Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Kaštel Sućurcu

Kaštel Sućurac, Braće Radić 1

Pp-5580/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, na prijedlog sudskog savjetnika Roberta Olujića, uz sudjelovanje zapisničarke Antonije Radunić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika RCĆ, zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24) i dr., u povodu optužnoga prijedloga Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/26-5/9356, ur. broj: 511- 12-36-26-1 od 15. travnja 2026., nakon javne glavne rasprave održane 25. kolovoza 2026. u prisutnosti okrivljenika i njegova branitelja, istoga dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

I.

okrivljenik RCĆ, sin R, rođen **.**.2005., OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vozač, zaposlen, mjesečna primanja 1.200 eura, osuđivan,

k r i v  j e

što je 7. travnja 2026. u 21,50 u Kaštelima, Kaštel Sućurac, Cesta pape Ivana Pavla II., upravljao vozilom Hyundai registarske oznake [registarska oznaka], kojemu je istekla valjanost prometne dozvole 7. veljače 2026., te se nije zaustavio na znak policijskog službenika izračen pomoću svjetlosne i zvučne signalizacije, već je nastavio vožnju, a kod sebe je neovlašteno posjedovao jednu torbicu s drogom marihuanom ukupne mase 0,5 grama, koja se nalazi na Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (Narodne novine, br. 19/23, 154/24),

čime je u stjecaju počinio prekršaje iz članka 32. stavka 4. i članka 238. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te prekršaj iz članka 54. stavka 1. točke 1. u vezi sa stavkom 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (Narodne novine, br. 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11, 80/13, 39/19),

pa mu se na temelju tih odredaba zakona, redoslijedom kako su navedene, utvrđuju novčane kazne od 640, 260 i 675 eura, nakon čega mu se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, 86/26)

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1575,00 (tisuću petsto sedamdeset pet)

EURA,

koju je dužan platiti u roku od 2 mjeseca, a ako u ostavljenom roku plati dvije trećine (2/3) novčane kazne, smatrat će se da ju je u cijelosti platio, osim ako podnese žalbu protiv ove presude i ta žalba bude odbijena, kada ne može ostvariti navedenu pogodnost.

Na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnoga zakona, okrivljeniku RCĆ

i z r i č e  s e

ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILIMA B KATEGORIJE U TRAJANJU OD 2 (dva) MJESECA

koja, na temelju članka 58. stavka 2. Prekršajnoga zakona, teče od izvršnosti ove odluke, a u nju se, na temelju članka 130. stavka 9. Prekršajnog zakona, uračunava trajanje mjere opreza zabrane upravljanja motornim vozilima, kao 1 dan.

Nalaže se okrivljeniku na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 80,00 (osamdeset) eura u roku od 2 mjeseca.

II.

Okrivljenik RCĆ, s podatcima kao pod I.,

na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnoga zakona

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da bi u vrijeme i na mjestu kao pod I., nakon što je preliminarnim testiranjem bila utvrđena prisutnost THC-a, na zahtjev policijskog službenika odbio daljnji liječnički pregled odnosno uzimanje krvi i urina radi analize,

pa da bi time počinio prekršaj iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Obrazloženje

1. Optužnim aktom okrivljenika se tereti za prekršaje iz izreke ove presude.

2. On se smatra krivim za prekršaje pod I. izreke ove presude, osim za nezaustavljanje na znak policije. Ne smatra se krivim za prekršaj pod II. Točno je da je posjedovao marihuanu i upravljao vozilom kojem je istekla prometna dozvola za više od 15 dana. Točno je da se nije odmah zaustavio na znak policije, ali je to učinio nakon nekih 100 metara. Nije se htio zaustaviti na odmorištu već se zaustavio na pumpi jer mu je u glavi bilo da je tu lakše. Odbio je liječnički pregled jer mu je tako savjetovao policajac nakon što mu je rekao da mu nije jasno zašto bi trebao ići na pregled ako mu je preliminaran test na koji je pristao bio pozitivan.

3. Svjedokinja RC, policijska službenica u Postaji prometne policije Split, navela je da joj je okrivljenik poznat iz događaja koji je predmet optužbe. Ona i kolega bili su na Širini u Solinu te su ANPR uređajem utvrdili da je vozilo neregistrirano nakon čega su se uputili za njim te su upalili svjetlosnu signalizaciju negdje kraj Metroa. Vozilo nije ubrzavalo, ali se nije ni zaustavljalo, tako da su nakon otprilike nekih kilometar stali paralelno u namjeri da ga blokiraju, u kojem je trenutku suvozač izbacio nešto kroz prozor. Kolega se zaustavio da ona iziđe, a on je nastavio za vozilom te su se zaustavili odmah tu u blizini na benzinskoj postaji. Predmet koji je suvozač izbacio bila je mrvilica s tragovima trave. Obojicu su ih odveli u policijsku postaju gdje je obavljen preliminarni test nakon čega je trebalo uslijediti odvođenje u bolnicu na uzimanje krvi i urina, što je okrivljenik odbio. Na pitanje što je okrivljenik naveo kao razlog odbijanja, navela je da se toga ne može točno sjetiti. Na pitanje okrivljeniku je li mu ponuđen na potpis zapisnik o ispitivanju prisutnosti droga u organizmu, on je odgovorio da ga nije potpisao jer nije želio ništa potpisivati. Na pitanje svjedokinji da objasni koja je njezina iduća rečenica upućena ispitaniku nakon što preliminarni test pokaže pozitivan rezultat, ona je odgovorila: „Trebali biste ići vaditi krv i urin i ako na nalazima krvi i urina budete pozitivni, dobit ćete kaznu za vožnju pod utjecajem, novčana je kazna 1320 eura, tri mjeseca zabrane upravljanja vozilima B kategorije te 6 negativnih bodova, troškovi vještačenja i to je to. U slučaju da ne želite ići vaditi krv i urin, dobit ćete kaznu za odbijanje i ona je također 1320 eura, tri mjeseca zabrane upravljanja vozilima B kategorije te 6 negativnih bodova.” Na pitanje okrivljeniku je li dobio ovu rečenicu, okrivljenik odgovara da je, ali da mu nije bilo jasno zašto bi trebali ići na vađenje krvi i urina. Na pitanje svjedokinji koji je odgovor na pitanje ispitanika: „Moram li ići na pregled radi izuzimanja krvi i urina”, svjedokinja je odgovorila: „Ovo je indikator za daljnje postupanje. U slučaju da je ovaj test bio negativan, ne biste morali ići na izuzimanje krivi urina, a budući da je test pokazao prisutnost THC-a, jedino se na nalazima krvi i urina može sa sigurnošću potvrditi prisutnost droge u organizmu.” Na pitanje okrivljeniku je li on postavio ovo pitanje, odgovorio je da je naveo da će ići ako mora, a inače da neće s obzirom na to da je preliminarni test svakako bio pozitivan. Na pitanje svjedokinji što je točno okrivljenik rekao nakon što mu je objasnila kako postupak funkcionira, ona je odgovorila da se točnih riječi ne može sjetiti te naglasila da su mu objašnjena sva njegova prava i obveze.

4. Okrivljenik je proglašen krivim za prekršaje koje je priznao jer je to u skladu s dokazima u spisu (članak 171.a stavak 3. Prekršajnoga zakona), a i za prekršaj iz članka 32. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer je iz iskaza ispitane svjedokinje vidljivo kako je okrivljenik neko vrijeme nastavio vožnju unatoč pokušaju policije da ga zaustavi, kako bi se riješio droge koju je imao u automobilu.

5. Prema članku 24. stavku 1. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama (Narodne novine, br. 141/11), policijski službenik koji vozača, radi opravdane sumnje da u organizmu ima opojnih droga ili lijekova koji se ne smiju uzimati za vrijeme vožnje ili određeno vrijeme prije započinjanja vožnje, podvrgava ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata, dužan mu je dati upute o postupku ispitivanja sredstvima i aparatima te ga upozoriti na posljedice odbijanja podvrgavanja ispitivanju . Prema članku 282. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, policijski službenik, obavljajući poslove nadzora prometa, može vozača podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja radi utvrđivanja prisustva u organizmu droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, a potom, po potrebi, i odvesti u zdravstvenu ustanovu na vađenje krvi i uzimanje urina ili na liječnički pregled (stavak 1.); policijski službenik odvest će na vađenje krvi i uzimanje urina radi analize ili na liječnički pregled osobu za koju se ispitivanjem utvrdi da u organizmu ima droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, utvrđene odgovarajućim sredstvima ili uređajima (stavak 3.); osobe podvrgnute prethodno opisanom ispitivanju dužne su postupati prema zahtjevima policijskog službenika (stavak 4.).

6. Podvrgnuti znači učiniti koga objektom, izložiti utjecaju čega (~ispitivanju). Zahtjev policijskog službenika nije isto što i ponuda ispitaniku jer oni prilikom provedbe ispitivanja nisu u ravnopravnom položaju. Ispitanik je podložan vlasti koja je povjerena policijskom službeniku u obavljanju policijskih poslova. Razlika je između ponude i zahtjeva u tome što, a na to upućuje i dosljedna uporaba izraza podvrgnuti, izbor nije na ispitaniku, koji nema pravo odbiti podvrgnuti se ispitivanju. U konkretnom slučaju, iz iskaza policijske službenice proizlazi da okrivljeniku odlazak na liječnički pregled nije predstavljen kao njegova obveza niti je od njega to zatraženo autoritetom koji podrazumijeva primjena policijske ovlasti. Njemu je odlazak na pregled predstavljen kao opcija koju može prihvatiti ili odbiti, pri čemu mu je suptilno sugerirano da su kazne iste, ali će još morati platiti i trošak pregleda ako se ustanovi da je upravljao vozilom pod utjecajem droge. Takvo upozorenje nije po propisu. Nakon što je preliminarni test pokazao pozitivan rezultat, ispitanik je trebao dobiti poruku koja se u bitnom svodi na sljedeće: „S obzirom na rezultat preliminarnog testa, moramo Vas odvesti na pregled radi vađenja krvi i davanja urina.” Na pitanje „Moram li ići na pregled radi izuzimanja krvi i urina?”, točan je odgovor: „Po zakonu morate, inače činite prekršaj.” Ako ispitanik nakon toga kaže: „Neću.” tek je tada odbio podvrgnuti se ispitivanju i počinio prekršaj. Bilo kakvo ulaženje u raspravu s ispitanicima o propisanim kaznama, o tome što je bolje (i za koga?) i sl. protivno je svrsi članka 282. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, novelom Zakona o sigurnosti prometa na cestama, objavljenom u Narodnim novinama broj 92/2014., napušten je koncept prekršajne odgovornosti vozača i drugog sudionika u prometu pukom prisutnošću u organizmu droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, a uspostavljena prekršajna odgovornost isključivo sudjelovanjem u prometu pod utjecajem droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima. Prisutnost i djelovanje droga odnosno lijekova u organizmu nisu istovjetni pojmovi, osobito radi li se o drogama i lijekovima koji se razgrađuju iz organizma protekom duljeg vremena ili drogama i lijekovima u niskoj razini koji mogu biti prisutni u organizmu, ali ne moraju imati utjecaj na sposobnost za sigurno sudjelovanje u prometu. Ako se već ulazi u objašnjavanje propisanih kazni, onda je nužno ispitaniku to detaljno i razumljivo objasniti, što u konkretnom slučaju nije učinjeno, a nije ni primjereno u to ulaziti. Naime, sve što ispitanik mora znati jest da je dužan postupati po zahtjevima policijskog službenika jer u protivnom čini prekršaj. Sve je izvan toga na rubu zalaska u područje zabranjeno člankom 276. stavkom 5. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26), koji se odgovarajuće primjenjuje i kod ispitivanja prisutnosti droge u organizmu jer u tom slučaju ocjena protupravnosti postupanja ovisi o izjavama okrivljenika u interakciji s policijskim službenikom koji provodi testiranje.

7. Iz rezultata dokaznog postupka proizlazi kako je postupanje policije pogrešno na dva načina. Prvo, podvrgnuti koga ispitivanju ne znači dati mu ponudu i prepustiti na izbor hoće li ili neće pristati. Podvrgnuti znači autoritetom policijske ovlasti zahtijevati od ispitanika da se podvrgne ispitivanju, pri čemu mu mora biti jasno da je dužan tomu se pokoriti jer inače čini prekršaj. Drugo, ne može biti govora o „pravima i obvezama” jer pravo odbiti ispitivanje ne postoji. Neprikladnost danih obavijesti najbolje je vidljiva kada se usporedi s upozorenjima koja svjedok dobije na sudu: „Na sudu biste trebali govoriti istinu, imate pravo i lagati, ali je to kažnjivo zatvorom od 6 mjeseci do 5 godina.” Razlika je između poruke koju nosi tako izrečeno upozorenje i onoga što je propisano zakonom osjetna. Članak 282. Zakona o sigurnosti prometa na cestama služi utvrđenju upravlja li osoba pod utjecajem droga i lijekova (ne jesu li oni prisutni u njezinu organizmu), a ne umjetnoj proizvodnji prekršaja jer je nekomu tako praktičnije.

8. S obzirom na to da iz izvedenih dokaza proizlazi kako ispitivanje prisutnosti droge u organizmu nije obavljeno po zakonu, okrivljenik nije počinio prekršaj za koji je optužen.

9. Za posjedovanje droge okrivljeniku je kazna utvrđena na donjoj granici propisanoga raspona (od 5.000 do 20.000 kuna preračunato u eure po tečaju 1 euro = 7,5345 kuna ili zatvor do 90 dana), za upravljanje neregistriranim vozilom fiksno propisana kazna, a za nezaustavljanje na znak policije kazna bliže sredini propisanoga raspona (od 390 do 920 eura) s obzirom na to da je prekršaj počinjen radi prikrivanja drugog prekršaja, što je otegotna okolnost. Izrečena mu je i zaštitna mjera (raspon od 1 mjeseca do 2 godine) jer je prethodno više puta kažnjavan zbog prometnih prekršaja, a i težina počinjenih prekršaja opravdava izricanje zaštitne mjere u navedenom trajanju.

10. Prema člancima 8., 21. i 23. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 86/26), pogodnost plaćanja dviju trećina novčane kazne ne vrijedi u presudi kojom se okrivljenika proglašava krivim, osim u postupcima u kojima je najkasnije 14. kolovoza 2026. podnesen prigovor protiv prekršajnog naloga ili u kojima je podnesena žalba protiv presude prvostupanjskog suda do pravomoćnog okončanja tih postupaka. Budući da je prigovor protiv prekršajnog naloga podnio prije toga dana okrivljenik u prvostupanjskoj presudi zadržava navedenu pogodnost, ali ne i ako sada, nakon stupanja na snagu novele zakona, podnese žalbu protiv presude i ta žalba bude odbijena. U suprotnom, ako bi mjerodavno bilo isključivo vrijeme podnošenja prigovora protiv prekršajnog naloga, a ne i vrijeme podnošenja žalbe protiv presude, tada bi riječi: „ili u kojima je podnesena žalba protiv presude prvostupanjskog suda” bile suvišne u zakonskom tekstu. Citirani se dio odredbe ne može odnositi na presude donesene u povodu optužnoga prijedloga prije stupanja na snagu novele zakona (makar žalba bila podnesena nakon stupanja na snagu novele zakona) jer je u tim presudama upozorenje o pogodnosti plaćanja dviju trećina novčane kazne uneseno u izreku presude i čini njezin sastavni dio prilikom donošenja drugostupanjske odluke o potvrđivanju prvostupanjske presude. Time su izjednačeni okrivljenici u postupcima u kojima je prvostupanjska presuda donesena nakon stupanja na snagu novele zakona neovisno o tome je li u postupku bio izdan prekršajni nalog ili ne.

11. Trošak postupka odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Raspon iznosi od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13), a primjereno je odmjeriti ga u iznosu od 80 € jer je okrivljenik u postupku uredno sudjelovao, za jedan je prekršaj oslobođen od optužbe, a njegovo je imovno stanje srednje.

U Kaštelima 25. kolovoza 2026.

Sudac

Mario Bakota

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dostave prijepisa presude. Žalba se u dijelu koji se odnosi na prekršaje za koje se okrivljenik smatra krivim može podnijeti samo zbog odluke o kazni i drugim mjerama (članak 194. stavak 2. Prekršajnog zakona). Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. Pravodobno podnesena žalba ovlaštene osobe odgađa izvršenje presude.

Dostaviti:

- okrivljeniku

- branitelju

- ovlaštenom tužitelju