REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-778/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Irena Blauhorn, odvjetnica u Karlovcu, protiv tuženika Erste & Steiermärkische Bank d.d. OIB 23057039320, sa sjedištem u Rijeci, Jadranski trg 3a, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici Odvjetničkog društva Metelko, Knežević & partneri d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Lopašićeva 6, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-94/2024-13 od 8. svibnja 2025., dopunjene presudom Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž -94/2024- 15 od 11. studenoga 2025., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskoga suda u Karlovcu poslovni broj P-14/2023-6 od 26. listopada 2023. ispravljena rješenjem tog suda poslovni broj P-14/2023-11 od 9. svibnja 2024., u sjednici održanoj 25. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužiteljici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-94/2024-13 od 8. svibnja 2025., dopunjene presudom Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-94/2024-15 od 11. studenoga 2025., u odnosu na slijedeća pravna pitanja:
"1) Je li osnovan prigovor radi prijeboja u slučaju kada potrošač kao jedna ugovorna strana nije odgovorna za ništetnost odredbe o ugovaranju valutne klauzule u CHF, a banka je sama određivala visinu anuiteta te naplaćivala iste ustegom bez sudjelovanja potrošača;
2) Je li potraživanje tuženika izjavljeno prigovorom radi prijeboja u zastari budući kolektivna presuda ne štiti prava banaka već potrošača, a sve temeljem odluke Vrhovnog suda RH pod poslovnim brojem Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018.; 3) Može li sud svojom odlukom vršiti prijeboj tako da umanjuje potraživanja tužiteljice matematičkom operacijom i skraćivanjem vremena potraživanja zakonskih zateznih kamata ili mora utvrditi oba potraživanja kako su zatražena, staviti ih u prijeboj i ostaviti računanje konkretnih iznosa postupku izvršenja presude?".
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-94/2024-13 od 8. svibnja 2025., dopunjene presudom Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-94/2024-15 od 11. studenoga 2025., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskoga suda u Karlovcu poslovni broj P-14/2023-6 od 26. listopada 2023. ispravljena rješenjem tog suda poslovni broj P-14/2023-11 od 9. svibnja 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnih za koja podnositeljica navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, smatrajući da pravna shvaćanja na kojem je utemeljena pobijana drugostupanjska presuda odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda te viših sudova (odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018., Županijskog suda u Vukovaru broj Gž -589/20 od 4. studenoga 2020., Županijskog suda u Splitu broj Gž -755/21 od 13. listopada 2021., Županijskog suda u Puli broj Gž-299/2020-2 od 6. travnja 2020. i dr.), slijedom čega se poziva na razlog propisan člankom 385.a stavak 1. podstavci 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP).
2. Pitanja koja je tužiteljica naznačila u prijedlogu glase:
"1) Je li osnovan prigovor radi prijeboja u slučaju kada potrošač kao jedna ugovorna strana nije odgovorna za ništetnost odredbe o ugovaranju valutne klauzule u CHF, a banka je sama određivala visinu anuiteta te naplaćivala iste ustegom bez sudjelovanja potrošača;
2) Je li potraživanje tuženika izjavljeno prigovorom radi prijeboja u zastari budući kolektivna presuda ne štiti prava banaka već potrošača, a sve temeljem odluke Vrhovnog suda RH pod poslovnim brojem Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018.; 3) Može li sud svojom odlukom vršiti prijeboj tako da umanjuje potraživanja tužiteljice matematičkom operacijom i skraćivanjem vremena potraživanja zakonskih zateznih kamata ili mora utvrditi oba potraživanja kako su zatražena, staviti ih u prijeboj i ostaviti računanje konkretnih iznosa postupku izvršenja presude?".
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da su naznačena pravna pitanja važna pitanja jer su za ista izneseni odgovarajući razlozi važnosti u vidu postojanja različite prakse drugostupanjskih sudova o tome je li osnovan prigovor radi prijeboja kojeg tuženik (banka) ističe s osnove manje plaćenih anuiteta zbog kamatne stope niže od početne kao i zbog tzv. „negativnih“ tečajnih razlika za valutu CHF te je li vođenjem kolektivnog spora došlo do prekida zastare (i) u odnosu na potraživanje banke prema potrošaču za koje banka ističe prigovor radi prijeboja.
4.1. Tako je, primjerice, u odluci Županijskog suda u Splitu, broj Gž-755/2021-2 od 13. listopada 2021. izraženo pravno shvaćanje prema kojem: "Manje kamatne stope proizlaze iz činjenice što je banka jednostrano mijenjala kamatnu stopu (pa i na niže), a manje plaćeni anuiteti zbog tečajne razlike CHF koja, cijeneći sve naprijed navedeno, nije bila jasno predočena pa tužena ne može crpiti koristi iz svog nezakonitog postupanja. Plaćanjem anuiteta tužiteljica nije ništa primila pa stoga ne postoji niti obveza vraćanja nečeg što nije primila, a time niti tražbina tuženice po osnovi ništetnih ugovornih odredbi, dok je osnovan i prigovor zastare budući je od prvog dospjelog iznosa 2. svibnja 2006. (kamata), odnosno 2. veljače 2014. (valuta), do zaključno 23. prosinca 2014. i postavljanja prigovora radi prebijanja 21. siječnja 2020. nastupila zastara, te zastarjelo potraživanje nije moguće prebiti, a tuženicu ne štiti kolektivna tužba za zaštitu potrošača, koja je prekinula zastaru u odnosu na potraživanje tužiteljice", a koje pravno shvaćanje odstupa od shvaćanja izraženog u pobijanoj odluci.
5. Slijedom iznesenog valjalo je na temelju odredbe članka 385.a stavak 1. u vezi s člankom 389.b stavkom 4. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 25. kolovoza 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
