Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3464/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić kao predsjednice vijeća, Marijana Vugića, kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mateo Barbir, odvjetnik u Vrgorcu, Hrvatskih velikana 49, protiv tuženika OČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Pervan, odvjetnik u Vrgorcu, Hrvatskih velikana 55A, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe tuženika protiv presude Općinskog suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, poslovni broj P-119/2023-12 od 21. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 25. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i dopuna žalbe tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, poslovni broj P- 119/2023-12 od 21. ožujka 2024. pod točkom II. izreke.

II. Preinačuje se navedena presuda pod točkama I. i III. izreke i sudi:

1. Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, preda tužitelju u suposjed ½ suvlasništva dijela nekretnina u k. o. [katastarska općina], i to dio č. zem. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište, površine 103 m2 (69 m2 + 34 m2), dio č. zgr. [katastarska čestica], u naravi dio kuće, površine 33 m2, dio k. č. zem. [katastarska čestica], u naravi dvorište, površine 20 m2, sve prikazano u skici mjerenja brojevima 1-2-3-4-9-8-1, 6-7-8-9-6, 4-5-6-9-4 ili likom “A”, a koja skica izmjere čini sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka Zlatana Polića, geodeta, od 02.11.2018. g. i ove presude."

2. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

3. Tuženik snosi sam svoj trošak postupka u povodu parnog lijeka.

II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troška postupka u povodu parnog lijeka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, preda tužitelju u suposjed ½ suvlasništva dijela nekretnina u k. o. [katastarska općina], i to dio č. zem. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište, površine 103 m2 (69 m2 + 34 m2), dio č. zgr. [katastarska čestica], u naravi dio kuće, površine 33 m2, dio k. č. zem. [katastarska čestica], u naravi dvorište, površine 20 m2, sve prikazano u skici mjerenja brojevima 1-2-3-4-9-8-1, 6-7-8-9-6, 4-5-6-9-4 ili likom “A”, a koja skica izmjere čini sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka Zlatana Polića, geodeta, od 02.11.2018. g. i ove presude.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, preda tužitelju u suposjed ½ suvlasništva dijela nekretnina u k. o. [katastarska općina], i to baš dio č. zgr. [katastarska čestica], površine 14 m2, u naravi dio kuće, dio č. zgr. [katastarska čestica], u naravi dio kuće, površine 13 m2, dio č. zem. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište, površine 97 m2 (35 m2 + 62 m2), dio č. zem. [katastarska čestica], u naravi dio kuće, površine 19 m2, sve prikazano u skici mjerenja brojevima 12-13-27-

26-12, 10-11-12-26-25-10, 13-14-15-16-17-18-19-20-26-27-13, te likom 25-26-20-21- 22-23-24-25 ili likom “B”, a koja skica izmjere čini sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka Zlatana Polića, geodeta, od 02.11.2018. g. i ove presude.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 5.167,48 eura, u roku 15 dana, dok se u ostalom dijelu u iznosu od 597,87 eura zahtjev za naknadu tužiteljevih parničnih troškova odbija kao neosnovan."

2. Protiv ove presude žalbom i dopunom žalbe žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022.

- dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima uz dosudu troška postupka u povodu parnog lijeka.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava osnovanost navoda žalbe te predlaže da se odbije kao neosnovana uz dosudu troška postupka u provodu parnog lijeka.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Prvostupanjski sud u bitnom pruža tužitelju traženu pravnu zaštitu temeljem ugovora o darovanju iz 1996. godine kojim je pokojni EČ tuženiku i ocu tužitelja darovao svakom u ½ dijela utužene nekretnine.

6. Ovo stajalište suda prvog stupnja u odnosu na točku 1 izreke nije pravilno u odnosu na predmetne nekretnine, a što nije ni sporno između stranaka, ni jedna od stranaka nije upisana kao (su)vlasnik tih nekretnina, a niti je kao vlasnik bio upisan njihov pravni prednik pok. EČ, a tužitelj svoj tužbeni zahtjev postavlja kao pretpostavljeni vlasnik utuženih nekretnina zasnivajući vlasništvo na tvrdnji da je njegov pokojni otac ZČ darovnim ugovorom od 10. prosinca 1996., zajedno sa tuženikom stekao od njihovog oca suvlasništvo utuženih nekretnina, a posljedično tome da ih je i on naslijedio kao pravni slijednik iza svoga oca.

7. Pri tome treba reći da je i spisu pri ležećeg rješenja o nasljeđivanju iza pok. ZČ, između ostalih nekretnina, na strani 2 rješenja navode i nekretnine položene u k. o. [katastarska općina].

8. Odgovara da iz rješenja zemljišnog knjižnog suda od 19. prosinca 1996. proizlazi da je upravo temeljem ugovora o darovanju od 10. prosinca 1996. se dozvoljava upis prava vlasništva i to svakom u ½ dijela na ime ovdje tuženika i pravnog prednika tužitelja ZČ, s tim da, u tom rješenju se ne navode nekretnine koje su predmet ovog tužbenog zahtjeva s tim da je i naloženo da će se istovremeno naložiti brisanje vlasništva s imena pok. EČ, a obzirom, što je prethodno navedeno, da na predmetnim nekretninama on nije bio upisan kao vlasnik, onda se to rješenje nije ni moglo odnositi na utužene nekretnine. Iz ugovora o darovanju iz 1996. proizlazi da darodavac EČ dariva svojim sinovima OČ i ZČ sve svoje nekretnine koje se nalaze u k. o. [katastarska općina] (posjedovni list br. 206), k. o. [katastarska općina] (posjedovni list br. 283) i k. o. [katastarska općina] (posjedovni list br. 289) i to one koje je stekao nasljeđivanjem iza smrti svoga oca OČ.

9. Ugovorom o darovanju od **.**.2016. EČ daruje tuženiku svoje nekretnine koje nisu bile predmet ugovora o darovanju od 10. prosinca 1996., i to zemljište sa stambenom kućom anografske oznake [adresa] (nova kuća sa pripadajućim namještajem) izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zemljište sa izgrađenim objektima na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pri čemu se u točki 2 ugovora navodi da tuženik stupa u posjed tih nekretnina.

10. Suprotno stavu prvostupanjskog suda, tužitelj nije aktivno legitimiran tražiti pravnu zaštitu u odnosu na točku I. izreke (nova kuća), jer ona nije bila predmet darovanja njegovom ocu darovnim ugovorom iz 1996.

11. Iz ugovora o darovanju iz 1996. proizlazi da su predmet darovanja nekretnine upisane u posjedovnom listu br. 206, 283 i 289.

12. Iz podataka katastra zemljišta ( list 44) koji je dostavljen uz nalaz i mišljenje vještaka jasno proizlazi da niti jedna od utuženih nekretnina nije upisana u posjedovne listove br. 283 i 289, dok u posjedovni list br. 206 je upisan samo dio kč. br. [katastarska čestica], a što proizlazi i iz podataka iz katastra zemljišta.

13. Iz nalaza vještaka proizlazi da tzv. stara kuća leži na 4 čestice i to dio kč. [katastarska čestica], dio kč. [katastarska čestica], dio kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica], dok nova kuća leži na 3 čestice i to na dio kč. [katastarska čestica], dio kč. [katastarska čestica] i dio kč [katastarska čestica]. Ono što je, između ostalog, bitno je i to da je u ugovor o darovanju iz 1996. jasno navedeno da pok. EČ daruje one nekretnine svojim sinovima koje je naslijedio iza svog pokojnog oca.

14. To iz razloga što iz iskaza saslušanog svjedoka ĆČ jasno proizlazi da zemljište na kojem je sagrađena nova kuća je pok. EČ darovao IČ vr. ĆČ kao što iz njegovog iskaza proizlazi da nekretnina označena kao dio kč. [katastarska čestica] od 20 m2 nije njegovo vlasništvo jer se je tog dijela odrekao u korist pok. EČ radi izgradnje kuće, i taj dio pripada novoj kući, pa se dakle ne može zaključiti da je zemljište na kojem je sagrađena nova kuća pok. EČ dobio u nasljedstvo iza svog oca.

15. To pogotovo se ne može zaključiti u donosu na samu kuću jer iz stanja spisa jasno proizlazi, a što stranke ni ne osporavaju, osim u dijelu da su i oni doprinosili gradnji kuće, da je pok. EČ gradio tu kuću u periodu od 1977/8. pa do 1981., pa je stoga nije ni mogao naslijediti iza svog oca.

16. Stoga, a kada ugovoru o darovanju iz 2016. EČ direktno navodi da predmet tog darovanja (zemljište s novom kućom) nije bio predmet darovanja iz ugovora 1996., onda tužitelj nije dokazao svoju aktivnu legitimaciju, dakle, da kao pretpostavljeni vlasnik ima pravo na suposjed u odnosu na tu nekretninu.

17. Tužitelj je u tijeku postupka tvrdio da je ugovor o darovanju iz 2016. ništetan jer nije izvršena prava predaja posjeda pa da je ugovor trebao biti u formi javno bilježničkog akta, a ne samo da je izvršena ovjera potpisa.

18. Potrebno je reći da je taj ugovor sklopljen 2016. godine, a koje godine je i preminuo EČ.

19. Iz ugovora proizlazi da tuženik stupa u posjed odmah pri čemu je potrebno da za pravu predaju u posjed nije odlučno to što daroprimac nije počeo živjeti u nekretnini, a što tuženik i nije obzirom da je stanovao u [adresa], nego je odlučno da je tuženik vršio faktičnu vlast na predmetnoj nekretnini, a što jeste po mišljenju ovog suda.

20. Naime, kako to proizlazi iz iskaza tuženika i svjedoka FČ, tuženi je još od 2012. angažirao ovu osobu da se brine o njegovim roditeljima, nakon smrti pok. EČ tužitelj nije ni dolazio u kuću, te je tuženik koristio kuću kada je dolazio u mjesto gdje se ona nalazi dok je trajno koristi saslušani svjedok FČ, dakle, po njegovom odobrenju, pa se ne može zaključiti da nije izvršena i prava predaja stvari.

21. U odnosu na tzv. staru kuću, tuženik ne osporava tužiteljevo suvlasništvo, već samo tvrdi da ga nije onemogućio u suposjedovanju.

22. Tvrdnje tužitelja da ga je tuženik onemogućio u suposjedovanju stare kuće potvrđuje svjedok JČ, majka tužitelja, dok svjedoci ĆČ, FČ i AČ u svojim iskazima tvrde suprotno.

23. Međutim, ovaj sud prihvaća iskaz tužitelja da je onemogućen u suposjedovanju stare kuće te je tužitelj prvotno u svom iskazu naveo da nije uspio ući u staru kuću jer je sve bilo zaključano, kada je bio dopunski saslušan je naveo (ročišni zapisnik sa stranice 259 spisa od dana 20. veljače 2024.) da je neposredno prije tog ročišta obišao staru kuću, da je zatekao otvoren ulaz u kuhinju u prizemlju, sobu na katu poviše kuhinje i drugu manju konobu u prizemlju, dok su 2 sobe na katu i konoba bile zaključane. To pogotovo ako se sagleda iskaz tužitelja da je u postupku mirnog rješenja predmeta spora nudio tuženiku da on bude vlasnik nove kuće a on vlasnik stare kuće ali da tuženik to nije prihvatio jer je tražio da mu pripadne i konoba u staroj kući a na što on nije pristao.

24. Dakle, kako je tužitelj od tuženika onemogućen u suposjedovanju kuće, onda mu je pravilno prvostupanjski sud pružio traženu pravnu zaštitu temeljem čl. 38. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017.).

25. Temeljem čl. 154. st. 4. ZPP-a odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove prvostupanjskog postupka.

26. Zbog navedenog, a temeljem čl. 368. st. 1. i čl. 373 a st. 1. i 2. u vezi st. 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci (točka I.-III.).

27. Odluka o trošku postupka u povodu parnog lijeka tužitelja temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. i 2. u vezi čl. 155. st. 1. ZPP-a, a tuženika temeljem čl. 154. st. 4. ZPP-a.

U Zagrebu, 25. kolovoza 2026.

Predsjednica vijeća:

Jasenka Grgić