REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-872/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari predlagateljice FS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju punomoćnici – odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda Sanela Kontin Miklin i Željko Rožić, sa sjedištem u Križevcima, Zakmardijeva ulica 18, protiv 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, sa sjedištem u Zagrebu, A. Mihanovića 3, 2. protustranke LS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. protustranke US, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. protustranke JS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o prijedlogu predlagateljice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ob-11/2025-3 od 25. travnja 2025. kojim je odbijena žalba predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob - 446/2023-22 od 11. lipnja 2024., u sjednici održanoj 25. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog predlagateljice za dopuštenje revizije se odbija u dijelu koji se odnosi na naznačena pravna pitanja.
II. Prijedlog predlagateljice za dopuštenje revizije se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ob-11/2025-3 od 25. travnja 2025. kojim je odbijena žalba predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-446/2023-22 od 11. lipnja 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositeljica navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, kao i zbog povrede temeljnog ljudskog prava na zaštitu osobnog i obiteljskog života zajamčenog Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija) i Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – dalje: Ustav).
2. Predlagateljica u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačuje pravna pitanja koja glase:
"1) Kako je moguće da utvrđenja u ostavinskom postupku nisu od utjecaja na neki drugi postupak koji je direktno povezan s ostavinskim postupkom, odnosno kako je moguće da se određena osoba utvrdi kao izvanbračna supruga pokojnika u ostavinskom postupku, a da se u postupku utvrđenja izvanbračne zajednice takav status ne utvrdi;
2) Zašto sud u postupku utvrđenja izvanbračne zajednice ne cijeni činjenicu neosporavanja statusa izvanbračne zajednice od ostalih nasljednika u ostavinskom postupku iako takvo utvrđenje ima veze s njima kod raspoređivanja ostavinske imovine, a isti nasljednici su protustranke u postupku utvrđenja izvanbračne zajednice;
3) Kako je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje te utvrdio da nije postojala izvanbračna zajednica iako iz cjelokupnog spisa proizlazi da su pokojni i podnositeljica prijedloga za dopuštenje revizije bili u izvanbračnoj zajednici jer su imali emocionalnu vezu, međusobnu ljubav i podršku, ekonomsku i intimnu povezanost te volju da se takva zajednica prema svima, a posebice najbližoj rodbini prezentira kao takva;
4) Kako je moguće da je za dokazivanje statusa izvanbračne zajednice kao neformalne zajednice potreban puno veći stupanj uvjerljivosti nego od formalne bračne zajednice ukoliko su bračna i izvanbračna zajednica izjednačene;
5) Može li se smatrati da postoji izvanbračna zajednica kao životna zajednica neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine u smislu odredbe članka 11. stavka 1. Obiteljskog zakona ako postoji ekonomska, emotivna, intimna zajednica života dvoje ljudi koja je kao takva prezentirana prema ostalima, ali sud kod pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja donese odluku da osobe nisu u izvanbračnoj zajednici jer odluku temelji na dijelovima iskaza koji takvoj odluci idu u prilog, dok ostale dijelove iskaza i preostale činjenice ne uzme u obzir;
6) Iz odredbi Obiteljskog zakona proizlazi da izvanbračna zajednica koja ispunjava uvjet životne zajednice neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica, no kako se pravilno utvrđuje status životne zajednice?".
3. Kao razlog važnosti naznačenih pitanja za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni predlagateljica navodi odstupanje od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske pozivajući se na odluku broj Rev-2660/2019-2 od 9. listopada 2019.
4. Na prijedlog nije odgovoreno.
5. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te kao takva ne opravdavaju dopuštenje revizije.
6. Predmet postupka je utvrđenje izvanbračne zajednice.
6.1. Prvostupanjski je sud odbio prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice jer je na temelju izvedenih dokaza utvrdio da između pokojnog HS i predlagateljice nije postojala izvanbračna zajednica koja bi po zakonu u svemu bila izjednačena sa brakom.
6.2. Sud drugog stupnja odbio je žalbu predlagateljice prihvaćajući utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda da između predlagateljice i pok. HS nije postojala izvanbračna zajednica koju karakterizira trajnost životnog zajedništva uz viši stupanj emocionalne i ekonomske povezanosti izvanbračnih drugova te njihova uzajamna prava i dužnosti, već je postojala zajednica koja se temeljila na ekonomskoj povezanosti uz uzajamna prava i poštivanje na prijateljskoj razini.
7. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavak 1. i članka 387. ZPP, ovaj sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. To iz razloga jer predlagateljica pitanjima sadržajno problematizira činjenična utvrđenja nižestupanjskih sudova na kojima je utemeljen zaključak o nepostojanju izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. HS, a važna pravna pitanja iz članka 385.a stavak 1.
ZPP mogu biti samo pravna.
7.1. Valja dodati da pobijana odluka sadrži jasnu i argumentiranu ocjenu žalbenih navoda predlagateljice, koje navode predlagateljica ponavlja i u prijedlogu, da okolnost što joj nitko od nasljednika u ostavinskom postupku nije osporavao status izvanbračne supruge nije od utjecaja u ovom postupku, jer da utvrđenja iz rješenja o nasljeđivanju vežu samo nasljednike pokojnog ostavitelja koji su sudjelovali u ostavinskom postupku i ne mogu se koristiti u drugim postupcima.
7.2. Nadalje, predlagateljica u prijedlogu i njegovim prilozima nije izložila niti odgovarajuće razloge važnosti naznačenih pitanja u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP. U odluci revizijskog suda broj Rev-2660/2019-2 od 9. listopada 2019. na koju se poziva, protivno navodima predlagateljice, nije izneseno pravno shvaćanje od kojeg bi odstupala pobijana odluka. Slijedom navedenog, u odnosu na naznačena pitanja, prijedlog je valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavka 1. ZPP i riješiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
8. Imajući na umu da predlagateljica ističe i da potrebe razvoja prava kroz sudsku praksu opravdavaju dopuštenje revizije, valja odgovoriti da, prema ocjeni revizijskog suda, potrebe razvoja prava ne opravdavaju intervenciju revizijskog suda putem dopuštenja revizije jer je pobijana odluka donesena u skladu s dostignutim standardima zaštite ljudskih prava u suvremenim društvenim okolnostima koji su uspostavljeni u praksi europskih i domaćih sudova.
9. Nadalje, prema ocjeni revizijskog suda, predlagateljica navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinila vjerojatnim ni da joj je tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na zaštitu osobnog i obiteljskog života u smislu odredbe članka 385.a stavka 2. ZPP, zajamčeno člankom 35. Ustava. Predlagateljici je u postupku pred nižestupanjskim sudovima bilo omogućeno iznijeti svoje tvrdnje kao i odlučne činjenice, predložiti dokaze te se izjasniti o navodima protustranaka, a nižestupanjski su sudovi u svojim odlukama odgovorili na sve odlučne navode predlagateljice, te su izneseni dostatni, relevantni i uvjerljivi razlozi za ocjenu osnovanosti njenog zahtjeva. Stoga, predlagateljica nije učinila vjerojatnim da joj je pobijanom odlukom povrijeđeno pravo na osobni i obiteljski život, odnosno da je u konkretnom slučaju izostala pravna zaštita njenog prava na osobni i obiteljski život. Stoga je njen prijedlog u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavka 4. i 5. ZPP i riješiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 25. kolovoza 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
