Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1277/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinjama toga suda Kseniji Grgić, predsjednici vijeća, Jadranki Travaš, članici vijeća - sutkinji izvjestiteljici i Renati Đaković- Vranković, članici vijeća u pravnoj stvari tužitelja SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Bobanović, odvjetnik u Splitu, protiv tužene UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Vinko Ljubičić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ljubičić – Vrdoljak & Partneri, u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 4168/2021-38 od 4. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 25. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja SŽ kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4168/2021-38 od 4. prosinca 2023.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom I. izreke odbio zahtjev radi utvrđenja da je tužitelj vlasnik 1/3 dijela cijelog čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina], [broj ZK uloška] te da se isti ovlašćuje temeljem pobijane presude zatražiti i postići u zemljišnoj knjizi nadležnog suda uknjižbu prava vlasništva čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] [broj ZK uloška] na svoje ime za 1/3 dijela cijelog uz istovremeno brisanje istoga sa imena tužene za 1/3 dijela cijelog. Odbijen je zahtjev kojim se utvrđuje u korist tužitelja pravo doživotnog plodouživanja na teret čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] [broj ZK uloška] te kojim se isti ovlašćuje temeljem presude zatražiti i postići u zemljišnoj knjizi nadležnog suda uknjižbu prava doživotnog plodouživanja na svoje ime, na teret čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] [broj ZK uloška]. Odbijen je zahtjev kojim se utvrđuje u korist tužitelja pravo prvokupa čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] [broj ZK uloška] u korist tužitelja SŽ, te kojim se isti ovlašćuje temeljem pobijane presude zatražiti i postići u zemljišnoj knjizi nadležnog suda uknjižbu prava prvokupa čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] [broj ZK uloška] na svoje ime.“ kao neosnovan“.

Odbijen je i eventualno kumulirani zahtjev koji glasi:

" I. Utvrđuje se tužitelj, SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnikom za cijelo, odgovarajućeg suvlasničkog dijela nekretnine koji je neodvojivo povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], što u naravi predstavlja trosoban stan na prvom katu obiteljske kuće u [adresa], te se isti ovlašćuje, temeljem ove presude, zatražiti i postići u zemljišnoj knjizi nadležnog suda, uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine, na svoje ime, za cijelo, uz istovremeno brisanje istoga s imena tužene za cijelo.

II. Utvrđuje se u korist tužitelja SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], pravo doživotnog plodouživanja na teret čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], te se isti ovlašćuje, temeljem ove presude, zatražiti i postići u zemljišnoj knjizi nadležnog suda, uknjižbu prava doživotnog plodouživanja na svoje ime, a na teret odgovarajućeg suvlasničkog dijela nekretnine koji je neodvojivo povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], što u naravi predstavlja trosoban stan na prvom katu obiteljske kuće u [adresa].

III. Utvrđuje se u korist tužitelja SŽ, pravo prvokupa odgovarajućeg suvlasničkog dijela nekretnine koji je neodvojivo povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], što u naravi predstavlja trosoban stan na prvom katu obiteljske kuće u [adresa], u korist tužitelja, te se isti ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i postići u zemljišnoj knjizi nadležnog suda uknjižbu prava prvokupa u korist predmetne nekretnine." kao neosnovan.

Pod točkom II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 7.437,50 eura / 56.037,84 / kuna.

2. Protiv ove presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže pobijanu presudu ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troška za sastav žalbe.

3. Žalba tužitelja nije osnovana.

4. Razmatranjem presude i postupka koji joj je prethodio utvrđeno je da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka predviđene odredbom čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Suprotno žalbenim navodima tužitelja nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju žalitelj upire u žalbi, budući da pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe, baš kao što o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijane presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja da je vlasnik 1/3 dijela cijelog čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina], [broj ZK uloška] uz ovlaštenje da temeljem pobijane presude zatraži u zemljišnoj knjizi nadležnog suda uknjižbu prava vlasništva čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] [broj ZK uloška] na svoje ime za 1/3 dijela cijelog uz istovremeno brisanje istoga sa imena tužene, zahtjev radi utvrđenja prava doživotnog plodouživanja tužitelja na teret čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] [broj ZK uloška] uz ovlaštenje da tužitelj temeljem presude zatraži uknjižbu prava doživotnog plodouživanja na svoje ime, na teret čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] [broj ZK uloška]. te zahtjev radi utvrđenja prava prvokupa na predmetnoj nekretnini.

6.1. Tužitelj je postavio i eventualno kumulirani zahtjev radi utvrđenja da je vlasnik za cijelo, odgovarajućeg suvlasničkog dijela nekretnine koji je neodvojivo povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], što u naravi predstavlja trosoban stan na prvom katu obiteljske kuće u [adresa], uz ovlaštenje da se temeljem pobijane presude upiše u zemljišne knjige, zahtjev da se u korist tužitelja utvrdi pravo doživotnog plodouživanja na teret plodouživanja tužitelja na teret čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] ZU 15469 uz ovlaštenje da tužitelj temeljem presude zatraži uknjižbu prava doživotnog plodouživanja na svoje ime, na teret čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] [broj ZK uloška]. te zahtjev radi utvrđenja prava prvokupa na predmetnoj nekretnini.

7. Tužitelj tužbeni zahtjev temelji na činjenici da je predmetnu nekretninu tužena stekla temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu donesenom po javnom bilježniku Miri Rubić pod poslovnim brojem O-1705/05 od 18. srpnja 2006. provedenog nakon pok. LŽ tvrdeći da je tužena, tražila od tužitelja da formalno čitava predmetna obiteljska kuća pripadne njoj a da bi nakon smrti majke, stan na prvom katu predmetne kuće koji predstavlja 1/3 dijela od ukupne nekretnine isti vratila u vlasništvo tužitelja ili istoga isplatila. Tvrdi da je u pogledu ustupa predmetne nekretnine tuženoj, postojala mana volje i nesklad volje i očitovanja te da se radi o simuliranom pravnom poslu jer se tužitelj nije imao namjeru odreći predmetne nekretnine pri davanju nasljedničke izjave u ostavinskom postupku poslovni broj O-1705/05 .

8. Između stranaka nije sporno da utužena nekretnina u naravi predstavlja trosobni stan u obiteljskoj kući na adresi [adresa] u [adresa], sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 15469 K. O. [katastarska općina] i da je temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu donesenog po Javnom bilježniku Miri Rubić pod poslovnim brojem O-1705/05 od 18. srpnja 2006. tužena upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnik nekretnine oznake čest. zem [katastarska čestica] [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za cijelo.

9. Sud prvog stupnja je utvrdio slijedeće:

- uvidom u ostavinski spis poslovni broj O-1705/05 utvrđeno je da je u istome raspravljena ostavina iza pok. LŽ, prednika tužitelja i tužene, te da istom prileži sudska oporuka od 15.ožujka 1994. kojom je LŽ raspolagao svojom imovinom za slučaj smrti na način da sinu SŽ ostavlja novu kuću s pripadajućim okolišem, zemlje zv. „Tilove dočiće“ i „Krš“, a što se sve nalazi u selu [adresa], nadalje I kat obiteljske kuće (u naravi trosoban stan s zajedničkim pristupnim putem u [adresa]), time da ukoliko bude htio mijenjati vlasništvo navedenog stana u tom slučaju dobiva u naslijeđe prizemlje iste kuće, koje se sastoji od jednog dvosobnog stana, a trosobni stan prelazi u nasljedstvo kćeri UŽ, nadalje, 1/2 (južna strana) vrtla istočno od pomenute kuće, a u slučaju da želi izgraditi garažu na tom dijelu vrtla UŽ ga nema pravo u tome ometati, da tuženoj ostavlja prizemlje obiteljske kuće (u naravi dvosoban stan) garažu s cijelim pristupnim putem, konobu koja se nalazi sa sjeverne strane uz obiteljsku kuću s pripadajućim vrtom (sjeverne strana) i ½ dijela vrtla i prilaznim putem (trotoarom) sve u [adresa], danas [adresa], unucima S i ĆŽ ostavlja zemlje „ [adresa] i „[adresa] a što se nalazi u selu [adresa], jednosoban stan u sjeverozapadnom dijelu prizemlja obiteljske kuće ostavlja onome tko ga bude uzdržavao a ako netko od nasljednika bude prodavao naslijeđene nekretnine dužan je dati prvenstvo prvokupa ostalim sunasljednicima,

- da je ostavinskom postupku doneseno rješenje o nasljeđivanju po Javnom bilježniku Miri Rubić broj O-1705/05 od 18. srpnja 2006. kojim je utvrđeno da u ostavinu LŽ između ostalog ulazi obiteljska kuća u [adresa] označena sa čest. zem [katastarska čestica] [broj ZK uloška] K. O [katastarska općina] u dijelu koji se sastoji od dvosobnog stana u prizemlju te trosobnog stana na katu uz kuću dograđene garaže i konobe te okućnice, zatim nekretnine upisane u [broj] K. O [katastarska općina] i to kat. čest. [katastarska čestica] [adresa], i čest. zgr [katastarska čestica] sa izgrađenom obiteljskom kućom, kat. čest. [katastarska čestica] [adresa] te zemljište zvano [adresa] (u zaseoku [adresa]) K. O [katastarska općina], za cijelo te obiteljska grobnica u mjestu [adresa], te pokretnine i prava u neutvrđenom iznosu,

- da su u ostavinskom postupku nasljednici priznali oporuku istinitom i valjanom, prihvatili se nasljedstva koje im pripada temeljem zakona te ustupa u njihovu korist,

- da iz nasljedničkih izjava proizlazi da tužitelj imovinu koja mu je ostavljena oporukom ustupa sestri UŽ ( tuženoj), a zakonski dio (grobnicu) ustupa majci.

- da tužena UŽ u svojoj nasljedničkoj izjavi navodi da zakonski dio (grobnicu i mirovinski dug) ustupa majci, a prihvaća ustupe eventualno učinjene u njenu korist, a majka JŽ, prihvaća zakonski dio (grobnicu i mirovinski dug) te se prihvaća nasljedstva temeljem zakona i ustupa u njenu korist.

- da su stranke suglasne da tužitelju, sinu ostavitelja pripada pravo doživotnog plodouživanja na nekretninama koje je ustupio sestri UŽ, a tužitelju i supruzi TŽ pripada pravo doživotnog stanovanja uporabe na novoj kući u [adresa],

-da je nakon ustupa imovine koja je tužitelju pripala oporukom, u korist tužene, istoj pripao suvlasnički dio nekretnine neodvojivo povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine označene sa čest. zem [katastarska čestica] [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] što u naravi predstavlja trosoban stan na prvom katu obiteljske kuće u [adresa] i ½ dijela južnog vrta položenog istočno od obiteljske kuće sve sa zajedničkim pristupnim putem za cijelo,

- da je tužitelju temeljem rješenja o nasljeđivanju po Javnom bilježniku Miri Rubić broj O-1705/05 od 18. srpnja 2006. pripalo pravo doživotnog plodouživanja na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine označene sa čest. zem [katastarska čestica] [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] što u naravi predstavlja trosoban stan na prvom katu obiteljske kuće u [adresa] i ½ dijela južnog vrta položenog istočno od obiteljske kuće sve sa zajedničkim pristupnim putem te da mu pripada pravo prvokupa u odnosu na nekretnine koje su pripale nasljednicima pod 3, 4 i 5 (tuženoj i dvojici sinova) i da mu pripada pravo stanovanja- uporabe na obiteljskoj kući označenoj sa čest. zgr. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina], koje pravo pripada i njegovoj supruzi.

- iz iskaza tužitelja proizlazi da je tužena nakon smrti oca zamolila tužitelja da se odrekne dijela obiteljske kuće na adresi [adresa], u [adresa], u ostavinskom postupku kako ne bi kasnije ona kada bi otkupljivala tu kuću platila porez, no tužena se upisala u zemljišne knjige i nije željela vratiti tužitelju predmetnu nekretninu,

-iz iskaza tužene proizlazi da između nje i tužitelja nije bilo nikakvog dogovora a da je tužitelj sam predložio da bi na predmetnoj nekretnini zadržao pravo plodouživanja.

10. Slijedom gornjih utvrđenja sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da je tužitelj 18. srpnja 2006. a nakon što je poučen po zakonu dao nasljedničku izjavu u ostavinskom postupku Javnog bilježnika Mire Rubić broj O-1705/05 iza pok. LŽ kojom se prihvaća nasljedstva temeljem oporuke i temeljem zakona u odnosu na imovinu kojom ostavitelj nije oporučno raspolagao time da imovinu koja mu je ostavljena oporukom u cijelosti ustupa sestri, ovdje tuženoj, a zakonski dio ustupa majci.

11. Stoga je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o ustupu nasljednog dijela drugom sunasljedniku u smislu odredbe 133. st. 3. Zakona o nasljeđivanje („Narodne novine„ br. 48/03, 163/03, 35/05; dalje- ZN) te da je prihvatom prihvatom ustupljenog nasljednog dijela tužene, nastao pravni posao pa stoga rok (objektivni od tri godine) čijim istekom prestaje pravo tražiti poništenje nasljedne izjave zbog mana volje teče od poduzete radnje kojom sunasljednik iskazuje volju o prihvatu ponude - ustupljenog nasljednog dijela. Kako je tužena istog dana, dakle 18. srpnja 2006., izjavila da prihvaća ustup u njenu korist, pravilno sud prvog stupnja utvrdio da je prestalo pravo tužitelja zahtijevati pobijanje izjave dane u ostavinskom postupku radi eventualnih mana volje sukladno odredbi čl. 135. st. 2. Zakona o nasljeđivanje („ Narodne novine „ br. 48/03, 163/03, 35/05; dalje- ZN) u vezi čl. 335. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („ Narodne novine „ 35/05 dalje- ZOO) s obzirom da je prošao rok od tri godine od dana sklapanja pravnog posla između tužitelja i tužene do podnošenja tužbe.

12. Suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da se u konkretnom slučaju ne radi o simuliranom pravnom poslu s obzirom da je tijekom postupka pravilno utvrđeno da je upravo volja stranaka bila da se u odnosu na sporne nekretnine sklopi ugovor kakav su stranke i zaključile, ustup nasljednog dijela tužitelja tuženoj.

13. Naime, iako tužitelj tvrdi da je prilikom očitovanja volje postojao nesklad između volje i očitovanja, te da se radi o simuliranom pravnom poslu jer tužitelj nije imao namjeru odreći se predmetne nekretnine u korist tužene, bez naknade, te u svom iskazu tužitelj navodi da je imao dogovor sa sestrom, što tužena osporava, sud nije utvrdio da bi prava volja stranaka bila drugačija od one utvrđene na zapisniku u ostavinskom postupku. Pri tom na žalbene navode tužitelja u kojima se poziva na pravu volju prednika stranaka valja reći da ista nije relevantna za ovaj postupak. Također niti navod tužitelja o raspolaganju predmetnom nekretninom u korist tužene radi „ izbjegavanja poreza „ nije od utjecaja da bi se drugačije odlučilo o ishodu ovog postu

14. Prividan (simuliran ili fiktivan) je onaj ugovor koji nije sklopljen suglasnošću volja ugovornih strana, nego je nastao suglasnošću volja ugovornih strana da se stvori samo privid - fikcija pri sklapanju ugovora. Dakle, kada je riječ o simulaciji, ona postoji kad su stranke samo prividno sklopile pravni posao u obliku svjesnog nesklada između volje i očitovanja da bi se kod trećih osoba izazvao određeni lažni dojam, iako ugovorne strane ne žele da ugovor nastane i pravno djeluje, pa takav ugovor nema učinka između ugovornih strana. Posljedica prividnosti (simulacije, fiktivnosti) sastoji se u tome da ugovor ne proizvodi pravne učinke među ugovornim stranama, sukladno odredbi čl. 285. ZOO-a. Kako je takva ugovor pravno nepostojeći ugovor onda ne može biti protivan niti Ustavu, niti prisilnim propisima niti moralu društva (tako i Rev- 2357/2015-3 od 2. veljače 2016.).

15. Slijedom svega navedenog, a suprotno žalbenim navodima pravilno je sud prvog stupnja postupio kad je temeljem odredbe čl. 219. u vezi čl. 221.a ZPP-a odbio glavni i eventualni tužbeni zahtjev obzirom da tužitelj nije dokazao postojanje nekog drugog pravnog posla koji je tužitelj htio prikriti, niti je dokazao postojanje drugačije volje stranaka od one iskazane u ostavinskom postupku, obzirom da je na tužitelju teret dokaza ako tvrdi o postojanju neke činjenice da to i dokaže.

16. Suprotno žalbenim navodima pravilno je sud prvog stupnja odbio zahtjev tužitelja kojim traži da se utvrdi pravo plodouživanja u korist tužitelja na spornoj nekretnini jer je isto raspravljeno u ostavinskom postupku te je u svezi navedenog doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju koje veže stranke koje su sudjelovale u postupku ostavinske rasprave ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici.

17. Sijedom svega navedenog neosnovanim se ukazuju žalbeni navodi da tužitelju nije bila stvarna namjera ustupiti svoj nasljedni dio tuženoj, s obzirom da je tužitelj taj koji se prihvatio svog nasljednog dijela te isti ustupio u korist tužene koja je to prihvatila.

18. Stoga žalbeni navodi tužitelja nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane presude.

19. Pravilno je sud prvog stupnja odlučio o troškovima postupka sukladno odredbi čl. 154. st. ZPP u svezi čl.155. ZPP-a za što je dao valjano obrazloženje koje prihvaća i ovaj sud. Suprotno žalbenim navodima pravilno je sud temeljem Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („ Narodne novine „ 142/12, 126/22 i 138/23; dalje- Tarifa) dosudio tuženiku trošak za pristup na ročišta sukladno Tbr.9/1 s obzirom da se na istima raspravljalo o glavnoj stvari, a žalitelj niti ne precizira na koja se to četiri ročišta nije raspravljalo o glavnoj stvari. Pri određivanju vrijednosti predmeta spora pravilno jer sud prvog stupnja utvrdio vrijednost predmeta spora od 101.000,00 kn / 13.405,00 EUR a koju je tužitelj naznačio u tužbi, pa stoga žalbeni navodi tužitelja u tom pravcu nisu osnovani.

20. Stoga je valjalo odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a potvrditi pobijanu presudu.

U Zagrebu, 25. kolovoza 2026.

Predsjednica vijeća

Ksenija Grgić