorom između prednika stranaka od 7. prosinca 1998. prednik tužitelja prodao predniku tužene preostalih 3/4 dijela predmetne nekretnine.

8. Ako je to tako, onda za stjecanje vlasništva dosjelošću razdoblje do 7. prosinca 1988. nije pravno odlučno obzirom da se dosijedanjem može steći vlasništvo samo na tuđoj, a ne na svojoj nekretnini, pa utoliko dolazi u primjenu i odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 9/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP).

9. Ovdje svakako ne može doći u obzir primjena odredbe čl. 159. st. 2. ZVDSP po kojoj samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo nekretnine proteklom 10 godine neprekidnog samostalnog posjedovanja, jer, a kao što je prethodno navedeno prednik tužitelja, a time ni tužitelj nisu bili zakoniti posjednici obzirom da su utuženu nekretninu prodali predniku tužene u cijelosti 1988. godine, pa utoliko dolazi samo u obzir primjena odredbe čl. 159. st. 3. ZVDSP po kojoj, samostalni posjednik nekretnine koji je barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

10. Po odredbi čl. 18. st. 3. ZVDSP, posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu to pravo na taj posjed ne pripada.

11. Prvostupanjski sud utvrđuje, a to i proizlazi iz suglasnih iskaza stranaka, da je do sukoba između stranaka došlo 2007. godine oko prava na posjed utuženog dijela nekretnine, i ukoliko je to tako, onda po mišljenju ovog suda prestalo je poštenje tužitelja jer je znao, odnosno mogao znati da mu pravo na posjed ne pripada jer, ukoliko je i bio pošteni posjednik, kao što to tvrdi u tužbi, tada počam od 1988. godine pa do 2007. nije protekao rok od 20 godina za stjecanje vlasništva dosjelošću .

12. Pri tom, po mišljenju ovog suda, a u odnosu na ovu presudu, ne radi se o presudi koja je donijeta na temelju pravne osnove koja se bitno razlikuje od one u kojoj se u postupku raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti, jer se ne radi o različitoj pravnoj osnovi nego o činjenici koji tužitelj u tijeku postupka treba dokazati, a to je da je protekao zakonom propisani rok za stjecanje vlasništva dosjelošću.

13. Zbog navedenog, a temeljem čl. 373.a st. 1. toč. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci (točka I).

14. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP (točka II).

U Zagrebu 25. kolovoza 2026.

Predsjednica vijeća:

Jasenka Grgić